Podgorica, (MINA) – Sistem zaštite biračkog prava u Crnoj Gori nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima, niti je djelotvoran, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), zakonom je propisano da prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora podnosi opštinska izborna komisija (OIK), a prigovor protiv njene odluke, radnje ili propusta Državna izborna komisija (DIK).
Iz CDT-a su naveli da se na odluke DIK-a, kojima je odbačen ili odbijen prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora, odnosno OIK, može podnijeti žalba Ustavnom sudu.
„No, prigovori i žalbe se dalje mogu izjaviti samo protiv rješenja kojim je odbačen ili odbijen prigovor. To znači da strana koja je nezadovoljna rješenjem kojim se neki prigovor usvaja, gubi mogućnost prigovora DIK-u ili žalbe Ustavnom sudu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je na taj način onemogućeno i preispitivanje potvrđenih kandidatura.
Iz CDT-a su kazali da birači imaju mogućnost prigovora ili žalbe zbog povrede svog ličnog biračkog prava, ali ne i protiv drugih odluka poput potvrđivanja kandidatura ili rezultata izbora.
Iz te NVO su podsjetili da je OSCE/ODIHR, u svojim ranijim izvještajima, ukazivao da je to suprotno stavu OSCE-ovog dokumenta iz Kopenhagena iz 1990. godine.
„Ustavni sud može djelimično ili u potpunosti poništiti rezultate izbora, ako utvrdi bitne povrede, ali ove povrede nijesu definisane zakonom“, naveli su iz CDT-a.
Kako su kazali, povrede pravila koja se tiču biračkog spiska i finansiranja kampanja rješavaju se u drugim postupcima i pred drugim organima.
„Zbog nejasnih postupaka i preklapanja nadležnosti često izostaje učinkovita pravna zaštita, što je u suprotnosti s međunarodnim obavezama i standardima“, rekli su iz CDT-a.
Prema njihovim riječima, DIK razmatra prigovore na javnim sjednicama, ali Ustavni sud o žalbama raspravlja bez prisustva javnosti i ne omogućava učešće ni stranama u sporu.
„Takođe, Ustavni sud ne objavljuje blagovremeno cjelovite odluke po žalbama. Iako je postupak po izbornim žalbama po svojoj prirodi hitan, Ustavni sud u praksi koristi pravnu prazninu i produžava trajanje postupka tako što odlaže dostavljanje žalbi i traženje odgovora od nadležne izborne komisij“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u predstojećoj iz reformi potrebno temeljito analizirati postojeći sistem zaštite biračkog prava, i unaprijediti ga u pravcu proširenja prava na prigovore i žalbe, tako da obuhvati sve aspekte izbornog procesa i smanjenja restrikcija u pogledu dokazivanja pravnog interesa za vođenje postupka.
„Neophodno je povećati transparentnost odlučivanja po prigovorima i žalbama, s posebnim naglaskom na otvaranje sjednica Ustavnog suda u skladu s ranijim preporukama OSCE/ODIHR“, dodaje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
