Podgorica, (MINA) – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu predložiće Skupštini da sjutra ne glasa o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Odbor je sedam sati saslušavao ministra pravde i predstavnike državnih institucija povodom izmjena Zakona, koje je predložila Vlada.
Na sjednici je dogovoreno da se članovi Odbora ne izjašnjavaju večeras o predloženom aktu.
Predsjednik Odbora Momo Koprivica je rekao da će izvještaj sa sjednice biti uredno dostavljen Skupštini, i da će predložiti da se sjutra u plenumu ne izjašnjavaju ni poslanici, već da se nastavi rad na pomenutom zakonu.
“Sjutra nije sudnji dan, a stav Odbora ipak obavezuje Skupštinu da zastane i da se poradi na ovom rješenju”, kazao je Koprivica.
On je predložio da nakon usvajanja dnevnog reda bude zatražena pauza kako bi se Predlog zakona doradio.
Ministar pravde Marko Kovač je rekao da je saglasan sa tim.
Kovač je, u uvodnom izlaganju, kazao da je najveća novina koja se uvodi Zakonom to što se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovinska korist ako je stečena kriminalnom djelatnošću.
On je pojasnio da se to odnosi na imovinu čija ukupna vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada EUR i ako je donijeta naredba o sprovođenju istarge iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Kovač je kazao da su djela iz nadležnosti SDT-a izdvojili jer ta djela akumuliraju najveću finansijsku dobit.
“Ta krivična djela fokusirana su na korupciju na visokom nivou počinjena od javnih funkcionera i lica koja imaju ta svojstva shodno Zakonu o sprečavanju korupcije”, dodao je on.
Kovač je kazao i da su izmijenili odredbe koje se tiču roka, u kome će biti moguće napadati imovinu koja je stečena kriminalnom djelatnošću.
On je kazao da važeći zakon propisuje da se može oduzeti imovinaska korist kada se utvrdi da vremenska povezanost između vremena u kom je stečena imovinska korist i drugih okolnosti koje je opravdaju.
“Ta norma pruža mogućnost za individualno tumačenje, ne propisuje pravnu sigurnost. Neophodno je obezbijediti pravnu sigurnost mi smo propisali da je to deset godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela”, rekao je Kovač.
Kako je istakao, u središtu pažnje nije osoba odnosno okrivljeni, već je fokus na samoj imovini.
“Što se tiče zloupotrebe rokove, prezentuje se javnosti kao da Zaštitnik treba u roku od 60 dana podnese tužbi ili da se gubi ta mogućnost. Takvih rješenja imate sijaset u sadašnjem pravnom sistemu”, rekao je on.
Kovač je naveo da su rokovi takvi jer je intencija da se podstaknu organi na brže djelovanje u skladu sa nadležnostima.
“Stvara se fama da u slučaju osuđujuće presude pred krivičnim sudom, nakon čega će Zaštitinik podnijeti tužbu, biti moguće da imovina ne bude oduzeta, vi identično rješenje imate u ovom postupku, u suprotnom ta stranka ne bi imala pravo na pravično suđenje”, kazao je on.
Kovač je, komentarišući međunarodnu pravnu pomoć, rekao da je situacija trenutno takva da nijedan zahtjev od tužilaštva nije podnijet radi zamrzavanja imovine koja se nalazi u inostranstvu.
“Mi sad da se fokusiramo na ono što je ovdje nezakonito stečeno, da taj dio nadogradimo. Mi odmah preoblematizujemo i kažemo da će svi prenijeti na of-šor firme”, kazao je on.
Kovač je rekao postoji teoretska mogućnost da na primjer Djevičanska Ostrva ne odgovore na zahtjev, kao ni neke druge države.
“To je stvar politike svake zemlje, ne možemo jednim zakonom predvidjeti sve, to je nemoguće, taj koji to kaže ne govori istinu”, poručio je on.
Ministarstvo pravde, kako je dodao Kovač, spremno je da sasluša sve sugestije u cilju unapređenja Predloga zakona.
“U određenom trenutku moramo presjeći. moramo zauzeti stav u kom pravcu će zakonsko rješenje ići. Ministarstvo pravde smatra da je ovo zakonsko rješenje najbolje. Nijesam sujetan da tvrdim da nema boljeg, ali onda nam dajte novo rješenje”, rekao je Kovač.
Sutkinja Osnovnog suda Ana Delić kazala je da će, da bi se zakon primjenjivao, morati da ga prate izmjene više zakona među kojima je i Zakon o parničnom postupku.
