Podgorica, (MINA) – Svi politički akteri i institucije u Crnoj Gori treba da nastave zajedno da rade na reformama, u konstruktivnom duhu, a druga tekuća politička pitanja ne treba da skrenu pažnju sa reformske agende, poručio je visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.
On je novinarima, nakon zasijedanja Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u Podgorici, upitan da li politička nestabilnost može usporiti put Crne Gore ka EU, kazao da nije na njemu da komentariše izjave i aktivnosti političkih partija, koje su više internih dimenzija.
“Svi politički akteri i institucije u Crnoj Gori treba da se fokusiraju na reforme povezane sa pristupanjem EU, da nastave zajedno da rade u konstruktivnom duhu, u interesu crnogorskih građana. Ne mogu da ulazim u detalje ko je šta uradio”, rekao je Borelj.
On je kazao da je na današnjem Samitu izvršen pregled odnosa sa Crnom Gorom i istaknut značaj reformske agende države.
“Mislim da snaga i fokus svih političkih stranaka treba da bude na evropskim reforma. Ništa važnije ne treba da bude za Crnu Goru od evropskog puta, posebno u trenutku kada postoji prilika da bude predvodnica”, rekao je Borelj.
On je kazao da Crna Gora ima potencijal da bude uspješna priča, jer su otvorena brojna poglavlja, ističući da je vrijeme da se pređe u drugu fazu.
Prema riječima Borelja, to zahtijeva posvećenost svih u reformama.
“Svima je potrebna snaža politička posvećenost. Druga tekuća politička pitanja ne treba da skrenu pažnju sa reformske agende Crne Gore”, istakao je Borelj.
Na pitanje da li Crna Gora može dobiti datum pristupanja EU, ako do kraja godine dobije završna mjerila, on je odgovorio da ne može govoriti o preciznim datumima.
“Ali uslovi treba da se ispune, nakon čega će se vidjeti kako će se izgledi za proširenje jasno otvoriti”, naveo je Borelj.
Premijer Dritan Abazović kazao je da je održavanje sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u Crnoj Gori veliko priznanje za državu.
Prema riječima Abazovića, to govori da na Zapadnom Balkanu ideja proširenja živi najviše kroz Crnu Goru.
Kako je istakao, crnogorska Vlada vidi samo jedan glavni spoljnopolitički cilj – kako da Crna Gora bude naredna članica Evropske unije.
“Svi moramo biti posvećeni tom pitanju, moramo rješavati neke stvari koje zahtijevaju širi konsenzus u društvu. Moramo da idemo prema onome što su odluke koje zahtijevaju dvije trećine ili tri petine, vezano za Sudski savjet, sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca”, rekao je Abazović.
On je kazao da, ukoliko Crna Gora uspije da isporuči te rezultate, vjeruje da će Evropska komisija to prepozanti u izvještaju u napretku i da će Crna Gora ići ka završnim mjerilima
Prema riječima Abazovića, to je interes EU i njima je stalo da imaju pozitivnu priču na Zapadnom Balkanu.
„To su ukupna očekivanja, do nas je, moramo završavati svoje domaće zadatke i vjerovati da ćemo na ta način poslati najbolju poruku i našim partnerima u EU i svim državama koje pretenduju da budu dio velike evropske porodice”, naveo je Abazović.
On je kazao da u fokusu, ne samo Vlade nego svih političkih aktera, treba da budu samo evropske integracije.
Abazović je naglasio da nijedno unutrašnje pitanje ne treba da poremeti Crnu Goru sa evropskog puta i da se nada da će ta politička poruka stići i do onih koji možda imaju neki drugi cilj.
„Za destabilizaciju nema mjesta, ima mjesta za reforme. Dajte da pronalazimo širi konsenzus oko pitanja koja su za EU agendu i idemo naprijed. Fokus treba da bude samo na evropskoj agendi, sve što remeti taj fokus treba odmah skinuti sa dnevnog reda“, rekao je Abazović.
Komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji rekao je da je Crna Gora već prilično toga ostvarila, ali da je pred njom još dug put.
“Važno je da imamo pouzdane partnere i saveznike kao što je Crna Gora, koji u potpunosti usklađuju svoju politiku sa našim stavovima”, rekao je Varhelji.
Na pitanje da li politička nestabilnost može usporiti put Crne Gore ka EU, on je odgovorio da nije na njima da raspravljaju o unutrašnjoj politici, ali da Crna Gora gubi dragocjeno vrijeme.
