Podgorica, (MINA) – Samoregulatorno tijelo koje bi kontrolisalo koliko mediji krše kodeks je od vitalnog značaja za pozitivnu klimu u medijskom okruženju, ocijenio je penzionisani profesor u trajnom zvanju sveučilišta u Zadru, Stjepan Malović i dodao da se etika mora preispitivati svakodnevno.
“Etika se mora preispitivati svakodnevno, jer ako se ne reaguje odmah, onda povrede etičkih načela postaju praksa koju je teško iskorijeniti”, rekao je Malović agenciji MINA.
On je kazao da nijedan kodeks, pa tako ni Kodeks novinara Crne Gore, ne može apsolutno definisati obaveze medijskih radnika, jer se novinarstvo munjevito mijenja, pojavljuju se novi izražajni oblici, a mnogi su već u startu upitni iz etičkog gledišta.
“O tome najbolje svjedoči djelovanje Međunarodne alijanse savjeta za medije koje stalno preispituje postojeću praksu i razmatra nove pojave i oblike kršenja novinarske etike, kako bi mogli izgraditi stavove”, precizirao je Malović, koji je dugogodišnji novinar i medijski stručnjak.
On je, govoreći o preporukama u cilju što većeg poštovanja kodeksa i etičkog izvještavanja, kazao da one nijesu dobre, čak ni kada dolaze od dobronamjernog novinara i profesora novinarstva kao što je on.
„Svi akteri medijske scene – novinari, redakcije, vlasnici i svi ostali moraju zajednički omogućiti slobodu medija, te nezavisnost novinara. Naoko jednostavno, ali upravo na nepostojanju ovih uslova palo je novinarstvo u ralje lažnih vijesti, post truth-a, senzacionalizma, govora mržnje i ostalih zala savremenih medija“, objasnio je Malović.
On smatra da je teško vratiti ‘duha kada se jednom pusti iz boce’, a to se dogodilo ne samo u ovim krajevima, već i u svijetu.
„Ozbiljni ljudi širom civilizovanog svijeta pokušavaju da vrate dignitet kvalitetnom novinarstvu, omoguće slobodu medija i osiguraju nezavisnost novinara“, saopštio je Malović.
On je dodao da se treba nadati najboljem, ali malo zdravog pesimizma nije loše zadržati kada se suočava sa ovakvim stanjem u medijima.
Malović je, odgovarajući na pitanje na koji način se može regulisati kršenje kodeksa kada je riječ o portalima i komentarima korisnika, kazao da je to suštinsko pitanje koje izaziva stalne sporove.
“Moje mišljenje je da se internet mora redefinisati, već i u svom nazivu. Pojam ‘internet’ je nevjerovatno širok pojam, koji sadrži neograničen broj raznih sadržaja. Jedan korisnik interneta može dnevno surfovati satima, a da nikada ne otvori nijedan news portal”, rekao je Malović.
Surfovanje porno sajtovima, kako je dodao, nije nešto što je u centru pažnje javnosti, već povrede etike na drugim područjima i portalima informativnog sadržaja, a i to je internet.
“Zbog toga bi trebalo odrediti koji su informativni sadržaji na internetu, kao što to imamo kod masovnih medija. I njih treba regulisati na isti način kao što regulišemo mainstream medije”, smatra Malović.
Samoregulacija je tu rješenje koje treba stimulisati, jer se pokazala dobrom.
“Nažalost, globalne korporacije koje vladaju društvenim mrežama čine sve da bi spriječile proglašenje jednog dijela njihovog sadržaja informativnim medijem”, rekao je Malović.
Prema njegovim riječima, kako to već biva, u pitanju je ogromni novac, nepojmljiv klasičnim medijima, pa se ta bitka svodi na bitku Davida i Golijata. Pri tom, državni organi raznih zemalja, pod plaštom brige za etiku medija, pokušavaju tiho da preuzmu kontrolu nad medijima i uvede jedan oblik cenzure.
“Sve to ukazuje da nema mjesta optimizmu, ali ujedno je to temeljno pitanje slobode govora i mišljenja i vrijedi se boriti za pravedno rješenje”, poručio je Malović.
On je, odgovarajući na pitanje kako je regulisano pitanje kršenja Kodeksa časti Hrvatskog novinarskog društva (HND), kazao da je on zamišljen kao krovni kodeks struke, zato jer ga je prihvatilo strukovno društvo.
„U početku je to bio jedini kodeks, ali vremenom su se donosili kodeksi pojedinih medijskih kuća, a HND više nije jedina strukovna organizacija. Osim toga, po definiciji to bi trebalo da bude kodeks jednog udruženja, pa je i time njegov značaj umanjen“, objasnio je Malović.
Članstvo u HND je dobrovoljno, pa su sankcije zapravo na moralnom nivou, jer nema načina da se novinar koji ne poštuje Kodeks sankcioniše.
„Kodeksom časti razmatraju se samo oni slučajevi koje neko prijavi. Dakle, ako nema prijave, nema ni vrednovanja HND-a. Odluke Savjeta časti HND-a, koje razmatra dobijene prijave, objavljuju se samo na web stranici HND-a. Nema nikakve obaveze da se o kršenju novinarske etike nekog pojedinca ili redakcije objavi u masovnim medijima“, dodao jwe Malović.
Zbgo toga, kako je zaključio, Kodeks časti HND-a nema više snagu koja bi mogla nametnuti struci i javnosti što je kršenje etike i kako ga izbjeći.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
