Podgorica, (MINA) – Žrtvu seksualnog nasilja osnažile bi dobre prakse tokom procesa, koji traje od prijave do zaključenja postupka, i uticale bi na smanjenje broja potencijalnih žrtava, kazala je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Prima, Aida Perović Ivanović.
Perović Ivanović je u intervjuu agenciji MINA rekla da se mjera spremnosti žrtava nasilja da se obrate za pomoć nevladinom sektoru i nasilje prijave institucijama može izraziti upoređivanjem zvanične statistike i „tamnih brojki“.
Kako je navela, u Crnoj Gori, prema zvaničnoj statistici, sedam odsto žena doživjelo je prisiljavanje na seksualni odnos, a četiri odsto prisiljavanje na seksualne radnje koje su one smatrale ponižavajućim.
Perović Ivanović je kazala da „tamne brojke“ ukazuju na to da svaka druga žena tokom života doživi neki oblik seksualnog nasilja i uznemiravanja.
„Razlika je, očito, velika“, naglasila je ona i dodala da je, na nivou Evrope, jedno od petoro djece doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja.
Perović Ivanović je kazala da se određeni broj osoba koje su preživjele seksualno nasilje obrate servisima za podršku koje pruža civilni sektor, ali se ne odluče svi da to prijave nadležnim institucijama.
Kako je navela, najveći je broj onih koji se nikada nikome ne obrate, niti povjere.
»Što se institucija tiče, najčešće su suočene sa nepovjerenjem, a postupci se nerijetko vode tako da se krivica pripisuje žrtvi – traži se to da je isprovocirala nasilnika. Procesi su često neopravdano dugi, sa ponavaljanim ispitivanjima koje retraumatiziraju osobu«, naglasila je Perović Ivanović.
Ona je kazala da će na jesen biti gotova studija koja će pokazati šta treba mijenjati i poboljšavati, a sve u cilju da država nudi servise koji čuvaju dostojanstvo osobe koja je preživjela nasilje i koji čine da se ona istinski osjeća zaštićenom.
„Dobre prakse tokom procesa osnažile bi osobu da u procesu ostane do kraja, da nasilnici budu kažnjeni i to adekvatno, te sledstveno tome – da je manje potencijalnih žrtava“, istakla je Perović Ivanović.
Ona smatra da osnovni razlog za to što se žrtve seksualnog nasilja nikada nikome ne obrate, niti povjere, leži u stigmi koja se vezuje za seksualnost uopšte, a naročito za seksualno nasilje.
Perović Ivanović je rekla da je to »potpomognuto« strahom od nasilnika, odnosno manipulacijama kojima on osobu nad kojom vrši seksualno nasilje drži daleko od prijavljivanja.
»Najčešće tim manipulacijama šalje poruku: »ovo je samo naša tajna i niko za ovo ne treba/ne smije da zna«; »kome god da kažeš niko ti neće vjerovati«; »svi će reći da si ti kriva«; »ukoliko nekome kažeš za ovo, ubiću te/ubiću se/ubiću tebi blisku osobu««, navela je ona.
Perović Ivanović je dodala da nasilnik sadržaj poruka prilagođava uzrastu osobe nad kojom vrši nasilje, njenom svjesnošću da se radi o seksualnom nasilju, kao i namjeri te osobe da se nekome povjeri ili nasilje prijavi.
»Dodatno, tu je i posredno ili neposredno iskustvo osobe koja je preživjela seksualno nasilje u vezi sa reakcijama okoline, pod kojom podrazumijevam i ljude iz okruženja, ali i institucije«, kazala je ona.
Prema riječima Perović Ivanović, često su reakcije najbližih nevjerica, ignorisanje problema, ubjeđivanje da je osoba pogrešno protumačila nasilnikovo ponašanje, do toga da će prijavljivanje dovesti do raspada porodice ili ugrožavanja njihovog dobrog imidža.
Tokom kampanje, u okviru projekta »Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja« sprovedeni su treninzi za novinare o etičkom izvještavanju o seksualnom nasilju.
