Podgorica, (MINA) – Vlada je danas utvrdila inovirani tekst Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji garantuje pravnu sigurnost svakoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori, saopštio je potpredsjednik Vlade, Zoran Pažin.
On je rekao da su Predlogom zakona u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije (VK) iz juna.
Prema njegovim riječima, donesen je moderan i veoma liberalan tekst zakona koji na sveobuhvatan način omogućava da svaki građanin, postupajući po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice.
„Pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i ujedno obezbjeđuje da zakoni Crne Gore važe na cjelokupnoj teritoriji države“, rekao je Pažin na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
On je podsjetio da je ostvarenje ovog prava Ustavom regulisano, ali da je na podustavnom nivou na i dalje na snazi zakon iz 1977. godine.
„Današnjim činom Vlada ispunjava i ustavnu obavezu kada je u pitanju utvrđenje Predloga zakona koji je od kapitalnog značaja za demokratiju i na ovaj način država izlazi u susret ne samo sadašnjoj generaciji, nego i prošlim i budućim“, istakao je Pažin.
Na pitanje da li su imali dodatne konsultacije sa predstavnicima vjerskih zajednica, prvenstveno Mitropolijom crnogorsko primorskom (MCP) budući da su osporavali tekst zakona, Pažin je kazao da je Vladina namjera bila da u otvorenom dijalogu sa svim vjerskim zajednicama dođe do rješenja koji će u najmanjoj mjeri dijeliti Crnu Goru i na odgovarajući način podržati najveće međunarodne pravne standarde.
„Imali smo susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, ali oni, nažalost, nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka VK, uslovljavajući ga razgovorima i istvoremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine i zahtjevajući da se preotvori rasprava o svim drugim pitanjima, što za Vladu nije bili prhvatljivo jer je značilo korak unazad“, rekao je Pažin.
Pažin je kazao da se garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici.
„Neosnovane su i neutemeljene spekulacije da Vlada namjerava da bilo koga da iseljava iz hramova, otima hramove“, rekao je on.
Pažin je objasnio da vjerske zajednice koje su korisnici hramova nastavljaju da koriste te objekte do odluke državnog organa nadležnog za pitanje korišćenja i raspolaganja državnom imovinom.
„Ne događa se ništa što bi značilo onemogućavanje vjernika da uživaju svoje pravo na slobodu vjeroispovijesti, samo se uređuje pravni sistema u ovoj oblasti“, dodao je Pažin.
Na pitanje kako će reagovati ukoliko MCP pozove vjernike da brane hramove ili preduzme neke druge aktivnosti, Pažin je poručio da MCP nema od koga da brani hramove.
„Ne namjerava Valda da ulazi u te hramove, niti da onemogući bilo koga da uživa vjerska prava u hramovima“, kazao je on
Pažin je rekao da je siguran da stav MCP o tim pitanjima neće izostati i dodao da je njegov dijalog sa MCP bio vrlo korektan i profesionalan, uz uzajamno uvažavanje.
Iz Vlade su saopštili da je riječ o izuzetno liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.
„Utvrđeni Predlog zakona garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nijesu vjernici“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da predloženi zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore koja je kroz vjekove građena i sticana od javnih prihoda države.
Iz Vlade su objasnili da je Predlogom zakona propisano da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
„Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati“, ističe se u saopštenju.
Svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom, kako se precizira, biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
Iz Vlade su rekli da je inoviranim tekstom Predloga zakona dodatno precizirano da djelovanje vjerske zajednice može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima.
Prema njihovim riječima, ostavljena je još šira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.
„Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica“, navodi se u saopštenju.
Ističe se da zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom.
Kako je saopšteno, uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja.
„Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog i budžeta lokalne samouprave“, piše u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom biti rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
„Takođe, u prelaznim i završnim odredbama, precizira se da vjerska zajednica nastavlja sa korišćenje određenog kulturnog dobra i nakon upisa prava državne svojine nad tom imovinom, do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem“, dodaje se u saopštenju.
