Podgorica, (MINA) – Srpski državni vrh koristi svaku priliku da stvara ili podiže tenzije u Crnoj Gori, kako bi, pod izgovorom navodno ugroženih srpskih interesa, izazivao u njoj političku nestabilnost i skretao pažnju sopstvene javnosti sa svojih unutrašnjih problema, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Miluna Zogovića, rekao da je tačno da je izjavio da se Srbija miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, i da to i sada ponavlja.
Kako je naveo, srpski državni vrh, zajedno sa medijima koje kontroliše, a potpomognut svojim političkim saveznicima u Crnoj Gori, već duže vrijeme koristi svaku priliku da u Crnoj Gori stvara ili podiže tenzije.
„Kako bi, pod izgovorom navodno ugroženih srpskih interesa, izazivao političku nestabilnost u Crnoj Gori, ali, i skretao pažnju sopstvene javnosti sa svojih unutrašnjih problema, afera i neriješenih pitanja“, kazao je Darmanović.
Posebnu ulogu u tome, kako je naveo, imaju režimski mediji u Srbiji, čiji su otrovni natpisi i bombastične naslovnice protiv Crne Gore, vjerovatno prevazišli sve do sada viđeno.
Darmanović je, između ostalog, podsjetio da je, na dvogodišnjicu svoga mandata, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održao konferenciju za novinare na Cetinju, na kojoj je govorio o raznim pitanjima i dešavanjima u Crnoj Gori ili onima koja su vezana za nju.
Prema riječima Darmanovića, samo dan nakon toga sastali su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh srpski Irinej da razgovaraju, a zatim i da se obrate novinarima, ali ne da govore o svojoj zemlji, nego o Crnoj Gori.
„Kako mi ovo treba da shvatimo? Kao nemiješanje u naše unutrašnje stvari? Koja suverena država bi ostala ravnodušna na to“, upitao je Darmanović.
On je podsjetio i da e Irinej tom prilikom kazao da se „u Crnoj Gori stvara nova, crnogorska nacija”.
„Prvi čovjek crkve koju smatrate svojim duhovnim, a u posljednje vrijeme i političkim predvodnikom, u dvadesetoj godini 21. vijeka, pored živih Crnogoraca, koji čine relativnu većinu stanovnika ove zemlje, i dalje odbija da prihvati da postoji, nego kaže da se upravo sad stvara crnogorska nacija”, istakao je Darmanović.
To, kako je kazao, treba shvatiti onako kako jeste – da srpska crkva o crnogorskoj naciji, relativnoj većini stanovnika jedne suverene zemlje, misli ono što je uvijek mislila i govorila – da je ta nacija izmišljena, nepostojeća i vještačka.
Darmanović je podsjetio i na dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja Zakona o slobodi vjerospovjesti o kojem, kako je naveo, u Crnoj Gori postoje neslaganja i vode se rasprave, ali i dijalog između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske.
„Ipak, uprkos tome što je ovaj Zakon dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, što on nije dio evropske agende, niti spada u korpus pregovora za članstvo u EU, već je isključivo dio nacionalnog zakonodavstva, Zakon i sve u vezi sa njim su standardna tema u izjavama srpskih zvaničnika“, istakao je on.
Darmanović je upitao i kako, osim kao miješanje u unutrašnje stvari, treba tumačiti brojne izjave ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića, od kojih je jedna na primjer da su „tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata“, ili ministra odbrane Aleksandra Vulina da je „Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu“.
Prema riječima Darmanovića, konstatacija da se radi o miješanju u naše unutrašnje stvari je zapravo najblaža reakcija na tu zluradu i opasnu retoriku o susjednoj zemlji za koju se kaže da je navodno “prijateljska i bratska”.
„Ovakva retorika ne priliči „dobrim susjedima“ već jedino može biti ono što jeste – nastojanje da se izazivanjem podjela i tenzija utiče na dešavanja u Crnoj Gori, posebno u susret izborima u obje države“, smatra Darmanović.
U istom kontekstu je, kako je naveo, i glasna podrška najviših državnih zvaničnika Srbije protestima koje je Srpska pravoslavna crkva organizovala u Crnoj Gori, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
„Da li treba da se pravimo naivni, pa da ne vidimo da naši susjedi pitanje tog Zakona ne tumače kroz prizmu vjerskih sloboda, već kao temu u borbu za političku prevlast u Crnoj Gori“, upitao je Darmanović.
