Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori ne postoji registar oboljenih od celijakije, a procjenjuje se da od 0,6 do dva odsto populacije pati od tog oboljenja za koje je jedini lijek doživotna bezglutenska dijeta.
Institut za javno zdravlje (IJZ), u saradnji sa Institutom za bolesti djece (IBD), organizovao je danas zdravstveno vaspitnu radionicu povodom obilježavanja 16. maja, Svjetskog dana oboljelih od celijakije,.
Doktorka Enisa Kujundžić iz IJZ kazala je da se taj dan obilježava u cilju podizanja svijesti kada je celijakija u pitanju, kako bi se izbjegle pogrešne dijagnoze i nedijagnostifikovani slučajevi.
„Što se tiče rasprostranjenosti, ne postoji registar kada je ovo oboljenje u pitanju, već se naša procjena zasniva na procjeni u opštoj populaciji, i ona se kreće od 0,6 do dva odsto oboljelih, iako se smatra da je taj procenat mnogo veći“, navela je Kujundžić.
Ona je kazala da preliminarni podaci govore o tome da je oko 180 djece u Crnoj Gori oboljelo od celijakije.
„Međutim, oboljelih ima i među odraslima, tako da u ime IJZ mogu govoriti samo o opštoj populaciji“, dodala je Kujundžić.
Doktorka Dušanka Novosel iz IBD, kazala je da je celijakija veoma rasprostranjena bolest, u čijoj osnovi je imunološka reakcija na gluten.
Ona je pojasnila da je gluten sastojak iz pšenice i njoj srodnih žitarica.
„Precizne brojke koliko je oboljelih u Crnoj Gori nemamo, jer ne postoji registar. Ono što zasigurno možemo reći je da je u našoj gastroenterološkoj ambulanti svaki treći, do peti pacijent dijete oboljelo od ove bolesti“, navela je Novosel.
Kako je navela, celijakija se javlja kod genetski predisponirane djece, kod koje gluten izaziva imunološku reakciju.
Prema riječima Novosel, bolest se najčešće manifestuje na crijevima, a može se manifestovati i na drugim, ekstracrijevnim organima.
„Ona se ranije manifestovala pretežno digestivnim tegobama, a danas se zna da je to vrh ledenog brijega, i da je to samojedna od manifestacija celijakije“, pojasnila je Novosel.
Celijakija, kako je kazala, danas može da bude u pozadini svega.
„Postoje, znači, digestivni i nespecifični siptomi – od anemija, glavobolja, osteoporoze“, dodala je Novosel.
Ona je upozorila da mogu nastupiti razne komplikacije ako se celijakija ne liječi.
„To mogu biti akutne komplikacije, ali najčešće je ona tihi ubica, gdje dijete zaostaje u rastu i razvoju, u intelektualnom razvoju, anemično je, i kasnije može da razvije i druge autoimune bolesti“, precizirala je Novosel.
Ta djeca su, kako je kazala, inače sklonija razvoju drugih autoimunih bolesti, naročito dijabetesa i problema sa štitastom žlijezdom.
„Jedini lijek za celijačnu bolestb je doživotna dijeta bez glutena“, dodala je Novosel.