“U slučaju da se pojave poteškoće u primjeni, imamo građanska odjeljenja gdje ćemo razmatrati ta pitanja”, dodala je Delić.
Ona je kazala da je građanska odgovornost šira od krivične odgovornosti.
“To što je neko oslobođen u krivičnom postupku ne znači da mu se imovina ne može oduzeti u parničnom postupku”, rekla je Delić.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić rekao je da predloženi zakon neophodan crnogorskom pravnom sistemu da bi koncept pravde mogao da zaživi i ojača poziciju institucija.
“Ova rješenja su vrsta izazova za crnogorske institucije, ovdje će se primarno raditi o volji i ona će biti pretežna u onome što će biti eventualni rezultati”, kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, bila predložena ili ne neka druga normativna rješenja, posebno će biti važno na koji način će crnogorsko društvo artikulisati dalji razvoj institucija koja će ići u primjenu ovakvog ili sličnog zakonskog rješenja.
“Ovo zakonsko rješenje zahtjevaće i vrlo opreznu primjenu u dijelu poštovanja ljudskih prava i sloboda”, kazao je Marić.
Marić je rekao da tužilačka organizacija posebno treba da povede računa o finansijskoj istragi koja treba da bude osnov dokaznog postupka da bi se uspjelo u ovakvim istražnim radnjama i kasnije u postupcima.
Ekspert Savjeta Evrope Milorad Marković rekao je da se u finansijskoj istrazi koja se vodi ne ispituje krivica tog lica nego njegova imovina i utvrđuje se da li je ta imovina u disproporciji sa njegovim regularnim primanjima.
“Jedan od ključnih ograničavajućih faktora kada se govori o ustavnosti jeste član 147 Ustava koji eksplicitno zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona i daje samo izuzetak da se zakoni retroaktivno mogu primjenjivati kada postoji javni interes”, rekao je on.
To, kako je pojasnio, da ukoliko bi uvodili potpuno novi sistem i donosili novi zakon, to bi značilo da bi taj zakon primjenivali retroaktivno.
“Jedino rješenje za primjenu modela koji bio efikasan bilo bi kroz izmjene aktuelnog zakona o oduzimanju imovinske koristi”, kazao je on.
Marković je kazao da još jedan konkretniji primjer iz tog člana se odnosi na činjenicu da se u krivičnom smislu primjenjuje zakon ako se veže oduzimanje imovinske koristi za krivicu tog lica, onda se sve odredbe ne mogu retroaktivno primijenjivati.
“Krivični postupak podrazumijeva pretpostavku nevinosti, u parničnom postupku to nije slučaj”, kazao je on.
Marković je rekao da važeći zakon nije primjenjivan u punom kapacitetu, posebno u dijelu finansijskih istraga.
“Dodatna anomalija je što ste morali sačekati pravosnažnu presudu nadležnog suda, tek nakon toga bilo je moguće pokrenuti postupak oduzimanja imovine”, kazao je on.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić rekao je da je potreban efikasan i efektivan zakon.
“Da imamo brze postupke koji će da rezultiraju oduzimanjem imovine stečene korupcijom i kriminalom. Značajno nam je da u zakonodavnom okviru utvrdimo i odgovornost za sprovođenje finanskijskih istraga i postupaka finansijskih istraga”, kazao je on.
Šoškić je rekao da očekuje da se izmijeni član 11 postojećeg zakona u kom se kaže da se naredbom državnog tužioca može pokrenuti finansijska istraga ako su ispunjeni određeni uslovi.
“Mi imamo zakonom propisane uslove kad se propisuje finansijska istraga a državnom tužiocu ostavljamo na volju da li će je pokrenuti. Iz člana 11 brisati riječi “može se” i staviti “da se naredbom tužioca pokreće finansijska istraga kada su ispunjeni određeni uslovi””, predložio je on.
Na taj način, kako je dodao, moći će se dati odgovor na pitanje i utvrditi odgovornost tužilaca koji ne pokreću finansijske istrage kada su ispunjeni uslovi za to.
Šoškić je ukazao na nelogičnost da je Predlogom zakona utvrđen rok od deset godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela za pokretanje za postupka oduzimanje imovine, a da tužioci imaju rok od svega osam mjeseci da završe finansijsku istragu.
“Podržavam da imamo efikasne modele oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću”, rekao je Šoškić.
