Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene akcija na svjetskim berzama ove sedmice su porasle, zahvaljujući dobrim pokazateljima iz najvećih svjetskih ekonomija, ali trgovalo se nesigurno zbog jačanja inflatornih pritisaka.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice ojačao 0,9 odsto na 34.529 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,2 odsto na 4.204 boda, a Nasdaq indeks 2,1 odsto na 13.748 bodova, prenosi SEEbiz.
Prvi rast Dow Jones i S&P 500 indeksa nakon dvije sedmice pada zahvaljuje se dobrim pokazateljima iz američke ekonomije.
Tako je prošle sedmice objavljeno da je sedam dana prije broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao više nego što se očekivalo, na 406 hiljada, najniži nivo u 14 mjeseci.
To ukazuje na dalja poboljšanja na tržištu rada nakon postepenog ukidanja restrikcija povezanih s pandemijom koronavirusa.
Drugi izvještaj je pokazao da su kompanije nastavile ulaganja u opremu i to bržim tempom nego prijašnjih mjeseci.
To ukazuje na nastavak oporavka najveće svjetske privrede, pa su najviše porasle cijene dionica u sektorima koji bi od toga trebalo da imaju najviše koristi, kao što je finansijski.
Ipak, trgovalo se nesigurno zbog jačanja inflatornih pritisaka, što bi moglo navesti američku centralnu banku na zaoštravanje monetarne politike prije nego što se očekivalo.
Prema izvještaju o troškovima lične potrošnje, potrošačke cijene, bez cijena hrane i energije, u aprilu su porasle 0,7 odsto na mjesečnom nivou, dok su u posljednjih 12 mjeseci porasle 3,1 odsto.
Iako je to znatno iznad ciljanog nivoa inflacije Fed-a od dva odsto, ulagači su odlučili da ignorišu taj podatak.
„Potrošačke cijene su znatno porasle, ali ne puno više nego što se očekivalo, a podaci o inflaciji i dalje će oscilirati”, kazao je Keith Buchanan, portfelio menadžer u kompanij Globalt.
Ulagači su zasad odlučili da vjeruju zvaničnicima Feda koji iz dana u dan ponavljaju da će rast inflacije biti privremen i da se nastavlja popustljiva monetarna politika, iako neki od njih poručuju i da se bliži vrijeme kada bi trebalo početi raspravu o smanjenju iznosa za kupovinu državnih obveznica.
Ulagače je ohrabrila i vijest da će američki predsjednik Joe Biden u svom prvom predlogu budžeta, za narednu fiskalnu godinu, tražiti povećanje savezne potrošnje na šest biliona USD.
Uz to, Biden poziva na povećanje minimalnih satnica te predlaže velike investicije u infrastrukturu.
Iako sve to izaziva zabrinutosti zbog mogućeg rasta inflacije, tržišta su dobro reagovala na najavu dodatne državne potrošnje.
Nakon što je nedavno pao 4,3 odsto ispod rekordnog nivoa, dosegnutog 7. maja, S&P 500 je sada udaljen od te cifre samo jedan odsto.
Analitičari, zbog zabrinutosti u vezi inflacije, procjenjuju da će na kraju godine taj indeks biti samo oko 2,5 odsto iznad sadašnjih nivoa.
I na evropskim berzama pove sedmice su cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,05 odsto na 7.022 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 odsto na 15.519 bodova, a pariski CAC 1,5 odsto na 6.484 boda.
Na Tokijskoj berzi je Nikkei indeks skočio 2,9 odsto na 29.149 bodova.
