Brisel, (MINA) – Proširenje Evropske unije (EU) najefektivniji je način za osiguravanje mira, prosperiteta i slobode u Evropi, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
Kos je u intervjuu za European Newsroom kazala da nova geopolitička stvarnost zahtijeva i nove korake od EU, kao i da proširenje sada izgleda drugačije nego što je izgledalo u decembru prošle godine.
“Kada sam došla na ovu poziciju, govorila sam da je proširenje drugačije nego što je bilo prije pet godina, a sada kažem da je proširenje danas drugačije nego što je bilo u decembru prošle godine. Zato što je cijeli svijet u pokretu, cijela Evropa i cijelo susjedstvo su u pokretu”, kazala je Kos.
Prema njenim riječima, imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
“Imperativ bezbjednosti brzo raste i moramo pronaći odgovore, ne samo u vezi sa procesom proširenja, već i sa čitavom susjedskom politikom”, rekla je Kos.
Ona je ukazala i na postojanje spoljnih “remetilačkih snaga” koje bi, kako je navela, voljele da vide da proces proširenja ne uspijeva.
Kos je poručila da je u ovom trenutku važno i pokazati jedinstvo.
Kako je istakla, EU mora pronaći odgovore i o tome na koji način će se nositi sa tenzijom koja postoji između geopolitike, odnosno geopolitičkih i bezbjednosnih potreba sa jedne strane, i metodologije proširenja sa druge strane.
“Proširenje EU ostaje najefikasnije sredstvo za obezbeđivanje mira, prosperiteta i slobode”, rekla je Kos.
Ona je istakla da je EU snažno posvećena uvođenju Zapadnog Balkana u Uniju.
“Naravno, mi ćemo se držati zasluga i vidjećemo”, kazala je Kos, dodajući da su snažno uključeni i u bilateralna pitanja, kojih je dosta u regionu.
Na pitanje novinara o saradnji EU sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u kontekstu proširenja, Kos je rekla da samo EU može uvesti države kandidate u Uniju.
“Samo EU može uvesti države kandidate u Uniju. Niko drugi nema za to odgovornost, a tu se radi i o našem kredibilitetu. Zato zaista moramo da isporučimo i zato ne možemo izgubiti nijednu od zemalja kandidata”, navela je Kos.
Upitana o investicijama koje se iz SAD-a nude u regionu i koje bi eventualno mogle uticati na proces proširenja, Kos je rekla da džave kandidati same odlučuju o prihvatanju investicija.
Kos je ukazala na primjer Crne Gore čija Vlada je sklopila sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji razmatraju velika ulaganja u državi, navodeći da EU pažljivo prati šta se dešava na tom polju.
Prema njenim riječima, i kroz ranija proširenja se pokazalo da su investicije u državama kandidatima rasle prije učlanjenja države u EU.
“Mi pratimo ono što se dešava na ovom polju, jer biti zemlja kandidat takođe sa sobom nosi neke stvari. Zemlje kandidati mogu da biraju svoje investitore, ali pažljivo pratimo dešavanja”, rekla je Kos.
Ona je podsjetila i da Crna Gora ima otvorena sva i zatvorena neka poglavlja, kao i da je planirano da se sva zatvore do 2026. godine, kako bi država mogla postati članica do 2028.
Govoreći o situaciji u regionu, Kos je ukazala na napredak koji Albanija postiže u procesu pregovora sa Unijom, navodeći da EU podržava viziju Vlade te države da završe pregovore do 2027, kako bi država mogla postati članica do 2030. godine.
Kos je rekla da očekuje da nova vlada Srbije bude proevropska i reformska.
“Srbija mora da se vrati na evropski put i Evropska komisija je spremna da učini sve da se to desi”, rekla je Kos, dodajući da planira posjetu Beogradu krajem mjeseca.
Prema njenim riječima, ono što EU zahtijeva od Srbije na planu vladavine prava gotovo je identično zahtjevima studenata i ostalih koji protestuju.
Kos je kazala i da su svjesni institucionalne i političke krize u Bosni i Hercegovni (BiH), kao i da rade na tome da svi entiteti u BiH urade ono što je najbolje za cijelu državu.
“Ja bih bila najsrećnija osoba kada bismo mogli da počnemo pregovore sa BiH. Narod te države zaista to zaslužuje”, rekla je Kos, dodajući da neki od političara u državi rade protiv toga.
Prema riječima Kos, proces pregovora mogao bi da se desi ukoliko dođe do kompromisa u državi.
“Ja to zovem od Dejtona do Brisela. Moramo omogućiti BiH da političke odluke budu u njihovim rukama, a da mi budemo u mogućnosti da ih pregledamo. Zaista bismo im mogli mnogo pomoći na taj način. Dakle, postoje dobre perspektive, ali, naravno, potrebna nam je saradnja i sa Republikom Srpskom”, kazala je Kos.
Govoreći o procesu pristupanja Sjeverne Makedonije, Kos je kazala da ohrabruje vlasti te države da sprovode reforme.
Na pitanje novinara da li može garantovati da neće biti novih blokada na makedonskom putu ka EU koje proističu iz bilateralnih sporova, poput identiteta, istorije ili jezika, Kos je rekla da razumije frustriranost koja postoji u Sjevernoj Makedoniji.
“Niko ne može dati Sjevernoj Makedoniji garancije da, ako sada promijeni Ustav, više neće biti prigovora. To ne znači da ne radimo na tome da pomognemo Severnoj Makedoniji”, kazala je Kos.
Ona je istakla da očekuju od svih država članica da se pregovori u slučajevima bilateralnih sporova održavaju u dobroj vjeri i sa vizijom da se dođe do kompromisa.
“Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u proces pristupanja, iako to ne znači da bilateralna pitanja nijesu važna”, kazala je Kos.
Upoređujući pojedine države Istočnog partnerstva sa Zapadnim Balkanom, Kos je navela da je za pojedine države Zapadnog Balkana bilo lakše da postanu članice NATO-a, nego EU, dok je za države poput Moldavije i Ukranije lakše postići članstvo u EU.
Kos je rekla da, kada se radi o pristupanju Ukrajine Uniji, proširenje shvata kao političku stranu bezbjednosnih garancija.
Kako je navela, za sada nije realno da Ukrajina i Moldavija postanu članice NATO-a, dok bi članstvo u EU moglo biti jaka politička podrška bezbjednosnih garancija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
