fbpx
NaslovnicaCrna GoraProblem nasilja nad ženama da bude prioritizovan

Problem nasilja nad ženama da bude prioritizovan

Podgorica, (MINA) – Država mora da prioritizuje problem nasilja nad ženama i u porodici, koji je u Crnoj Gori veoma rasprostranjen, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević i dodala da ubistva žena moraju biti adekvatno sankcionisana.

Ona je agenciji MINA kazala da se prave brojke ne znaju, ali da broj prijava raste iz godine u godinu.

“Tokom prošle godine taj broj se kretao oko tri hiljade prijavljenih slučaja, međutim, naše iskustvo govori da još mnoge žene i druge žrtve nasilja zapravo oklijevaju da prijave, što negdje i ne čudi s obzirom na dosta alarmantne podatke kada je u pitanju zaštita žrtava”, rekla je Raičević.

Ona smatra da to pitanje država nije prioritizovala u dovoljnoj mjeri, iako je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata poput Istanbulske konvencije koja obavezuje državu da preduzme sve raspoložive mjere, prevenira nasilje, adekvatno procesuira slučajeve i da izrekne odvraćajuće kazne za počinioce nasilja.

Osudu crnogorske javnosti izazvala je presuda Višeg suda, kojom je na 12 godina zatvora prvostepeno osuđen Dalibor Nikolić, jer je 2022. godine trudnu suprugu Zimritu Nerdu satima brutalno tukao palicom i šakama nakon čega je preminula. Iako je tužilaštvo zahtijevalo maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog krivičnog djela teško ubistvo, Sud je procijenio da je riječ o nasilju u porodici i da Nikolić “nije namjeravao” da ubije svoju suprugu.

Nedopustivo zaćutati na takvu kaznu

Raičević, koja je tim povodom organizovala proteste kojima je prisustvovao veliki broj građana, kazala je da je nepopularno komentarisati presudu, ali da bi bilo nedopustivo da su zaćutali na jednu takvu kaznu koja ne odražava stepen patnje i torture koje je žrtva preživljavala dugi niz godina, a koju su kulminirali upravo njenim višesatnim mučenjem koje je na kraju rezultiralo njenom smrću.

“Radi se o mladoj, trudnoj ženi. Nasilje se dešavalo u prisustvu troje djece, dakle nasilje je više puta prijavljivano institucijama, žrtva je imala ozbiljne povrede koje su ukazivale da postoji i veliki rizik po njen život i sve to nije pokrenulo sistem da je zaštiti”, rekla je Raičević.

Ona je podsjetila da presuda protiv Nikolića još nije pravosnažna i da je Više tužilaštvo najavilo žalbu što ih i raduje, ali i da vjeruje da imaju uporište i u međunarodnoj sudskoj praksi, naročito praksi Evropskog suda za ljudska prava.

“Mi očekujemo da će sljedeća presuda biti značajno pravednija i da će prije svega poslati jasnu poruku da je nasilje prema ženama zločin i da ubistva žena treba da budu adekvatno sankcionisana”, poručila je Raičević.

Raičević je tokom protesta uputila niz zahtjeva Vladi, koji se, između ostalog, odnose na tematsku sjednicu kojoj će prisustvovati svi resorni ministri koji su uključeni u sistem zaštite od nasilja.

“Smatramo da bi toj sjednici morao prisustovati ministar unutrašnjih poslova, ministar pravde zbog najavljenih izmjena zakonodavstva, ministarka rada i socijalnog staranja, budući da centri za socijalni rad i ovo ministarstvo imaju značajnu ulogu u pružanju socioekonomske podrške žrtvama i u oblasti socijalne zaštite žrtava”, rekla je Raičević.

Prema njenim riječima, sistem zaštite žrtava ima više komponenti, od one preventivne i zaštitne, pa sve do onog dijela koji se odnosi na procesuiranje slučajeva i na kaznenu politiku, koja je do sada bila iznenađujuće blaga za ova krivična dijela.

Presuda u slučaju ubistva Zimrite Nerde sramota za sistem

Za izvršnu direktoricu nevladine organizacije Centar za romske inicijative (CRI) iz Nikšića, Fanu Deliju, presuda donijeta u slučaju Zimrite Nerde, koja je bila Romkinja, je sramota za cijeli sistem.

