Podgorica, (MINA) – Centar za ženska prava (CŽP) predstavio je smjernice za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog i porodičnog nasilja, u procesu evropske integracije.
Smjernice su namijenjene državnim institucijama i rezultat su Analize Izvještaja Evropske komisije (EK), koju je CŽP uradio uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva evropskih poslova (MEP) kroz projekat EU4ME.
Kako je saopšteno iz MEP-a i CŽP-a, izvršna direktorika te nevladine organizacije Maja Raičević je, na panelu „Rodna ravnopravnost u fokusu: Analiza Izveštaja Evropske komisije”, prezentovala rezultate te analize i naglasila četiri ključne smjernice.
Ona je kao prvu smjernicu navela hitno imenovanje radnog tima Vlade koji će analizirati postojeći, kako je kazala, neefikasni sistem za zaštitu i podršku žrtvama, osigurati kontinuirani nadzor i procjenu rada nadležnih institucija i ustanoviti program za reintegraciju žrtava nasilja.
Raičević je rekla da je potrebno usaglasiti zakonski okvir sa međunarodnim standardima za zaštitu od diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja.
Kako je navela, potrebno je i realizovati obavezujuće preporuke međunarodnih tijela, organizovati obuke i ojačati kapacitete nadležnih institucija za prepoznavanje nasilja i rodne diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja.
Raičević je kao treću preporuku navela izmjene izbornog zakonodavstva, čime bi se povećalo političko učešće žena i propisao jasan i efikasan mehanizam sankcija u slučaju nepoštovanja kvota.
Prema njenim riječima, potrebno je i unaprijediti zakonodavni i institucionalni okvir, kojim se reguliše saradnja između države i civilnog društva, posebno Zakon o nevladinim organizacijama (NVO).
CŽP je najavio da će i formalno predati Set preporuka za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u procesu evropskih integracija i pratiti njihovo sprovođenje u okviru nadležnih državnih institucija.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da, iako ima napretka u ovoj oblasti, veliki broj zakona, Nacionalna strategija i sve što Vlada donosi nijesu dovoljni za rješavanje izazova.
„Ne želimo da budemo deklarativni. Želimo da budemo realni u ostvarivanju zacrtanih ciljeva“, kazala je Gorčević.
Ona je rekla da očekuje da će politička volja i stabilnost koja u Crnoj Gori trenutno postoji odblokirati stvari na terenu kada su jednakost i ljudska prava u pitanju.
Gorčević je najavila da će MEP tokom februara pokrenuti širi dijalog sa NVO, između ostalog i u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti.
„Pokazali smo da smo kredibilan partner EU i da dajemo sve od sebe da sve što smo najavili i obećali i sprovedemo. Naš fokus u narednom periodu biće na poglavljima 23 i 24, odnosno vladavini prava”, poručila je Gorčević.
Kako je navela, uskoro se očekuje i formiranje Savjeta za vladavinu prava u čiji će rad biti uključena tri predstavnika NVO sektora.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da resor kojim rukovodi kontinuirano, u skladu sa preporukama koje dobija od EK i međunarodnih partnera, posvećeno radi na jačanju kapaciteta, u smislu osposobljavanja i profesionalizacije policijskih službenika za rad na suzbijanju slučajeva rodno zasnovanog i porodičnog nasilja.
Prema njegovim riječima, pored unapređenja kadrovskih kapaciteta, radili su i na unapređenju uslova za prijem žrtava.
„Podsjetiću da je ministarstvo prije više godina formiralo i Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, a u planu je formiranje takvog tima na nivou Vlade, čime bi se osnažio mandat ovog tijela“, kazao je Šaranović.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je istakla je da je rodna ravnopravnost jedan od ključnih kriterijuma za zatvaranje poglavlja 23 i da se moraju s posebnom pažnjom pozabaviti tim pitanjem.
Ona je kazala da EK s pravom ukazuje na značaj te oblasti i na konkretne mjere kako bi žene koje žele da se bave poliitkom bile kvalitetno i predstavljene i kako bi imali adekvatnu zastupljenost žena u politici.
Popović je rekla da u javnom životu Crne Gore ima mnogo žena koje su obrazovanije, stručnije i sposobnije nego što su muškarci.
“Ono što ih sputava da se bolje politički pozicioniraju je govor mržnje i rodno zasnovano nasilje i to su stvari koje moramo regulisati i naći način da spriječimo govor mržnje na portalima“, poručila je Popović.
Ona je, prenoseći svoje iskustvo u učešću u pregovorima o formiranju 44. Vlade, istakla da je bila jedina žena koja je, uz deset muškaraca, učestvovala u tim pregovorima.
„Važno je da se čuje naš glas, da nas shvate ozbiljno, ozbiljnije nego do sada”, rekla je Popović.
Ona je ukazala da u novom skupštinskom sazivu imaju 22 žene.
“Prvi put u kolegijumu predsjednika Skupštine imamo tri žene. Takođe u Odboru za bezbjednost i odbranu imamo tri žene, ali nemamo dovoljno žena predsjednica odbora“, poručila je Popović.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten pojasnio je da je ravnopravnost polova međusektorsko pitanje i da se nalazi u mnogim poglavljima nedavnog Izvještaja EU o napretku Crne Gore.
Zato je, kako je rekao, uključivanje prava, resursa i zastupljenosti žena u sve politike način za sveobuhvatno promovisanje rodne ravnopravnosti.
“Rješavanje nasilja nad ženama, uključujući nasilje u porodici, borba protiv govora mržnje i mizoginije, jačanje zastupljenosti žena u političkom i ekonomskom životu, promovisanje jednakih prava, ljudskog dostojanstva i poštovanja i uvažavanja različitosti, ključni su elementi na putu ka rodnoj ravnopravnosti i društvu bez diskriminacije“, poručio je Felten.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
