Podgorica, (MINA) – Institucije u Crnoj Gori dužne su da konačno stvore normalne uslove za tržišno poslovanje medija, kako bi se svima omogućilo da imaju jednake šanse za rad, poručio je izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš.
On je govorio na predstavljanju ključnih nalaza Analize o uslovima za poslovanje medija i biznis barijerama za medijsku industriju u Crnoj Gori.
Maraš je kazao da je za to potrebno i revidiranje tek usvojenih medijskih zakona, ali i značajno unapređenje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čije se usvajanje ubrzo očekuje, prenosi PR Centar.
„Pozivamo novi saziv Skupštine, ali i buduću Vladu da što prije stvore uslove da se unaprijedi medijsko zakonodavstvo, a onda i da se stvore bolji tržišni uslovi za rad svih medija, te da taj proces učine maksimalno transparentnim i inkluzivnim”, kazao je Maraš.
On je ocijenio da je crnogorsko medijsko tržište skoro dvije decenije bilo „ostavljeno na vjetrometini“, i da je Zakon iz 2002. godine, koji je nedavno promijenjen, bio zastareo i nije prepoznavao tržište digitala.
„Krovni Zakon koji je do skoro važio ni na koji način nije štitio medije u Crnoj Gori u odnosu na nelojalnu konkurenciju u zemlji, ali ni u odnosu na konkurenciju iz regiona, sa kojom Crna Gora dijeli isto ili veoma slično govorno područje“, naveo je Maraš.
On je istakao da je sve to dovelo do drastičnog urušavanja crnogorskog medijskog tržišta.
„Tržište marketinga nam je ubjedljivo najmanje u regionu, a marketing prostor u Crnoj Gori se, kao sekundaran, prodaje velikom broju najvećih stranih oglašivača u inostranstvu, ili čak poklanja ukoliko se odluče na reklamiranje u nekoj većoj zemlji regiona”, pojasnio je Maraš.
On smatra i da je ogromno finansiranje javnog servisa od države, kojem je u isto vrijeme omogućeno i da se takmiči na marketinškom tržištu, dodatno urušilo fer konkurenciju.
„Iako je budžet javnog medijskog servisa samo iz javnih prihoda maltene jednak budžetu svih komercijalnih medija zajedno u Crnoj Gori, taj stepen investicija države nije se opravdao ni gledanošću, ni čitanošću, niti povjerenjem građana u RTCG“, kazao je Maraš.
On je naveo i da je netransparentno oglašavanje države i jedinica lokalnih samouprava u medijima, na koje međunarodna i domaća javnost ukazuje godinama, dodatno urušilo medijsko tržište, ali i tržišnu logiku da se oglašavanje u medijima vrši na osnovu njihove čitanosti, gledanosti i povjerenja koje građani u njih imaju.
„Tako je država velikim iznosima, kroz oglašavanje, finansirala neke medije, čije su uređivačke politike bile na liniji onoga što je propagirala Vlada i partije na vlasti i koji se nisu usuđivali da kritički preispitaju rad funkcionera i postignuća institucija“, kazao je Maraš.
On je naglasio da je u Analizi koju su predstavili definisan set preporuka koje bi trebalo usvojiti i implementirati, kako bi se unaprijedilo stanje na medijskom tržištu.
„Na prvom mjestu potrebno je pripremiti i usvojiti medijsku strategiju Crne Gore, strateški krovni dokument kojim bi se realno sagledala situacija u svim segmentima rada medija i predložila konkretna i održiva rješenja u saradnji sa predstavnicima crnogorskih medija i predstavnicima civilnog društva“, predočio je Maraš.
Autor analize Miloš Vuković kazao je da su u njoj konačno na jednom mjestu sistematizovani i prikazani kvantifikovani podaci za medijsku industriju u Crnoj Gori, ali i za vodeće kompanije iz te industrije posebno.
On je predstavio i neke od osnovnih preporuka u vezi sa finansijskim dijelom.
“Potrebno je povećati godišnji procenat izdvajanja iz tekućeg budžeta za najavljeni Fond za podsticanje medijskog pluralizma na 0,8 odsto. Zatim kao osnivač Radio-difuzni centar (RDC), umanjiti korisnicima usluga RDC za 50 odsto“, kazao je Vuković.
On je dodao i da je neophodno smanjiti poreska opterećenja za rad medija, uz smanjenje od 50 odsto na poreze i doprinose na lična primanja.
„Moguće smanjiti i PDV u sklopu podrške medijima kako bi mogli da povećaju standard novinarima i da obnove opremu, kao i smanjenje naknada AEM-u”, zaključio je Vuković.
On je iznio i preporuku koja se ne nalazi u izvještaju.
„Dodao bih i mogući beneficirani radni staž za novinare kao jednu od mogućnosti koji se mogu tretirati zakonom, posebno za novinare koji se bave istraživačkim novinarstvom“, rekao je Vuković.
Autorka analize Ana Nenezić kazala je da je prethodna vlast u normativnom, ali i u svakom drugom smislu, radila na tome da oslabi medijsku scenu u Crnoj Gori, i da politika jačanja internog i eksternog medijskog pluralizma u Crnoj Gori, nažalost, do sada nije postojala.
„Zato mislim da je ova publikacija dobra mapa puta, i nadamo se da će predstavnici novih vlasti uvažiti ono što jesu preporuke koje su ovdje date, zato što treba početi konkretno raditi na jačanju medijske politike”, rekla je Nenezić.
Ona je kazala da su, kao jednu od prvih preporuka, naveli izradu medijske strategije.
“U koju je potrebno uključiti one na koje se ona i odnosi, a to su sami mediji,“ zaključila je Nenezić.
Pilot analiza o uslovima za poslovanje medija i biznis barijerama za medijsku industriju u Crnoj Gori uradila je MAJE, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.