„Gubljenje vremena je nešto što ne možete da priuštite. Morate sada da se fokusirate na posljedice rata i na to kako da ubrzate svoj rad u pravcu pristupanja EU. Shvatam da u Crnoj Gori postoji konsenzus da se krene mnogo snažnije evropskim putem“, naglasio je Varhelji.
On je naveo da su obje strane dogovorile strateški prioritet – da se ubrza integrisanje na terenu.
„Mislim da ono što je nastalo kao rezultat sastanka jeste koliko su svi politički akteri značajni u Crnoj Gori i koliko je važno da svi oni ubrzaju reforme. Sa naše strane mi smo spremni da idemo mnogo brže, ali treba nam ostvarivanje reformi“, rekao je Varhelji.
On je kazao da je već dosta toga urađeno.
„Sada smo na ključnoj tački sa Crnom Gorom, u smislu da smo otvorili sva poglavlja i došlo je vrijeme da ih polako zatvaramo, ali prije toga treba da napravimo značajan napredak u oblasti vladavini prava“, poručio je Varhelji.
On je naveo da su potrebni mjerljivi rezultati sprovođenja zakona.
„Mislim da su, uprkos ratu u Evropu, dobri izgledi za Crnu Goru, da je Evropa ovdje i ispunjava ono što je obećala“, poručio je Varhelji.
On je kazao da se, ukoliko se pogledaju izjave lidera Unije, vidi da je posvećenost EU mnogo veća nego što je to bio slučaj prije tri godine.
“Međutim, potrebni su nam rezultati. Treba nam da vidimo da se rezultati u pogledu mjerila ostvaruju, kako bismo mogli da uđemo u narednu fazu”, rekao je Varhelji.
On je istakao da Crna Gora može biti predvodnik tog procesa na Zapadnom Balkanu.
Varhelji je kazao da debata o datumu pristupanja samo skreće pažnju jer su rezultati ono što je bitno.
“Tako da treba da pokažete rezultate. Mi smo, sa naše strane spremni”, poručio je Vahrelji.
On je kazao da su razgovarali o Otvorenom Balkanu, na način da su istakli značaj regionalne saradnje.
Prema riječima Varheljija, regionalna saradnja ima ogroman potencijal za Zapadni Balkan, i to ne samo u ekonomskom pogledu.
On je rekao da je to pitanje u rukama regiona, dodajući da bi region to trebalo da uradi tako što će ukloniti trgovinske, barijere na granicama, kao i većom prohodnošću diploma, ličnih karata, mogućnostima da se slobodno investira, izvoze usluge.
“Svi su pokazali spremnost za zajedničko regionalno tržište, nakon čega je jedan otišao, što je stvorilo teškoće”, rekao je Varhelji.
On je ocijenio da to, takođe, znači da Ekonomski investicioni plan neće moći da pokaže rezultate.
“Prema mom mišljenju, Otvoreni Balkan može da počne da ostvaruje te rezultate. Vrlo je važno da Otvoreni Balkan bude otvoren za sve i baziran na pravilima EU”, rekao je Varhelji.
Kako je kazao, ta inicijativa nije zamjena za članstvo u EU, već sasvim suprotno.
“Sasvim je prirodno da možete već da primjenjujete ta ista pravila koja ćete primjenjivati kada budete članica EU” , naveo je Varhelji.
On je ocijenio da će svaka regionalna saradnja, koja se bazira na vrijednostima i pravilima EU, promijeniti mentalitet.
“Promijeniće ga kroz pet, deset ili 15 godina. Naredna gereracija će imati potpuno drugačiju percepciju putovanja, investiranja, poslovanja, kontakata sa porodicom, od one koje smo imali nakon ratova na Balkanu”, smatra Varhelji.
On je zaključio da ta inicijativa ima ogroman potencijal, navodeći da u okviru nje moraju biti ispunjeni neophodni uslovi.
Varhelji je rekao da bi Crne Gora mogla da bude jedan od najvećih korisnika Ekonomosko-investicionog plana.
On je naveo da se radi o regionalnom planu, koji treba cijelom Zapadnom Balkanu da donese dobrobit.
„Crna Gora bi mogla da bude veliki korisnik toga, kroz igradnju puteva koji je povezuju sa susjedima, izgradnju željeznica. Razgovarali smo i o pitanjima energetske bezbjednosti. Evropa može da pruži ogromnu pomoć u svim tim izazovoma“, kazao je Varhelji.
On je rekao da bi 1,3 milijarde EUR moglo biti uloženo u Crnu Goru u svrhu prevazilaženja teškoća, ali za to je potrebno ostvarivanje rezultata, brža implementacija projekata i projekti koji su dobro finansijski osmišljeni i postavljeni u smislu javnih nabavki.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
