Politički i društveni akteri da sarađuju sa EU
*
Podgorica, (MINA) – Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Kristina Oana Popa apelovala je na političke i društvene aktere u Crnoj Gori da sarađuju sa EU, kako bi se produbile i ubrzale političke i ekonomske reforme.
Ona je, nakon predstavljanja Izvještaja o napretku Crne Gore, kazala da je Crna Gora obavila važan posao pripremajući se za sprovođenje pravne tekovine u većini oblasti.
“Sada, Crna Gora treba da se fokusira posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontorlu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja”, kazala je Popa.
Ona je dodala je potrebno je osnažiti administrativne kapacitete kako bi se obezbijedila primjena pravne tekovine EU.
Popa je navela da da brojna istraživanja javnog mnjenja jasno ukazuju na snažan stav građana Crne Gore da je mjesto njihove zemlje u EU.
“Stoga, apelujem na političke i društvene aktere u Crnoj Gori da sarađuju sa nama, kako bismo produbili i ubrzali političke i ekonomske reforme”, kazala je Popa.
Ona je rekla da Izvještaj sadrži niz jasnih preporuka i smjernica koje svi relevantni politički i društveni akteri treba da ispune i zajednički rade kako bi ostvarili brz napredak u reformama koje su neophodne za pristupanje Crne Gore EU.
“Cilj nije samo da Crna Gora brže napreduje na putu ka EU ili da zatvori ovo ili ono pregovaračko poglavlje, već će svaka uspješno sprovedena reforma unaprijediti kvalitet života građana Crne Gore i stvoriti nove mogućnosti za privredu”, poručila je Popa.
Ona je rekla da u skladu sa novom metodologijom proširenja, usvojenom u februaru ove godine, paket proširenja uključuje opis stanja u oblasti pristupnih pregovora i stepena implentacije ključnih reformi.
“Veoma mi je drago da saopštim da su države članice EU ove godine bile snažno uključene, uključujući i putem konsultacija tokom pisanja izvještaja”, navela je Popa.
Ona je istakla da paket proširenja prepoznaje kompleksan ambijent koji je nastao usljed aktuelne epidemije virusa COVID-19, koja je pogodila ne samo Zapadni Balkan, već i države članice EU.
“EU, kao glavni donator, trgovinski partner i investitor u Crnoj Gori brzo je obezbijedila 53 miliona EUR za podršku građanima i sektorima koji su najviše pogođeni krizom izazvanom virusom COVID-19, kao i do 60 miliona EUR makrofinansijske podrške u vidu izuzetno povoljnih kreditnih sredstava”, kazala je Popa.
Ona je ukazala da je EK danas pokrenula Ekonomski i investicioni plan, koji je fokusiran na ključne oblasti ekonomskog razvoja, poput investicija u saobraćajnu i energetsku povezanost, zelenu i digitalnu agendu, kao i mjere usmjerene na jačanje konkurentnosti u privatnom sektoru.
Popa je rekla da kada je riječ o političkim kriterijumima za pristupanje, u godišnjem izvještaju prepoznat nedostatak dijaloga i nepovjerenje među političkim akterima.
“Sveobuhvatna revizija izbornog okvira još nije sprovedena. Izbori su rezultirali do sada nezabilježenom promjenom u sastavu vladajuće većine. Sada je vrijeme da novi parlament afirmiše široki međupartijski konsenzus i pokaže u praksi posvećenost evropskoj reformskoj agendi Crne Gore”, kazala je Popa.
Prema njenim riječima, kada je riječ o reformi javne uprave, ostvaren je određeni napredak.
“Snažna politička volja biće od presudne važnosti da bi se obezbijedila depolitizacija javne službe, optimizacija državne administracije i sprovođenje sistema menadžerske odgovornosti”, rekla je Popa.
Ona je ocijenila da napredak na putu pristupanja EU zahtijeva javnu upravu koja je u potpunosti funkcionalna i zadržavanje već stečenih stručnih kapaciteta kao osnove za nadgradnju napretka koji je ostvaren proteklih godina.
Popa je istakla da je vladavina prava ključno mjerilo napretka Crne Gore ka članstvu.
