Podgorica, (MINA) – Mladi iz Crne Gore, koji imaju ambiciju da karijeru grade u razvijenim zemljama, treba da budu dobro informisani, da uče strane jezike, ali i da budu spremni da izađu iz zone komfora, smatra Dragana Živaljević, diplomirani inženjer telekomunikacija, koja već sedam godina živi u Norveškoj gdje radi u kompaniji Telenor.
Živaljević je u intervjuu agenciji MINA kazala da ljudi sa Balkana generalno imaju dobru reputaciju, jer dolaze sa dobrim ranijem obrazovanjem i važe za vrijedne i posvećene radnike.
Njena priča počinje na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, koji je imao više smjerova za usavršavanje, ali je ona odabrala telekomunikacije jer su je, kako je navela, zanimali mobilni telefoni i kako taj „nevidljivi“ signal omugućava da se ostvari poziv „bez žice“.
Prema njenim riječima, Telenor je, na zadnjoj godini studija, intervjuisao par studenata među kojima je bila jedna od izabranih da počne da radi i prije nego što je diplomirala.
„Tokom rada u Telenoru Crna Gora, tada Promonte, imala sam priliku da radim i usavršavam se na infrastrukturnim projektima, koji su značili ili proširivanje kapaciteta, ili zamjenu postojećih sistema usljed napretka tehnologije“, kazala je Živaljević.
Ona je podsjetila da je u tom periodu od nekih šest godina bilo doba uvođeenja 3G, WiFiWiMax i rani poceci 4G mreže.
„Iskustvo u Crnoj Gori me je motivisalo da istražujem dalje. Telenor je globalna firma, jedan od najvećih mobilinih operatera koji je prisutan na marketima u Evropi i Aziji. Napravili su program koji omogućava zaposlenima sa raznih teritorija da rade na projektima u drugim zemljama. Tako sam se prijavila za projekat koji je trebalo da traje šest do devet mjeseci i koji je bio osnova da nastavim karijeru u Telenoru“, navela je Živaljević.
Zahvaljujući tom projektu, imala je prilike da radi u Danskoj, Pakistanu i Tajlandu, nakon čega se, u posljednje četiri godine, fokusirala na norveško tržište.
„Danas radim u Telenoru Norveška, gdje imam lidersku poziciju i vodim tim od sedam ljudi“, kazala je Živaljević.
Na pitanje koliko je teško zasnovati život i izgraditi profesionalnu karijeru u drugoj zemlji, daleko od svoje domovine, ona je odgovorila da na to utiče više faktora.
„Ako bih izdvojila dvije bitne stvari, to bi bile individualne aspiracije i oblast kojom ste odlučili da se bavite. Sve zavisi od lične motivacije, želje za radom, istraživanje novih stvari, možda usuđivanja da izađete iz zone komfor“ pojasnila je Živaljević.
Sa druge strane, kako je navela, zavisi i od oblasti kojom neko izabere da se bavi.
„Možda je lakše naći posao u domenu IT i tehnologije, s obziromo na to da je to standardan jezik u svijetu koji firme lakše prepoznaju i odlučuju se za inostrane radnike. Dok na primjer, medicina, pravo i ekonomija su dosta vezane za lokalno tržište, tako da u pojedinim slučajevima zahtijeva dodatnu edukaciju i lokalni jezik koji mora biti na određenom nivou kako biste počeli da radite“, pojasnila je Živaljević.
Upitana da li bi, da može da se vrati na početak, odabrala isti put, ona je rekla da misli da ne bih ništa mijenjala.
„Čovjeku treba vremena da iskusi i nauči šta mu prija i čime, zapravo, želi da se bavi u životu, tako da smatram da su se te neke stvari pravovremeno dešavale u mom slucaju. Eto, ako bih nešto promijenila, na osnovu znanja i iskustva koje danas imam, mislim da bi to značilo da se još ranije usudim i odlučim za studije ili neki rad u inostranstvu“, kazala je Živaljević.
Na pitanje koliko je generalno teško ljudima sa Balkana da ostvare uspješnu karijeru u drugoj zemlji, ona je rekla da se ne prave tolike razlike ko je odakle.
„Ali, ako bih sumirala neki opšti utisak za nas, generalno imamo dobru reputaciju, važi da dolazimo „potkovani“ dobrim ranijem obrazovanjem i slijedi utisak da smo dobri, vrijedni i posvećeni radnici“, dodala je Živaljević.
Upitana šta bi savjetovala mladima iz Crne Gore koji imaju takve ambicije, ona je rekla da bi im poručila da se uvijek trude da ostanu dobro informisani.
„Da li tokom studija ili na trenutnom poslu koji radite, bitno je istražiti šta su to trenutni trendovi koji su dalji pravci razvoja na globalnom tržištu, i odatle birati put za dalje. Znanje stranih jezika značajno pomaže u tome, tako da je to jedan od osnova za dobru informisanost. Smatram da je to podjednako bitno za bilo koji razvojni put, bio on kao naredni korak u inostranstvu, ili za razvoj karijere u samoj Crnoj Gori“, precizirala je Živaljević.
Na pitanje šta za nju znači Crna Gora, ona je bez dvoumljenja odgovrila – porodica.
Kako je kazala, njena mlađa sestra Ana, koja je diplomirani inženjer energetike, svoj poslovni put pronašla je u Njemačkoj.
„Kako roditelji žive u Podgorici, obje se rado vraćamo i radujemo porodičnom okupljanju u domu odakle su naše avanture počele. Crna Gora predstavlja zemlju odakle potičem, što uvijek ponosno naglasim, i uvijek se trudim da našu kulturu i običaje što bolje predstavim mojim internancionalnim drugarima i kolegama“, kazala je Živaljević.