On je kao nedostatak naveo primjer krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, za koji je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina, a za isto se ne propisuje naredba.
“Kako da provjerimo nekog javnog funkcionera koji očigledno ima imovinu koja ne odgovara njegovim prihodima”, upitao je Šoškić.
Predsjednik Višeg suda Boris Savić, govoreći o dosadašnjim postupcima oduzimanja imovine, kazao da je bilo samo četiri značajnija a ostale nazvao “bagatelnim”.
“Bojim se da će tako i ostati i poslije ovog zakona”, dodao je on.
Savić je rekao da je predlagač zakona odlučio da napusti koncpeciju pravosnažnom osuđenog lica i da to svede na sprovođenje istraga.
“Član osam bio je problematičan i od samog početka, i on se vezuje za vrijeme izvršenja krivičnog djela. To je u starom zakonu bilo u vezi za pravosnažnu osuđujuću istragu, to se strašno relativizuje i da bojim se ćemo doći u situaciju da će dosta postupaka biti u vezi sa nepostojećim datumom”, kazao je on.
On je ukazao na tehnički problem sprovođenja finansijske istrage uporedo sa redovnom istragom, naročito prema osobama koje budu u bjekstvu.
“Izražavam veliku skepsu kako će sve to funkcionisati. Sistem je izuzetno komplikovan, imamo rješenje koje ne postoji nigdje u svijetu. Vidjećemo kako će to izgledati”, rekao je Savić.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kazala je da Evropska komisija (EK) nije rekla da Predlog zakon nije u redu, već da je potrebno obezbijediti sve proceduralne, zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava.
“Mi ne možemo donositi lex specialis, i taj zakon vezati za neko vrijeme od prije deset, 15, ili 20 godina da važi. Član 147 Ustava nam to zabranjuje. Jedini način da pomjerimo granicu jeste putem izmjena i dopuna postojećih zakonskih propisa i proklamovanog javnog i opšteg interesa”, rekla je Pavličić.
Ona je poručila da postupak oduzimanja imovine mora biti na neki način uvezan sa tužilaštvom jer nije sigurna da neki poreski ili drugi državno organ može pravilno do kraja sprovesti taj postupak.
“Ne možete nekome da zamrznete račune ili imovinu na četiri ili pet godina dok postupak traje”, rekla je Pavličić.
Zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa Bojana Ćirović rekla je da je potrebno uskladiti ostale zakone sa ovim.
Ona je kazala da nakon finansijske istrage, ako bude temeljna, nema razloga da Zaštitnik ne napiše kvalitetu tužbu sa kvalitetnim dokazima.
Direktorica nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović Markovć rekla je da je više puta ukazivala na konfuziju koja se pravi između krivičnog i parničnog postupka.
Ona je rekla da je ukazivala i na sve probleme koje to može da proizvede kako po pitanju procesuiranja tih predmeta u sudu tako i u fazi komunacike tužilaštva i zaštitnika.
“Još veći problem – ogromna diskreciona ovlašćanje koja omogućavaju tužiocima da odluče da li će i u kojim slučajevima da iskoriste ovaj zakon a zatim da Zaštitiniku omogućavaju da, iako je tužilaštvo odlučilo da neko bude procesuiran, onda ponovo da odlučuje da li će da pokrene ovaj postupak, i sve to uradi u roku od 60 dana”, rekla je ona.
Ćalović Marković je rekla da ukoliko Zaštitnik ne stigne da odradi svoj dio posla onda imovina neće biti oduzeta i ostaće u rukama onih koji su je nezakonito stekli.
“Drago mi je da se gotovo svi slažemo da je potrebno uvesti novi postupak oduzimanja imovine, međutim to treba da bude kompatibilan postupak sa već postojećim postupkom oduzimanja imovine u krivičnom zakonodavstvu”, kazala je ona.
Ćalović Marković je kazala da nijedna druga država ne poznaje sistem u komese u potpunosti ukida oduzimanje imovine u krivičnom postupku i ostavlja da se ono čini u parnici.
“Šta ako imate različite rezultate u dva postupka, šta ako se u krivičnom postupku dokaže da je lice učinilo krivično djelo, a imovina stečena na taj način a u parnici se utvrdi da to nije slučaj i to lice se izvuče”, upitala je ona.
Ćalović Marković je kazala da Ministarstvo pravde daju uporno netačne informacije.