“Žalosno je i tužno za samu žrtvu da se donese takva presuda. Nadam se neće stati na tome i da neće biti pravosnažna, ali je realno stanje zaista zabrinjavajuće, jer kada imamo takve presude šaljemo povratnu informaciju samim počinionicima da neko može da ugasi jedan život, a pritom bude 12 godina u zatvoru i nakon toga nastavlja da živi svoj život”, rekla je Delija agenciji MINA.

Ona je kazala da ono što nju kao pripadnicu romske i egipćanske nacionalnosti dodatno zabrinjava jeste da je žrtva bila zaboravljena od šire javnosti kada su se ljekari borili za njen život, a i nakon toga javnost nije bilo upoznata sa njenom smrću nekoliko dana.

“Da se radilo o nekoj drugoj žrtvi odnosno da nije Romkinja ili Egipćanka, ne vjerujem da bi bila zaboravljena od javnosti. Za mene su sve žene iste, nevezano iz koje zajednice dolazile, ali realna činjenica jeste da se prave razlike i da država treba time da se pozabavi”, navela je Delija.

Ona smatra da cjelokupni sistem nije odradio svoj posao na adekvatan način.

“Moramo imati u vidu da je ovdje bio mješoviti brak i ne govorimo o počiniocu koji dolazi iz zajednice Roma i Egipćana, može da se desi da je i to moglo da utiče na ovakvu sudsku odluku”, dodala je Delija.

Ona je kazala da su pripadnice romske i egipćanske nacionalnosti višestruko diskriminirane, prije svega unutar same romske i egipćanske zajednice, a nakon toga i u društvu.

“Pripadnice romske i egipćanske nacionalnosti teško se odlučuju da prijave počinioca jer, nažalost, mi i danas imamo u zajednici da žene prihvate kao dio tog patrijarhata, da je normalno da žena unutar zajednice Roma i Egipćana doživi psihičko i fizičko nasilje”, navela je Delija.

Ona smatra da se mora raditi sve što je neophodno kako bi zaštitili žrtvu na adekvatan način.

“Mi moramo da znamo da su, nažalost, pripadnice romske i egipćanske zajednice u 99 odsto slučajeva nepismene ili su elementarno pismene. Što po automatizmu, one nemaju neku mogućnost za zapošljavanje, a pritom mi kao sistem nemamo takve socijalne programe na koji način osnažiti ženu da izađe iz kruga tog porodičnog nasilja. Ona se uvijek vraća jer nema kud. Ona je svjesna da ima troje, četvoro djece. I ona ne zna na koji način će nastaviti dalji put ukoliko nema zaštitu samog sistema”, smatra Delija.

Nije nedozvoljeno komentarisati nepravosnažne presude

Advokat Veselin Radulović je za agenciju MINA kazao da ne smatra da je nedozvoljeno komentarisati nepravosnažne presude suda, posebno u ovakvim slučajima kada ostaje dovoljno prostora i za komentare i za sumnje da li je ta presuda pravična i zakonita.

“Ja moram reći da je sudija koji sudi u tom predmetu, po mom iskustvu, profesionalac i stručan sudija, ali nerazumljivo je da se u tom slučaju može obrazložiti od bilo kog suda da optuženi nije imao umišljaj, s obzirom na one činjenice koje su barem javnosti poznate, da je on žrtvu mjesecima fizički zlostavljao, maltretirao, da je to fizičko nasilje bilo takvog intenziteta da je, između ostalog, tukao i bejzbol palicom”, naveo je Radulović.

Zakonski okvir solidan, nedostaje adekvatna primjena

Raičević je, na pitanje da li su problem naši zakoni ili njihova primjena, odgovorila da cijeli sistem mora da funkcioniše da bi na kraju i ta presuda bila zadovoljavajuća.

“Od prvog kontakta sa žrtvom policija mora da učini sve da nasilje prevenira. Znamo da tužilaštvo rukovodi istragom, prikuplja dokaze, pa će na kraju od kvaliteta tih dokaza vjerovatno zavisiti i sama presuda. Zavisiće takođe i to da li će žrtva istrajati u saradnji s institucijama ili će odustati”, rekla je Raičević.