Prema njenim riječima, u tom smislu, izvještaj prepoznaje ograničeni napredak koji je ostvaren u poglavlju 23.
Popa je kazala da su prošlogodišnje preporuke koje se tiču pravosuđa samo djelimično tretirane, dok izazovi u pogledu nezavisnosti, profesionalizma, efikasnosti i odgovornosti i dalje ostaju.
“Bilo je određenih pozitivnih pomaka u borbi protiv korupcije, ali izazovi i dalje ostaju u pogledu nezavisnosti, kredibiliteta i određivanja prioriteta od strane Agencije za sprječavanje korupcije”, navela je Popa.
Ona je ocijenio da je u oblasti temeljnih prava napredak je ostvaren, naročito usvajanjem zakona o životnom partnerstvu lica istoga pola, čime je Crna Gora postala prva zemlja u regionu koja je regulisala status istopolnih parova.
“Sve oči su sada uperene na sprovođenje ovog zakona i na ukupan zakonodavni okvir u oblasti ljudskih prava”, navela je Popa.
Ona je upozorila da već više godina za redom, ukupno posmatrano, nije registrovan napredak u oblasti slobode izražavanja.
“Iako su usvojeni revidirani medijski zakoni, to je ostalo u sijenci hapšenja i postupaka pokrenutih protiv urednika portala i građana zbog sadržaja koje su objavljivali ili dijelili putem interneta u toku 2020. godine”, kazala je Popa.
Ona je rekla da su mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja uticaja dezinformacija, uznemiravanja na internetu ili govora mržnje ne treba da predstavljaju neproporcionalno ograničenje slobode izražavanja i medija.
“Kada je riječ o poglavlju 24, koje se tiče pravde, slobode i bezbjednosti, Crna Gora je napravila dobar napredak u borbi protiv trgovine ljudima”, navela je Popa.
Ona je ocijenila da su kapacitet i profesionalnost policije su osnaženi i zabilježen je povećan broj tekućih postupaka o zapljeni imovine.
“Međutim, Crna Gora i dalje treba da odgovori na određene ključne i sistemske nedostatke u sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući i način na koji se u sudovima postupa sa predmetima iz obalsti organizovanog kriminala”, navela je Popa.
Ona je istakla da pristupanje EU nije stavka koju treba štrikirati.
“To je proces unutrašnje transformacije koji već sada treba da donese konkretne koristi građanima. Hajde da to zajedno ostvarimo”, poručila je Popa.
Ona je dodala da pristupanje EU nije nešto što Brisel, ili eksterni faktori “nameću” zemljama kandidatima.
Popa smatra da Crna Gora ima veoma dobar zakonodavni okvir, ali da je implementacija u određenim oblastima kasnila, ili nije bila odgovarajuća.
“Ali mi ne možemo komentarisati brzinu implementacije. To je nešto što svaka Vlada sama određuje. Mi bismo naravno voljeli da vidimo brži tempo. Sada je vrijeme da počnemo da zatvaramo poglavlja i implementiramo reforme, kako bismo pokazali vidljiv napredak”, navela je Popa.
Na pitanje novinara zašto u izvještaju EK nije notirano to da su crkveni velikodostojnici bili dio političkog procesa u Crnoj Gori, Popa je kazala da je regulisanje vjerskih zajednica nacionalna nadležnost i da nije na EU i spoljnim faktorima da tu intervenišu.
Govoreći o formiranju nove Vlade u Crnoj Gori, Popa je navela da smatra da je važno da se sada okupe svi akteri, bez eksternog miješanja, i da Vlada počne da radi na ispunjavanju mjerila, a zatim na zatvaranju poglavlja da bi se ostvario stvarni i vidljivi napredak na putu ka EU.
Glavni pregovarač Aleksandar Drljević smatra da je 2025. godina realan rok za ulazak Crne Gore u EU.
“Temeljnom analizom izvještaja EK uviđamo da smo u dosadašnjem reformskom procesu postigli značajne rezulate, koji će nas već u toku njemačkog predsjedavanja približiti ispunjenju privremenih i dobijanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, čime će se stvoriti pretpostavke za zatvaranje poglavlja kod kojih je postignuta interna spremnost”, naveo je Drljević.
