Vašington, (MINA) – Kandidat demokrata Džo Bajden najvjerovatnije će biti pobjednik predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ocijenio je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, dodajući da će bez obzira na to ko će dobiti izbore, Amerika ostati podijeljena po mnogim pitanjima.
Brojanje glasova nastavlja se u nekoliko država, a kako je naveo Garčević, zastoj u glasanju nastao je zbog toga što je veliki broj Amerikanaca, skoro 100 miliona, glasao poštom kako bi se smanjio rizik širenja pandemije.
„Kako stvari sada stoje, Bajden ima više mogućih opcija kako bi dobio izbore, dok predsjednik (Donald) Tramp mora dobiti skoro sve države da bi bi bio izabran. Iz ovoga proizilazi da je Bajden bliži pobjedi“, rekao je Garčević agenciji MINA.
On je podsjetio da u SAD-u svaka država ima zasebne zakone kako se broje glasovi koji su pristigli poštom.
U nekima se, kako je objasnio, glasovi koji su pristigli poštom broje tek nakon sto su prebrojani glasovi onih koji su glasali direktno na biralištima.
„U nekim državama, kao što je Pensilvanija, je dozvoljeno da glasate poštom do dana kada se održavaju izbori. To znači da se vaš glas prihvata i nakon izbornog dana. Upravo zbog toga je nastala za nas pomalo konfuzna slika o tome zašto rezultati izbora već nijesu proglašeni“, rekao je Garčević.
Međutim, kako je kazao, pitanje pobjednika se sigurno neće završiti onda kada se završi brojanje glasova.
Garčević je podsjetio da su Tramp i njegov pravni tim već uložili žalbe na procese brojanja glasova u nekoliko država.
Dvije njegove žalbe su već odbijene od strane sudova u Mičigenu i Džordžiji, što, kako je naveo, ukazuje u kom pravcu može da se razvija situacija.
Kako je kazao, zvanično proglašenje pobjednika biće odloženo dok se ne okonča pravna procedura.
„Krajnji dan da se sudovi izjasne o žalbama je 8. decembar. Ako ne prije, pobjednik će biti proglašen tada. Prema mom mišljenju, pobjednik će najvjerovatnije biti Bajden”, naveo je Garčević.
Kako je rekao, bez obzira na to ko dobije izbore, jasno je da će SAD ostati podijeljene po mnogim pitanjima, uključujući i način na koji vide svoje mjesto u međunarodnim odnosima.
“Ipak, budimo realni, nije SAD jedina podijeljena zemlja. Ono što govori o njenom demokratskom kapacitetu je način na koji se pitanje razlika rješava i otvoreni dijalog koji se vodi o pitanjima koja su značajna za zemlju”, dodao je Garčević.
On podsjeća da je Tramp i 2016. godine kritikovao pravo građana da glasaju poštom, smatrajući da to otvara prostor za manipulacije.
Ta tvrdnju, kako je objasnio Garčević, teško je dokazati jer su kontrole glasanja poštom rigorozne i šanse da se utiče na glasanje je minimalno.
On je dodao da je to ustaljena praksa u američkim izborima i da niko prije Trampa nije otvarao to pitanje na način kako je to sada učinjeno.
Kako je naveo, Demokratska stranka je zbog pandemije svoje glasače pozivala da glasaju poštom i većina njihovih glasova tek treba da bude prebrojana.
„Tramp je proglasio pobjedu prvo veče jer je bilo jasno da se tada broje glasovi samo onih koji su izašli na birališta gdje je on, očekivano, imao prednost. On je više puta pozivao da se zaustavi brojanje glasova pristiglih poštom nakon izbora, iako to nije protiv zakona tih država“, kazao je Garčević.
On smatra da je iza tih poziva jasna politička namjera – da se zaustavi dalje brojanje glasova, stvori sumnja u glasanje poštom i u izborni proces.
Kako je naveo Garčević, ukoliko se to prihvati, Tramp bi odnio pobjedu.
„Vrlo je čudno da je predsjednik SAD-a došao u situaciju da osporava izborni proces u sopstvenoj zemlji. Iako je bilo nekoliko slučajeva ranije da je sud rješavao pitanje pobjednika, nije se događalo da predsjednički kandidati dovode u pitanje glasanje poštom ili kompletan izborni sistem u kojem, na kraju krajeva, dobrovoljno učestvuju“, dodao je Garčević.
Odgovarajući na pitanje kako komentariše veliku izlaznost na izborima, Garčević je naveo da SAD već godinama, ako ne i duže, prolaze kroz proces društvene i političke transformacije.
“Koji je (ponovo) otvorio mnoga pitanja, kao što su pitanja rasne jednakosti, raspodjele društvenog bogatstva (ekonomskog raslojavanja), raspodjele bogatstva između velikih urbanih i tehnološki dinamičnih centara i djelova zemlje koji su nekada bili poznati po automobilskoj industriji, rudarstvu i ruralnoj ekonomiji”, dodao je on.
Prema riječima Garčevića, Tramp je uspio da pronađe dobru ideološku i političku priču kojom je uspio da pridobije građane nezadovoljne promjenama koje se događaju u društvu.
“Slično populizmu u Zapadnoj Evropi, Tramp je znao da nezadovoljstvo ljudi pretoči u snažnu populističku politiku”, kazao je Garčević.
Kako je naveo, ovi izbori su bili jedna vrsta neformalnog izjašnjavanja ne samo o Trampovoj politici, već i o tome kojim putem Amerika treba da ide u bliskoj budućnosti.
“Rasni protesti koji se odvijaju mjesecima su uticali na veliku izlaznost, kako onih koji se protive tome, tako i onih koji podržavaju pokret “Crni životi znače nešto”, smatra Garčević.