Ona je navela da je naše zakonodavstvo jedno od boljih u Evropi. Od 2017. godine intenzivno unapređujemo krivično zakonodavstvo kako bi ono bilo u skladu sa Istanbulskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

“U decembru prošle godine usvojili smo nove izmjene krivičnog zakonika koji nam donose značajne novine u ovoj oblasti, pooštrenu kaznenu politiku za nasilje u porodici, zatim nova krivična djela, poput seksualnog uznemiravanja koja će se goniti po privatnoj tužbi, ali isto tako i zloupotrebu tuđeg snimka, fotografije ili videozapise sa seksualno eksplicitnim sadržajem, koji se često koristi kao jedan vid ucjene žrtava”, kazala je Raičević.

Prema njenim riječima, iako je zakonski okvir veoma solidan, nedostaje nam adekvatna primjena i tu će, i pored ovih izmjena, biti izazova.

“Mislim da je neophodno izraditi jasne i precizne smjernice za naše pravosudne organe o tome kako primjenjivati ove odredbe. Takođe, potrebno je uspostaviti jasne standardne operativne procedure za sve institucije, naročito kada je u pitanju procjena rizika od femicida ili procjena rizika po žrtvu, jer kroz nju institucije mogu da sagledaju koji je to nivo opasnosti kojem je žrtva izložena i da u skladu sa tim preduzimaju razne zaštitne mjere koje zakon omogućava”, objasnila je Raičević.

Ona je, govoreći o uvođenju femicida kao krivičnog djela, kazala da bi to bilo značajno uvesti u naš krivični zakonik ili kao poseban zakon o prevenciji femicida.

“Bilo bi značajno da on predvidi pojačane zaštitne mjere za žrtve, standardizuje tu procjenu rizika i učini je obavezujućom za sve institucije, da istovremeno definiše femicid kao ubistvo žene zbog njenog pola, ali isto tako da definiše i ostala ubistva koja se dešavaju zbog pola, recimo ubistvo LGBTIQ osoba ili ubistvo žene koje je nastalo kao posljedica nekog napada, seksualnog nasilja, dakle onome čemu je ona kao žena bila izložena”, objasnila je Raičević.

Ona je rekla da, recimo, belgijski zakon predviđa zaštitu i podršku djeci žrtava femicide, pri čemu u našem sistemu djeca ne uživaju adekvatnu zaštitu.

“Vrlo često imamo situacije da su djeca smještena u hraniteljske porodice, dakle, gube porodični dom, gube majku najčešće i nemaju neke dodatne vidove podrške. Važno je predvidjeti psihosocijalnu, podršku u školovanju, stanovanju, kao i razne druge oblike podrške koje će im pomoći da prevaziđu trauma”, navela je Raičević.

Kaznena politika sudova blaga

Radulović je ocijenio da je kaznena politika crnogorskih sudova generalno previše blaga.

“Sasvim sigurno postoji i značajan prostor za napredak odnosno za unapređenje pravnog okvira, što bi pomoglo tužilaštvu i sudu da se kasnije bori protiv ovih vidova kriminaliteta. Ali ja lično mislim da je tu ključni problem u primjeni postojećih odredbi. Mislim da ni tužilaštvo prvo kao organ koji bi trebalo da pokreće postupak i da vodi izviđaj, kasnije i istragu, ne postupa uvijek ili u većini slučajeva onako kako bi trebalo. Nakon toga naravno i sud, pa između ostalog i sa tom kaznenom politikom koja je blaga, ne šalje poruku da se vršenje tih krivičnih djela ne isplati i ne šalje poruku tim i potencijalnim izvršiocima da će biti sankcionisani onako kako to zakon propisao”, objasnio je Radulović.

On je, na pitanje da li bi donijelo nešto pozitivno uvođenje femicida kao krivičnog djela, odgovorio da misli da je to dobra ideja, ali to ne bi pomoglo ako ostanemo i dalje s ovom lošom praksom i primjenom zakonskih odredbi.

Radulović je, na pitanje da li žrtve nasilja u porodici imaju adekvatnu pravnu pomoć, kazao da trenutno nemaju, već da su prepušteni samima sebi, ali da su u toku i neke inicijative da se zakoni mijenjaju u tom smislu.

