Podgorica, (MINA) – Reforma pravosuđa suštinsko je pitanje koje će opredijeliti put Crne Gore u Evorpsku uniju (EU), ali i budućnost države, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je u intervjuu NIN-u kazao da je Crna Gora značajno odmakla u procesu pristupanja EU i da ima lidersku ulogu kada je u pitanju integracija Zapadnog Balkana.
Milatović je ocijenio da Crna Gora, kao najmanja država kandidat, može i najlakše ući u EU kao naredna članica.
“Već koristimo EUR kao zajedničku valutu, u kontinuitetu već dugi niz godina sprovodimo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, već punih šest godina smo NATO članica, čime smo posvećeni zajedničkoj odbrambenoj politici”, rekao je Milatović.
On je naglasio da Crna Gora nema nijedno krupno otvoreno međudržavno pitanje i da je u prethodnih par godina uspješno zaokružila demokratsku tranziciju vlasti i značajno ekonomski napredovala.
Prema riječima Milatovića, država je napravila značajan institucionalni napredak u pregovorima, otvarajući sva pregovaračka poglavlja, od kojih su tri zatvorena, a brojna spremna za zatvaranje.
“Sve ovo, kumulativno, nema nijedna druga država koja pretenduje da bude članica EU”, rekao je Milatović.
On je ocijenio da bi učlanjenje Crne Gore bila sjajna poruka i svim drugim državama kandidatima da je proces proširenja živ i dodatan podstrek da nastave sa procesom unutrašnjih reformi koje će ih dovesti do EU.
“Zalažem se i zalagaću se i dalje za princip regate po kome će se mjeriti pojedinačno dostignuća država u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU, ali i za neophodnost da cio region Zapadnog Balkana postane sastavni dio EU, što smatram da bi bio garant trajnog mira i prosperiteta”, rekao je Milatović.
Upitan u kojoj će mjeri prepreka na tom putu biti pravosuđe, kojem je neophodna duboka, suštinska reforma, Milatović je odgovorio da se radi o suštinskom pitanju koje će opredijeliti, ne samo put Crne Gore u EU, već i budućnost države.
“Postupci koji su u toku, a u kojima postoje određene indicije, da su pojedini ljudi iz vrha policije, tužilaštva i sudstva bili povezani sa određenim kriminalnim grupama, nedvosmisleno pokazuju da su neophodne temeljne reforme i bezbjednosnog sektora i pravosuđa”, kazao je Milatović.
On je naglasio da je od promjene vlasti 2020. godine urađeno dosta toga kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, što treba još snažnije nastaviti.
“Ali da bi do toga došlo mora se pronaći politički konsenzus kako bi na najvažnijim mjestima u pravosuđu bili imenovani ljudi od najvećeg autoriteta i integriteta, koji bi vratili građanima povjerenje u institucije i vjeru u pravdu”, naveo je Milatović.
On je, govoreći o formiranju vlade, kazao da nije učestvovao u pregovorima, pa je to pitanje za mandatara i partije koje su učestvovale u tom procesu.
Milatović je rekao da se tokom prethodna dva mjeseca svjedočilo pokušajima da se afirmiše više koalicionih modela koji su, tokom samih pregovora, ostajali bez dovoljnog nivoa podrške.
“Konačni model manjinske vlade, kako sada stvari stoje, sa aspekta političke teorije i prakse, predstavlja atipično rješenje o čijem kvalitetu ćemo suditi na osnovu rezultata nove izvršne i zakonodavne vlasti”, kazao je Milatović.
Kako je kazao, njegovi stavovi prema pitanju formiranja vlasti u Crnoj Gori su principijelnog, a ne pojedinačnog karaktera i vođeni su brigom da država dobije stabilnu Vladu i funkcionalnu većinu u Skupštini.
Milatović je rekao da se, nakon prvog neuspjelog pokušaja dogovora mandatara i koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) dalo zaključiti da dogovor nije bio postignut zbog razloga koji su bili vezani za raspodjelu mjesta u Vladi, a ne programskih razlika.
“Kada bude potpisan koalicioni sporazum vidjećemo i kako izgleda konačan dogovor o podjeli vlasti, pri čemu moramo u vidu imati i činjenicu da se većina pozicija unutar javnog sektora popunjava preko javnog oglašavanja i da se radi o profesionalnim a ne političkim namještenjima”, naveo je Milatović.
Upitan o tome što je njegovo insistiranje na učešču ZBCG u vladi tumačeno kao vraćanje duga za podršku te koalicije na predsjedničkim izborima, Milatović je kazao da odnos sa koalicijom ZBCG ne sagledava kao odnos između dužnika i povjerioca.
“Pa tako smatram da nije na mjestu ni dovođenje u vezu mojih viđenja nove Vlade, kao inkluzivne i stabilne, sa njihovim uvođenjem u vlast”, rekao je Milatović.
On je, odgovarajući na pitanje šta bi trebalo da budu prioriteti nove vlade, naveo da se zalaže za po tri osnovna stuba na unutrašnjem i vanjskom planu.
“Na unutrašnjem planu to su jačanje vladavine prava, uključujući snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, održiv ekonomski razvoj i unaprjeđenje životnog standarda građana, i državu jednakih šansi u kojoj je za uspjeh u životu presudno znanje i rad”, rekao je Milatović.
Kako je kazao, na vanjskom planu prioriteti su ubrzano pristupanje EU, jačanje kredibilnosti članstva u NATO i dobrosusjedski odnosi sa svim državama u regionu.
Upitan da prokomentariše poređenje njegovog neslaganja sa Spajićem sa sukobom Mila Đukanovića i Momira Bulatovića, Milatović je rekao da on i Spajić nijesu novi “Milo i Momir”.
“Spajić i ja, u protekle tri godine, uradili smo puno na demokratizaciji Crne Gore i njenom ekonomskom oporavku i to je ono što treba istaći bez obzira da li smo u pojedinim situacijama imali drugačije poglede na određene teme”, rekao je Milatović i dodao da je važno je da nastave da rade na boljitku i prosperitetu države.
Milatović je kazao da odnosi Crne Gore sa Srbijom, nezavisno od političkih elita koje su na vlasti, moraju biti najbolji mogući.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