Taj segment projekta realizovala je NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Nikšića i tom prilikom obučeno je oko 40 novinarki i novinara iz različitih medija i gradova Crne Gore.
Perović Ivanović je naglasila da je etičko izvještavanje od izuzetne važnosti, kako za osobu koja je prijavila nasilje, tako i za opštu javnost.
»Ono ili pomaže ili odmaže u procesu oporavka, značajno može da utiče na bezbjednost i samopouzdanje osobe, kao i na njenu spremnost da izdrži u procesu do kraja«, istakla je ona.
Perović Ivanović je rekla da se nerijetko, upravo na osnovu medijskih izvještavanja, lako sazna o kome se radi, zbog čega osobe i njihove porodice nemaju prijeko potreban mir, već postaju meta znatiželjne i optužujuće sredine.
»Nekada se odlučuju i za preseljenje u drugu državu. Moramo imati u vidu da sve to prate one brojne osobe koje nikada ne prijave preživljeno nasilje, upravo vidjevši kako su prošle one i oni o kojima su mediji izvještavali«, dodala je ona.
Perović Ivanović je poručila da medji treba da imaju edukativnu ulogu u svemu tome, da se klone senzacionalizma koji podiže tiraže, povlađuje znatiželji javnosti, a žrtve drži daleko od potrebne podrške.
NVO Prima vodi onlajn Savjetovalište za mlade, vrstu socijalnog servisa za podršku, pomoć ili pružanje određenih informacije, u kojem radi tim stručnjaka psihološke i sociološke struke.
Perović Ivanović je rekla da na njegovom popularisanju treba još raditi.
„Predstoji nam da od septembra obiđemo sve 24 crnogorske opštine i kroz edukativne radionice podižemo svijest mladih u omladinskim klubovima i školama, Savjetima roditelja, kao i vaspitačica u vrtićima. Vjerujem da ćemo to najbolje postići tokom tih radionica“, dodala je ona.
Perović Ivanović je kazala da mladi koji su se do sada javljali za pomoć u savjetovalištu imaju problem sa seksualnim nasiljem u vezi, najčešće u smislu ucjenjivanja fotografijama i snimcima, kao i primoravanja na intimne odnose ili neki oblik seksualnog odnosa u kom se mlada osoba ne osjeća sigurno i dobro.
„Za sada mogu reći da nam se više javljaju oni koji su imali prilike da nas čuju uživo, što nam govori da anonimnost nije dovoljan uslov da se stekne povjerenje, odnosno da vam se neko obrati za pomoć i podršku“, rekla je Perović.
Na pitanje u kojoj mjeri su od početka realizacije projekta »Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja« uspjeli da ispune cilj, odnosno da skrenu pažnju građanima da problem seksualnog nasilja nad djecom postoji u Crnoj Gori, ona je odgovorila da svakodnevno predano rade na informisanju i podizanju svijesti na tu temu.
„U tu svrhu smo kreirale tri brošure, koje je na našim javnim akcijama dobilo više od deset hiljada građanki i građana, sa kojima smo tom prilikom i razgovarale. Više od 200 zaposlenih iz osnovnih i srednjih škola, centara za socijalni rad, tužilaštva, policije, zdravstva, studenata i đaka nas je posjetilo tokom Dana otvorenih vrata“, navela je Perović Ivanović.
Tu je, kako je dodala, i trodjelni video o seksualnom nasilju nad djecom koji se emituje na nekoliko lokalnih televizija i tv kanala sa nacionalnom frekvencijom.
„U pet gradova smo imale i bilborde sa porukom da seksualno nasilje postoji i u Crnoj Gori. Minimum jednom sedmično imamo objave na Facebook i Instagram stranici projekta, koje daju vrlo konkretne podatke i uputstva o znacima za uzbunu i kako se zaštititi. Tu objavljujemo pozitivne i negativne prakse iz regiona i svijeta“, zaključila je Perović Ivanović.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