Na pitanje šta bi trebalo raditi na poboljšanju sveukupnog stanja u državi i da li su u slučaju Zimrite Nerde institucije zakazale, Radulović je odgovorio da je to tako, nažalost, kao i da je ključno da se izvrši neka vrsta javnog pritiska na institucije na svaki dozvoljeni način, ali i na one donosioce odluka, izvršnu vlast kroz predlaganje zakona i Skupštinu kroz usvajanje zakona.

“Ali prvenstveno morali bi se pozabaviti malo sa funkcionalnošću institucija. Ako institucije i dalje budu nedovoljno funkcionalne, a one sada jesu, ne samo kada je u pitanju ova oblast, nećemo imati napretka. Bojim se da ćemo veoma često slušati, nažalost, ovako tragične primjere kao što je ova o kojoj smo govorili”, smatra Radulović.

 Žrtve da prijave nasilje

Raičević je poručila da trenutno stanje ne uliva dovoljno povjerenja u rad institucija, međutim, u toj NVO ne žele da potenciraju ono što može obeshrabriti žrtve da prijave nasilje.

“U svim institucijama postoje profesionalci koji svoj posao rade odgovorno i etično. Sistem, naravno, kritikujemo jer kao cijelina ne funkcioniše. Međutim, uz našu podršku, a imamo jako veliki broj korisnica, čak 220 smo imali u prošloj godini, vjerujem da žrtve mogu ostvariti zaštitu”, dodala je Raičević.

Ona je podsjetila da žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, odnosno na advokata koji će ih zastupati u postupcima.

Delija je kazala da se pripadnice romske i egipćanske nacionalnosti teško odlučuju da prijave bilo kakvo nasilje, pri čemu ona žena koja je odlučila da prijavi nasilje je zaista hrabra i treba joj dati veliku podršku da se ne bi vratila u taj krug porodičnog nasilja.

“Moramo imati u vidu da kada jedna žena odluči da prijavi porodično nasilje, onda svi moramo da se ozbiljno pozabavimo time, jer tada kreće cijeli talas i proces od toga – ona je kriva, zašto je to uradila, moglo je drugačije da se završi, pa sve do toga, nažalost, ponavljanja od samog počinioca kada je fizičko i prisičko nasilje u pitanju, a da ne zaboravimo ove smrtne ishode. Mi svi kao društvo ne smijemo da ćutimo i ne smijemo da kažemo da je to njihov problem, jer je to problem svih nas”, poručila je Delija.

Službenici Uprave policije imaju poseban senzibilitet

Uprava policije je, prema podacima dostavljenim agenciji MINA, tokom prošle godine registrovala 422 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i 46 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a shodno elementima obilježja kvalifikovana su drugim kivičnim djelima.

“Tokom 2022. godine, Uprava policije je registrovala 441 krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici kao i 39 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a koja su kvalifikovana drugačije”, naveli su iz Uprave policije.

Službenici Uprave policije, u odnosu na tu problematiku, imaju, kako su rekli, poseban senzibilitet, uvažavajući prvenstveno potrebe žrtve, i preduzimaju kontinuirane preventivne i respresivne aktivnosti usmjerene upravo na zaštitu žrtava i adekvatno procesuiranje izvršilaca.

“Pored osposobljenosti za obavljanje svih policijskih poslova, kontinuirane su i učestale obuke i usavršavanja po ovoj problematici, posebno specijalizovanih i odgovornih službenika po liniji rada, a takođe  i ostalih službenika policije. Što se tiče kadrovskih kapaciteta, po pitanju ove problematike u manjim organizacionim jedinicama nijesu popunjeni u dovoljnoj mjeri, a preduzimaju se aktivnosti na jačanju kadrovskih kapaciteta”, rekli su iz Uprave policije.

Službenici Uprave policije imaju, kako su poručili, tijesnu saradnju sa drugim nadležnim institucijama i saradnja je na zadovoljavajućem nivou, ali nije odgovor svih institucija uvijek isti i adekvatan, što bi značilo da postoji prostor za jačanje saradnje, posebno iz razloga što je za preduzimanje mjera i aktivnosti kada je nasilje u porodici u pitanju potreban multidisciplinaran i multisektorski pristup.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Akademcu pet medalja u Nišu

Podgorica, (MINA) – Tekvondo klub Akademac nastup na tradicionalnom međunarodnom turniru Asteriks kup u...