“Ministarstvo pravde hoće da nas ubijedi da ministar pravde bolje zna od EK hoće li EU sarađivati s nama. Ovo je jedinstveni sistem oduzimanja imovine u svijetu i koji nije prepoznat bilo kakvom konvencijom”, rekla je ona.
Ćalović Marković je kazala da ministar pravde objašnjava da EK nije rekla da će da postoje problem u međunardnoj saradnji.
“Mene to ne iznenađuje od ministra pravde jer čovjek koji bi predložio zakon kojim se aboliraju svi koji su nezakonito sticali imovinu 90-tih, nema problema ni na ovaj način da nas dovodi u zabludu”, rekla je ona.
Ćalović Marković je rekla da je Pavličić pročitala da je EK navela da hidbridni režim građanskog i krivičnog zakonodavstva nije neophodno problematičan, ali je propustila da kaže da iza toga stoji zarez, a ne tačka.
“A iza zareza je sve suprotno onome što je kazano. Tamo piše da hibridni režim nije neophodno problematičan, ali mora da ima proceduralne zaštite upisane u praksi Evropskog suda za ljudska prava i uzme u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu”, kazala je Ćalović Marković.
Ona je navela da procjena eksperata ukazuje na ozbiljne rizike u toku implemetacione faze.
“Kažu nemojte da ga usvajate, vratite ga na javnu raspravu, uskladite sa međunarodnim standardima, jer u suprotnom neće biti moguća međunarodna saradnja”, rekla je Ćalović Marković.
On je kazala da se nada se da većina od 30. avgusta 2020. godine, “isključujući vas ministre pravde”, nema namjeru da abolira one koji su nezakonito sticali imovinu i ima namjeru da donese zakon koji će oduzeti i ono što se uzimalo 90-tih.
“Zaboravili ste da postoji praksa kao što je to u Italiji da se imovina može oduzimati i kada nema krivičnih djela. Nema 90-tih, ni kupovine Prve banke, ni prvog miliona Mila Đukanovića”, rekla je ona.
Ćalović Marković je kazala da nije potrebno krivično djelo, već uslovi, kao u italijanskom zakonu, “ako postoji opasnost, ne bavite se licem već imovinom, prebacujete teret dokazivanja na to lice”.
“Ovdje nije pitanje da li treba da uvedemo oduzimanje imovine u građanskom postupku, nego kako da li ste vi našli najbolji način to da to uradite, a ja vam tvrdim da ste našli najgori, gori nijeste mogli naći”, kazala je Ćalović Marković.
Ona je kazala da se ne bi moglo reći da je vlast promijenjena na osnovu Predloga zakona.
Ćalović Marković je, govoreći o kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja, rekla da su to su dvije različite stvari.
“Kriminalizacija, uvođenje novog krivičnog djela nezakonito bogaćenje, naravno da svi znamo da to krivično djelo ne može da se sprovede retroaktivno”, kazala je ona.
Prema riječima Ćalović Marković, zato je važno napraviti kompatibilni sistem.
“Da imamo to krivično djelo koje će da se sprovodi ubuduće, ali mi nemamo političku volju jer bi to značilo da bi se sprovodilo na vama koji ste sada javni funkcioneri”, kazala je Ćalović Marković.
Ona je kazala da je zakon postavljen naopako i da je ključni problem to što je selektivan.
Advokat Veselin Radulović rekao je da se ozbiljnom pitanju postupilo na neozibljan način i ukazao da nije održana kvalitetna javna rasprava.
Radulović je pozvao Ministarstvo pravde da povuče Predlog zakona, a ukoliko to ne učini, apelovao je na poslanike da ga ne podrže u Skupštini u plenumu.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković rekla je da toj partiji nije sporna namjera da Crna Gora donese ovaj zakon.
“Prvo što smatramo da svakom ko je nezakonito stekao imovinu treba da mu bude oduzeta i bude priveden pravdi. Moramo poslati jasnu poruku onima se bave kriminalnim radnjama, naročito javnim funkcionerima koji su podležni korupciji, da im se kriminal ne isplati”, poručila je ona.
Vuksanović Stanković je kazala da se tokom diskusije čulo da je problem u sistemskoj primjeni zakona, “jer džaba donosimo zakone ako ih ne možemo primijeniti”.
“Pravni instituti nijesu definisani na način koji je tačno. Skandalozno da miješate institute krivičnog i građanskog zakondavstva”, ocijenila je ona.
Poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoša rekao je da mu se ne sviđa diskurs koji se plasira – da ako ne glasate za ovaj zakon, vi ste protiv toga se oduzima nelegano stečena imovina.
“Ja to nazivam dio pubertetskih manipulacija, ne prihvatam to kao argument, ako bih prihvatio onda bi značilo i da EK, civilni sektor i određeni državni organi koji bi trebalo da implementiraju ovaj zakon, da su protiv ovog zakona, što nije istina”, rekao je Mugoša.
On je citirao izjavu portparolke EK Ane Pisonero koja kaže da predloženim zakonom neće biti dobijen snažan alat koji bi poslužio svrsi.
“Ovo nije zakon ni protiv bivšeg, ni sadašnjeg režima već svih koji imaju potencijalno nelegalno stečenu imovinu kroz bavljenje kriminalnom djelatnošću”, rekao je Mugoša.
On je kazao da je bitna transparentna procedura, i da se sva pitanja što su danas otvorena, trebalo je biti ranije, a ne dan prije plenuma.
Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak kazala je da se “vrše izmjene i dopune Pažinovog zakona”.
“To mi budi sumnju i imam distancu. Nijeste me ubijedili da ne može da se donese poseban zakon i da bi se to u Strazburu tretiralo kao nešto što nije u skladu sa evropskim pravnim tekovinama”, kazala je Bošnjak.
Ona je rekla da neće da prihvati nijedan zakon koji ne tretira devedesete godine, jer su poslužile kao osnov za nezakonito bogaćenje.
“Ovaj zakon ne obuhvata ”jahače tranzicije” koji su nam se nametnuli kao neka elita. Čuli smo danas da postoje modeli da se to učini. Prvo treba odraditi veting svih onih koji će se baviti ovim zakonom”, rekla je Bošnjak.
Ona je rekla da ne vjeruje da se amandmanski može popraviti predloženo rješenje.
“Naše institucije su toliko trule da nam treba metla kako bismo počistili sve oni koji ne žele da rade svoj posao. Ima ih mnogo sa rukama u pekmezu do lakata”, kazala je Bošnjak.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović smatra da ne treba da se izjašnjavaju o predloženom zakonskom rješenju, već da saslušaju predloge i sugestije pa da razmotre šta dalje.
“DF jeste za to da se opljačkana imovina vrati građanima. Ovo nije zakon o porijeklu imovine, kao što se pogrešno govori. Nije ni antimafija zakon”, rekao je Bulatović.
Bulatović je rekao da je neophodno dogovoriti se o uvođenju krivičnog djela “nezakonito bogaćenje javnih funkcionera”, gdje bi funkcioneri bili pod posebnom lupom nadležnih organa.
On je pozvao poslanike da još jednom razmotre da li može da se radi na posebnom zakonu kojim bi se detaljnije pozabavili temom nelegalno stečene imovine.
“Pozivam sve nas, poslanike, Skupštinu, Vladu, sudstvo, tužilaštvo da vidimo šta je suština. Svi smo za oduzimanje nezakonito stečene imovine. Zakon ne smije da bude selektivan”, rekao je Bulatović.
Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović rekla je da joj je glavna dilema da li postoji mogućnost da se na osnovu predloženih izmjena funkcioneri koji su “besprizorno zavukli ruku u džepova građana” nekako izvuku.
Ona je navela premijer bivšeg ministra finansija Milojka Spajića i situaciju sa njegovim stanom u Beogradu i sumnjama koje su se pojavile oko prodaje i neprijavljivanja na taj način stečene koristi.
Paunović je ukazala na činjenicu da su brojni funkcioneri koji su bili procesuirani pred SDT zbog težine krivičnih djela pobjegli iz Crne Gore i da su godinama nedostupni organima gonjenja.
Poslanik Crno na bijelo Srđan Pavićević Pavićević rekao je da nesporno da je ovo jedan od najvažnijih zakona, “iako možda nema kvalitet nekih sistemskih zakona”.
Pavićević je kazao da su dešavanja započeta 90-ih dovela do promjene moralnog koda i novog sistema vrijednosti, koje je nazvao antivrijednostima.
“Ovakav zakon moramo da donesemo. Nema razloga za velikom dramom ili velikom konfrontacijom, potrebno je malo više energije”, istakao je Pavićević.
On je rekao da nije protiv predloga da se sjutra ne izjašnjavaju o zakonu na plenumu, da se ponovo otvori javni dijalog i da Odbor ponovo raspravlja o njemu na nekoj novoj sjednici.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
