Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Građani će nastaviti da plaćaju enormne kamatne stope naslijeđenih kredita iz vremena bivše Jugoslavije, zbog šokantne odluke dijela parlamentarne većine da ne podrži amandman na ovogodišnji budžet, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu.
Pravna savjetnica pri NVO Akcija za socijalnu pravdu, Ines Mrdović, kazala je da se tim amandmanom tražila saglasnost za reprogram starih nepovoljnih i kredita za autoput.
“Građani Crne Gore nastaviće da plaćaju enormne kamatne stope naslijeđenih kredita iz vremena bivše Jugoslavije, čime će biti manje novca za socijalne i druge potrebe u zemlji”, navela je Mrdović u saopštenju.
Ona je kazala da se radi o više ranijih kredita, neki su još iz vremena bivše Jugoslavije, a od kojih su među najnepovoljnijim oni koji se tiču Pariskog kluba povjerilaca.
Prema informacijama ASP-a, riječ je o 17 pojedinačnih kreditnih aranžmana.
“Koliko se radi o nepovoljnom dugu pokazuje podatak da je ukupan iznos angažovanog novca od Crne Gore bio nešto preko 110 miliona EUR. Do aprila Pariskom klubu je za kamate plaćeno 65,4 miliona, a za glavnicu 46,4 miliona, što je ukupno 111,8 miliona. Međutim, stanje duga prema Pariskom klubu je do aprila iznosilo još nevjerovatnih 64 miliona”, precizirala je Mrdović.
Ona je navela da je još jedan od nepovoljnih kredita onaj prema Svis International banci, gdje je do aprila ove godine ukupan iznos povučenih sredstava bio 138,4 miliona.
“Do istog perioda je za kamate plaćeno 24,7 miliona, a za glavnicu 96,3 miliona, što je ukupno 121 milion, dok je stanje duga prema toj banci i dalje ogromno i iznosi 42,1 miliona EUR”, dodala je Mrdović.
Ona je kazala da upravo ti primjeri najbolje ilustruju koliko su javne finansije zemlje „zarobljene“ pojedinim nepovoljnim kreditima.
ASP ukazuje i da je država Crna Gora, koja odavno uglavnom „živi“ od zaduživanja, do aprila imala dugovanja prema 24 strana kreditora. Ukupan iznos povučenog novca je pet milijardi EUR, dok nije povučeno oko 420 miliona ugovorenih kredita.
“Do istog perioda država je platila 1,46 milijardE EUR glavnice, a za kreditne kamate još 620 miliona EUR. Ova evidencija ne obuhvata domaće kreditore, ali dovoljno govori o narušenim javnim finansijama zemlje, koje su u to stanje dovedene najviše zahvaljujući ranijim politikama, kojima se iz javnih sredstava prelivalo u privatne ruke, a „rupe“ su punjene kroz zaduživanja”, rekla je Mrdović.
Ona je navela da, ukoliko je postojala mogućnost da se refinansiranjem smanje obaveze za enormne kamatne izdatke, onda su narodni predstavnici i vlasti i opozicije morali voditi računa o tome i brinuti o javnom interesu, a ne postupati direktno na štetu svih građana ove zemlje, koji su, evo, duže od tri decenije najlakša „moneta za potkusurivanje“.
“Za ukazati je i da dostojnost poslaničke funkcije dominantno uključuje donošenje odluka u korist građana, a da svi ostali aspekti te funkcije „padaju u vodu“ pred javnim interesom”, zaključila je Mrdović.