On je kazao da izvještaj, sa druge strane, ukazuje na određene sistemske nedostatke i preporuke za unapređenje, koje moraju biti razmotrene sa posebnom pažnjom.
“Svjesni smo i određenih slabosti našeg sistema, koje je potrebno što prije otkloniti kako bi Crna Gora odlučno nastavila sa uspješnim vođenjem pregovaračkog procesa”, naveo je Drljević.
To se prije svega, kako je rekao, odnosi na odluke Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju predsjednika određenih sudova, nedostatak uređivačke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog Javnog emitera, hapšenje i postupke protiv urednika onlajn portala.
To, kako je dodao, predstavlja samo neke od negativnih kvalifikacija sa kojima se Crna Gora susrela u izvještaju i kojima treba posvetiti posebnu pažnju.
Drljević je podsjetio da je pred Crnom Gorom zahtjevan period intenziviranja dinamike ukupnog pregovaračkog procesa, naročito u oblasti vladavine prava.
“Samo proaktvnim međuinstitucionalnim pristupom može se doprinijeti realizaciji tog zajedničkog zadatka”, poručio je Drljević.
Drljević je rekao da činjenica da je Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorila ohrabruje da se nastavi dalje.
“Mislim da uvijek možemo bolje i više”, naveo je Drljević.
On je kazao da će izvještaj EK biti predmet detaljnije pažnje u narednom periodu.
“On daje veoma jasne smjernice, ukazuje onima koji nijesu dobro radili gdje treba da posvete dodatnu pažnju. Ovo je jasan putokaz za sve nas u Crnoj Gori”, poručio je Drljević.
On je dodao da u EU ulazi svaki građanin Crne Gore ponosob.
“Odgovornost je svakog pojedinca da doprinese da ovaj proces bude što uspješniji”, kazao je Drljević.
Crna Gora je, kako je rekao, novi izvještaj EK dobila u posebnom političkom trenutku, imajući u vidu nedavno održane parlamentarne izbore u Crnoj Gori.
“Novi izvještaj EK potvrđuje da su izbori bili kompetitivni, vođeni na transparentan i efikasan način i da je kampanja bila mirna. Ton kojim je pisan izvještaj, makar na prvo čitanje, upućuje na demokratska sazrijevanja crnogorskog društva u domenu izborne prakse”, naveo je Drljević.
On je kazao da Crnu Goru očekuje formiranje nove Vlade, koja će, uvjeren je, nastaviti proevropski kurs.
Drljević je rekao da se za uspjeh u tom procesu od nove Vlade i Skupštine očekuje da demonstriraju odlučnost i punu posvećenost agendi pristupanja EU.
“Za to je, pored ostalog, neophodan dalji dijalog na planu unapređenja izbornog zakonodavstva, kao i stvaranje uslova za popunjavanje čelnih pozicija u sistemu tužilaštva, pravosuđa, što je preduslov za dalje napredovanje Crne Gore u integracionom procesu”, dodao je Drljević.
Kako je naveo, u izvještaju se napominje da parlament u prošloj i ovoj godini nije mogao da obezbijedi potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja, stoga se ključne funkcije u pravosudnom sistemu ispunjavaju na osnovu vršioca dužnosti.
Drljević je istakao da perspektiva članstva ostaje glavni pokretač reformi na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora, kao kredibilan partner EU, ostaje posvećena procesu evropske integracije.
“Snagu i političku volju i posvećenost ovom procesu Crna Gora je potvrdila i prihvatanjem nove metodologije”, dodao je Drljević.
Govoreći o poglavljima 23 i 24, on je kazao da su u izvještaju EK pohvaljene aktivnosti ASK-a, koja djeluje pod novim rukovodstvom, na izgradnji kapaciteta i tehničkoj pomoći.
“Velika su očekivanja od same Agencije, koja treba da pokaže svoju funkcionalnost u pravom smislu te riječi, kroz konkretne rezultate i mjerljiv doprinos integracionom procesu”, rekao je Drljević.
On smatra da je značajno što su prepoznati napori crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog klriminala.
