Podgorica, (MINA) – Ministarstvo pravde je, u prethodnih nekoliko mjeseci, intenziviralo aktivnosti koje se odnose na poglavlje 23, kako bi realizovalo obaveze koje će doprinijeti da Crna Gora u junu dobije Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), kazao je resorni ministar Andrej Milović.
On je to rekao na sjednici Skupštine, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Miloša Pižurice šta Ministarstvo preduzima kada je u pitanju ispunjavanje privremenih mjerila u poglavlju 23.
“Ministarstvo pravde u prethodnih nekoliko mjeseci preduzima napore u cilju realizacije privremenih mjerila u poglavlju 23“, naveo je Milović.
Kako je kazao, rad na ispunjavanju privremenih mjerila u poglavlju 23 obuhvata izradu strateških dokumenata, predloga zakona iz oblasti organizacije i digitalizacije pravosuđa, krivičnog zakonodavstva i borbe protiv korupcije.
„Te aktivnosti sprovođene su u prethodnih nekoliko mjeseci sa povećanim intenzitetom, sa ciljem realizacije obaveza koje će doprinijeti da Crna Gora dobije IBAR u junu“, naveo je Milović.
On je istakao da je rad bio transparentan i inkluzivan.
Milović je rekao da je međuresorski radni tim Ministarstva pravde izradio Nacrt strategije reforme pravosuđa do 2027. sa pratećim akcionim planom do naredne godine.
„Uspješno je sprovedena javna rasprava i dobio je pozitivnu ocjenu Evropske komisije. Očekuje se da će taj dokument Vlada usvojiti do kraja aprila“, naveo je Milović.
Kako je kazao, vizija je da postavljenim ciljevima pruže adekvatne odgovore koji se tiču unapređenja nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i da se poboljša dostupnost pravde i povjerenje u pravosuđe.
Milović je istakao da posebnu pažnju posvećuju izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama.
„Izmjene i dopune se vrše u cilju usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije (VK) i usmjerene su na unapređenje odredbi koje se odnose na sistem etičke i disciplinske odgovornosti sudija, izbor sudija, njihovo ocjenjivanje, rad Sudskog savjeta“, naveo je Milović.
On je kazao da je predlog izmjena tog zakona 24. marta poslat na mišljenje Evropskoj komisiji (EU), a 2. aprila VK.
Govoreći o Zakonu o državnom tužilaštvu, Milović je rekao da su izmjene i dopune tog zakona usmjerene na unapređenje odredbi koje se odnose na sistem etičke i disciplinske odgovornosti tužilaca, njihov izbor, raspoređivanje i ocjenjivanje.
„Kao i usaglašavanje sa međunarodnim standardima i preporukama EK i VK“, dodao je Milović.
On je kazao da je međuresorska radna grupa izradila predlog izmjena i dopuna tog zakona, koji je 1. aprila poslat EK, a dan kasnije i VK.
„Ništa manje je važan rad na izmjenama i dopunama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), a radna grupa je izradila predlog izmjena i dopuna“, kazao je Milović.
Te izmjene, prema riječima Milovića, vrše se radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni postojećeg zakonskog rješenja, zbog široko postavljenih nadležnosti SDT-a.
„Neophodno je da taj organ bude rasterećen. Zato su predložene izmjene zakona, a odnose se na smanjenje nadležnosti SDT-a u odnosu na krivična djela sa elementom korupcije, pa se uvodi pojam visokog javnog funkcionera za čije krivično gonjenje bi bilo nadležno SDT“, naveo je Milović.
On je dodao da je Zakon o SDT-u upućen na mišljenje EK 1. aprila.
Milović je istakao da je zanačajno zakonsko rješenje, koje je pripremilo Ministarstvo pravde, predlog zakona o sprečavanju korupcije.
Kako je naveo, novim zakonom dodatno je proširen obim materijalne primjene zakona, kao i prava i obaveze zviždača.
„Predviđen je novi kanal prijavljivanja povreda javnog interesa koje upućuju na postojanje korupcije, to jest javno objavljivanje informacija“, rekao je Milović.
On je istakao da je predlog tog zakona rađen u skladu sa preporukama iz analize Savjeta Evrope, i da je poslat EK 25. marta.
Kako je kazao, Ministarstvo pravde je završilo rad na izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje su upućene EK u ponedjeljak.
Milović je kazao da su došli do zaključka da je neophodno prvo unaprijediti postojeći krivično-pravni model oduzimanja imovine, a u okviru kojeg su prepoznati nedostaci koji dovode do neefikasnog sprovođenja tih postupaka.
„To ne znači odustajanje od građanskog modela oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom, ali neophodno je učiniti ono što će doprinijeti ispunjenju privremenih mjerila i dobijanju IBAR-a“, pojasnio je Milović.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić pitao je Milovića da li smatra da je partijski interes značajniji od državnog i „da su gaženje sopstvene riječi, svjesno obmanjivanje suda, zaštita kriminalaca i pokušaj diskreditacije policijskih službenika koji ostvaruju najbolje rezultate, vrijednosti koje treba da promoviše kroz rad Vlade“.
Milović je odgovorio da interes države i građana uvijek jeste i mora biti iznad bilo kakvog partijskog interesa.
Prema njegovim riječima, rezultati Ministarstva pravde u 44. Vladi su krajnje jasni i mjerljivi.
„A vjerujem da ste dobro upoznati šta na to kaže Brisel, kao i relevantni međunarodni partneri i saveznici Crne Gore. Interes države je iznad partijskog i zato sam ja i dalje ministar pravde, i nakon što više nijesam dio PES-a“, naveo je Milović.