On je podsjetio i na reakcije srpskih zvaničnika na odluku nadležnih organa Crne Gore o postepenom otvaranju granica, zasnovanu na jasnom kriterijumu da će Crna Gora otvoriti granice sa onim zemljama u kojima broj i dalje aktivnih slučajeva COVID-a 19 ne prelazi 25 oboljelih na 100 hiljada stanovnika.
„Granice će se sukcesivno otvarati prema svakoj zemlji koja u predstojećem periodu dostigne ovu proporciju. Prema svim dostupnim podacima, broj aktivnih slučajeva u Srbiji bi mogao pasti na ovaj nivo u narednih dvije do tri nedelje, pa bi samim tim i pitanje otvaranja granice bilo riješeno“, naveo je Darmanović.
Međutim, kako je kazao, na tu odluku su državni vrh Srbije i režimski mediji u toj zemlji odgovorili lavinom nekontrolisanih i neodgovornih optužbi i vokabularom dobro pamtljivim iz 90-ih, kada su, takođe, sa poznatim rezultatom, “štitili srpski narod”.
On je podsjetio na izjavu srpske premijerke Ane Brnabić da broj zaraženih u Srbiji nije „razlog za ovakvu odluku Crne Gore”, jer oni, to jest vlasti u Srbiji, “svojim građanima govore istinu“.
„Da li je ovom izjavom premijerka Srbije željela nešto da insinuira?! O epidemiji COVID-a 19 u Crnoj Gori nikada nije bilo skrivenih činjenica i to u ovoj zemlji svi dobro znaju“, istakao je Darmanović.
On je podsjetio da Crna Gora nije u prvom talasu otvorila granice ni za svoje saveznice iz NATO-a – Italiju, Španiju, Belgiju, Holandiju, Francusku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i druge.
„Da neće koja od ovih zemalja zbog toga zatvarati svoje aerodrome za naše avione? Neće, naravno, jer u tim zemljama znaju da ne možete baš sve u politici pretvarati u permanentnu izbornu kampanju“, kazao je Darmanović.
Kako je naveo, i Kipar je na osnovu identičnih kriterijuma, postupio kao Crna Gora, ali Srbija zbog toga neće zabraniti slijetanje aviona iz te države „jer Kipar nije u političkom fokusu našeg sjevernog susjeda, a Crna Gora itekako jeste“.
Prema riječima Darmanovića, umjesto besmislenih optužbi, vlasti u Srbiji dobro znaju da je Crna Gora prije svega turistička zemlja. „Da niko više od nas ne može željeti što skoriji povratak u normalu i zarade od turističke sezone, i da su, pri tome, građani svih zemalja, a naravno i naših susjeda iz regiona podjednako dobrodošli“.
„Stvari u našim odnosima sa Srbijom ne moraju da stoje ovako i niko razuman u Crnoj Gori to ne želi. Naprotiv. Ali, današnja Crna Gora nema mitomanski odnos ni prema kome. Srbija tu nije izuzetak“, poručio je Darmanović.
Srbija je, kako je naveo, za današnju Crnu Goru samo ono što sama želi da bude i kako želi da se ponaša prema njoj.
„Iskreni prijatelj koji će uvijek biti dočekan raširenih ruku, dobar susjed, veliki ekonomski partner, zemlja sa kojom nas povezuju ljudske i kulturne veze, ako se prema Crnoj Gori bude jednako tako i odnosila. Latentna opasnost i protivnik, ako se bude ponašala kao regionalni hegemon i miješala u naše unutrašnje stvari“, precizirao je Darmanović.
Crna Gora, istakao je on, nije 2006. povratila svoju državnost i nezavisnost, niti 2017. postala članica NATO-a da bi, po drugi put u 100 godina, dopustila da nestane ili postane nečiji satelit.
„Upravo suprotno. Ova zemlja, sama i zajedno sa svojim saveznicima, ima dovoljno snage i kapaciteta da se odupre svim atacima sa strane, da nastavi da se razvija i ide naprijed, vodeći računa, prije svega, o svojim nacionalnim interesima“, kazao je Darmanović.
On je poručio da ponavljanja Podgoričke skupštine neće biti.
„Što se prije to shvati, i naši odnosi sa Srbijom biće mnogo bolji nego što su sada“, dodao je Darmanović.
