Podgorica, (MINA) – Rodno odgovorno budžetiranje način je da se ispravi spirala diskriminacije u društvu, poručeno je sa konferencije „Žene s integritetom- ka vidljivosti“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore.
Odbor za rodnu ravnopravnost i Ministarstvo finansija potpisali su Memorandum o rodno odgovornom budžetiranju kojim je predviđeno da budžet za narednu godinu bude rodno odgovoran.
Predsjednica Odbora Božena Jelušić ukazala je na bitnost prepoznavanja teme rodne ravnopravnosti u zakonima, jer, kako je navela, oni omogućavaju vidljivost svih kategorija.
Jelušič je naglasila da je pitanje rodne ravnopravnosti prva linija diskriminacije od koje kreću ostali štetni “izmi” u društvu, od čega se stvara “spirala diskriminacije”.
„Društvo mora da se ponaša kao mreža koja će da spriječi da bilo koji pojedinac padne“, kazala je ona.
Jelušić je dodala da u Crnoj Gori ne postoji određena zakonska regulativa i sredstva koja smanjuju diskriminaciju i da se ne napreduje značajno, što pokazuje i indeks rodne ravnopravnosti.
Menadžerka programa UNDP, Kaća Đuričković, ukazala je da se ne smije zaboraviti da je tema rodne ravnopravnosti tema ljudskih prava, a da retrogradni procesi u našem društvu umanjuju njen značaj.
“Pokazatelj koliko je neko društvo napredno i demokratično vidi se po položaju žena u jednom sistemu a da je situacija u Crnoj Gori na nezavidnom položaju pokazalo je mini istraživanje građana i institucija, objasnila je Đuričković.
Prema tom istraživanju, kako je rekla, većina građana smatra da žene i muškarci nemaju šanse da budu jednaki, svaki drugi građanin misli da je zakonski da poslodavac traži potvrdu od zaoposlene da nije u drugom stanju.
Đuričković je kazala da građani u većini slučajeva misle i da žene koje rade zanemaruju svoju porodicu i dodala da institucije koje ne razumiju rodno odgovoran budžet, nijesu u stanju da unaprijede društvo.
“Rodno odgovora budžet se ne razumije unutar sistema javne uprave, i to je pokazatelj gdje smo mi danas u odnosu na očekivanja”, kazala je Đuričković.
Ona je ukazala na činjenicu da je Crna Gora jedina zemlja regiona koja nije propisala rodno odgovorni budžet i da je to zaostatak.
Đuričković smatra da su neophodne zakonske norme i sankcije i da će tada biti vidljivi rezultati.
Izvršna direktorica NVO Ženska akcija, Slavica Striković, smatra da je nedostatak političke volje razlog zašto Crna Gora nikada nije napravila ni jedan potez za usvajanje rodno odgovornog budžeta
„Od promjene vlasti postoji dinamizacija stvari, očekivanja su velika a zato je Memorandum dobar pokazatelj koji predstavlja najavu da će budžet iduće godine biti rodno odgovorno raspodijeljen“, kazala je Striković.
Programska menadžerka UMHCG, Anđela Radovanović, kazala je da je pitanje rodne ravnopravnosti i pitanje osoba sa invaiditetom, pitanje čitavog društva.
Ona je kazala da je analiza rodno odgovornog budžetiranja koja je predstavljena na ovoj konferenciji, od izuzetne važnosti.
„Analiza ciljnih grupa nam pokazuje šta je korijen problema i koje aktivnosti su potrebne za prevazilaženje problema. Žene sa invaliditetom treba da postanu žene sa integritetom“, zaključila je Radovanović.