On je kazao da ostali navodi iz pitanja Adžića predstvaljaju vrlo ozbiljne optužbe, koje zahtijevaju tretman pred nadležnim državnim institucijama.
„Adresa SDT-a je ulica Slobode u Podgorici i, ukoliko Vaša priča nije u funkciji lošeg političkog marketinga, kao što jeste, apelujem da što prije podijelite svoja saznanja sa tom institucijom“, kazao je Milović, obraćajući se Adžiću.
Adžić je rekao da sve što je Milović napravio u prethodnom periodu, za četiri, pet mjeseci, dovoljno pokazuje koji je bio njegov zadatak.
„Vi i dalje zauzimate mjesto ministra pravde i svojim djelovanjem štetite imidžu Crne Gore, Vlade i institucija. Moj poziv je da što prije podnesete ostavku i progovorite o svemu onome što, čuvajući svoju fotelju, sada ne smijete“, naveo je Adžić.
On je kazao da je “posljednja anketa pokazala šta građani misle o Miloviću, a u kojoj je najgore ocijenjen ministar“.
„Upravo zbog interesa Crne Gore i svih građana, dobronamjerno savjetujem da, poslije svega što ste napravili kao ministar pravde i svih diskreditacija institucije, podnesete ostavku i ispunite datu riječ“, naveo je Adžić.
On je kazao da to što su Milovića isključili iz PES-a pokazuje da “nije dovoljno dobar za partiju“.
„Da nijeste dovoljno dobri za poziciju koju obavljate potvrđuje i Advokatska komora koja je, vjerujem prvi put, reagovala protiv ministar pravde i „lupila vam diplomatski šamar“ u odnosu na vaše insinuacije i javni nastup u medijima“, naveo je Adžić.
On je rekao da smatra da je Milović “zaštitnik mafije, jer se okomio na sve one ljude koji su se borili protiv mafije“.
Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović pitao je Milovića da li će tražiti da se pokrene proces revidiranja sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske iz 2006. godine o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovjecnosti i genocida.
Milović je u odgovoru naveo da ta veoma bolna tema, koja tretira sudbinu 14 crnogorskih ratnih zarobljenika, stradalnika u Logoru Lora, nikada ne može i ne smije izgubiti na aktuelnosti do konačnog postizanja pravde za žrtve, ali i njihove porodice.
„Zbog činjenice da je sporazum sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH) iz 2006. u domenu nadležnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), obaviještavam da će Ministarstvo pravde podržati svaku aktvnost crnogorskog tužilaštva na rješavanju ratnih zločina, kako onih koji su počinili crnogorski državljani, tako i onih koji su počinjeni nad crnogorskim državljanima“, naveo je Milović.
Ministarstvo pravde je, kako je rekao, planiralo razgovore sa VDT-om i SDT-om na tu i slične teme.
Milović je poručio da Ministarstvo pravde podržava VDT da nastavi saradnju sa DORH-om na punoj implementaciji sporazuma.
„Ali istovremeno, u cilju pravednosti, Ministarstvo je na svaki potreban način spremno da podrži VDT da u duhu dobre saradnje sa DORH-om unaprijede međusobnu koordinaciju, i u vezi sa slučajevima ratnih zločina nad crnogorskim državljanima koji su bili ratni zarobljenici“, naveo je Milović.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Milatović pitala je da li su preduzeti konkretni koraci na planu izrade građanskog zakonika Crne Gore i kada se očekuje da će taj posao biti završen.
Milović je odgovorio da je izrada tog zakonika započela 2018. godine, nakon što je stupila na snagu odluka o obrazovanju Komisije za izradu, koju je Vlada donijela krajem 2017.
On je kazao da je Komisija sačinjenja od eminentnih stručnjaka, čiji je zadatak kodifikacija građanskog prava.
„Imajući u vidu da je izrada Građanskog zakonika projekat od državnog interesa, njegovim donošenjem će se povećati pravna sigurnost građana i subjekata, kao i ubrzati integracioni procesi koji su bitan uslov za dalji razvoj države“, rekao je Milović.
On je istakao da je dosadašnji rad Komisije rezultirao normiranjem odredbi koje se odnose na opšti dio Građanskog zakonika – obilagocione odnose, nasljeđivanje i svojinsko-pravne odnose.
„Formiranjem 44. Vlade intenziviran je rad na tom zakoniku i završava se oblast svojinsko-pravnih odnosa“, rekao je Milović.
On je dodao da slijedi uređenje odredbi koje obuhvataju oblast porodičnog prava i prava ličnosti, koje su nedovoljno regulisane.
„Zadatak Komisije je da do kraja ove godine pripremi kompletan pred-nacrt građanskog zakonika, nakon čega će naredne godine biti organizovani okrugli stolovi i konferencije“, naveo je Milović.
Upitan da li podržava predlog dopuna Zakona o Ustavnom sudu, s obzirom na to da Ustav propisuje uslove za prestanak funkcije sudije tog suda, Milović je odgovorio da treba razmišljati u pravcu povećavanja granice kada sudije odlaze u penziju.
„Mislim da je to strateški gledano dobra stvar, jer smo deficitarni kada je u pitanju kadar u pravosuđu“, dodao je Milović.
On je istakao da sva rješenja moraju biti usaglašena sa onim što kažu Brisel i VK.
„Zbog toga mislim da ne treba vući poteze koji mogu da ugroze evropski put i da sva takva rješenja prvo treba da iskomuniciramo sa EK i VK“, rekao je Milović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
