Podgorica, (MINA) – Crna Gora bi sva pregovaračka poglavlja mogla da zatvori zaključno sa 2026. godinom dok bi 2028. godina mogla biti realno ostvariva za punopravno članstvo države u Evropskoj uniji (EU), ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, za slovenački list Delo, rekao da su on i premijer Milojko Spajić, kao ministri već puno učinili na ubrzanju ekonomskog oporavka, kao i da je mnogo učinjeno i na polju strukturnih reformi koje su nužne na evropskom putu Crne Gore.
“Mislim da tamo gdje smo stali na ministarskim pozicijama trebamo nastaviti još snažnije, sa sadašnjih pozicija predsjednika i premijera”, kazao je Milatović.
On je rekao da im je cilj je da Crna Gora u sljedeće tri godine završi ono što je započela u kontekstu pregovora s EU.
“Mnoga od poglavlja već su spremna za zatvaranje, ali zbog nove metodologije moramo napraviti značajan napredak u dijelu onih koja se odnose na vladavinu prava da bismo krenuli u zatvaranje preostalih”, kazao je Milatović.
On je naveo da je, za značajan iskorak u oblasti vladavine prava, potrebna kvalifikovana većina u parlamentu za imenovanje sudija i tužilaca.
Kako je Milatović dodao, to je donekle i razlog zašto je Crna Gora dobila “ovakvu parlamentarnu većinu i ovakvu Vladu”.
“Očekujem da nova skupštinska većina i Vlada do kraja ove godine uspiju da pronađu neophodnu kvalifikovanu većinu u parlamentu za imenovanja u pravosuđu”, kazao je Milatović.
On je precizirao da je riječ je o Vrhovnom državnom tužiocu, sedmom sudiji Ustavnog suda a podsjetio da Crnoj Gori nedostaju i tri člana Sudskog savjeta.
“To je pet ključnih pozicija u našem pravosuđu koje bi trebalo da deblokiraju trenutno v. d. stanje. Ukoliko se to desi, a očekujem da će parlament i Vlada to učiniti do kraja godine, Crna Gora bi bila u poziciji da odmah počne sa zatvaranjem pojedinih poglavlja koja su više tehničke prirode i koja su spremna za zatvaranje”, rekao je Milatovć.
On je naveo da bi to dalo dodatni vjetar pregovaračkom procesu Crne Gore.
Na pitanje kako zamišlja vremenski okvir za ulazak u EU, ako sve bude po planu, Milatović je odgovorio da je osnovni scenario da bi sva pregovaračka poglavlja bila potpuno zatvorena naredne, 2025. i 2026. godine.
Prema njegovim riječima, 2027. godina bi bila prepuštena parlamentima država članica Evropske unije za ratifikaciju pristupanja Crne Gore.
“A mi zaista vjerujemo da bi 2028. godina mogla biti realno ostvariva za punopravno članstvo Crne Gore u Uniji. To je sve što je naš cilj, a ja svojim dnevnopolitičkim radom djelujem na način da se stvari što više ubrzaju i da se ti ciljevi ostvare”, kazao je Milatović.
On je rekao da svi koji se bave politikom u Crnoj Gori snose veliku odgovornost da pravosudne institucije budu potpuno nezavisne i da vrate povjerenje koje su građani u njih izgubili.
Kako je Milatović naveo, u posljednje dvije do tri godine u javnosti se često stvara lažan utisak da je malo urađeno na evropskom putu.
“Mislim da je u sadržajnom smislu možda čak i najviše urađeno. Crna Gora je 2020. godine prvi put promijenila vlast na demokratskim izborima i od tada imamo već treću vladu. Dokazali smo da smo za kratko vrijeme postali normalna zapadna država koja mijenja vlasti na izborima”, smatra Milatović.
On je kazao da su političari prvi put počeli da strahuju od poraza na izborima, kao i da je Crna Gora, uz pomoć partnera iz Europola, FBI i drugih institucija strateških partnera sa Zapada dobila dokaze koji joj omogućavaju da “ukloni mnoge ljude koji su bili na čelu važnih pravosudnih institucija”.
„Među njima prvu ženu crnogorskog pravosuđa (Vesnu Medenicu), kao i predsjednika Privrednog suda (Blažo Jovanić). Imali smo ljude iz vrha policije i tužilaštva, svi ti ljudi više nisu dio našeg pravosudnog sistema. To čišćenje pravosuđa je veoma važno da se pravda konačno vrati u društvo“, ocijenio je Milatović.
Upitan da li masovna okupljanja ekstremista bliskih Srbiji mogu da uspore napredak Crne Gore, on je rekao da utisak spolja takođe može biti pogrešan.
“U periodu od velikih političkih promjena, koje su bile temelj za sve druge promjene, imali smo pad privrede od 15 odsto u 2020. godini, dok smo od tada među ekonomijama sa najvećim rastom u Evropi”, kazao je Milatović.
On je naveo da su minimalne i prosječne zarade su značajno povećane.
“Željeli bismo da krenemo od dostizanja nivoa Hrvatske, ako ne dostignemo nivo Slovenije, i barem pokažemo da dobro vođen mali sistem može mnogo smislenije koristiti svoje ekonomske resurse i potencijal”, dodao je Milatović.
Upitan da prokomentariše značaj popisa, on je naveo da je upravo nakon promjene vlasti procenat ljudi koji bi sjutra ponovo podržali crnogorsku nezavisnost znatno veći nego 2006. godine, kada je Crna Gora postala nezavisna.
“U proteklih nekoliko godina, osjećaj pripadnosti državi je uveliko ojačao, uglavnom zbog toga što su mnogi građani državu doživljavali kroz (Mila) Đukanovića, koji je vodio na neki kvazi-autoritaran način”, kazao je Milatović.
On je rekao da je odrška članstvu u NATO je značajno povećana, kao i da je Crna Gora je i dalje zemlja u regionu sa najvećom podrškom članstvu u EU.
“Svi ti pokazatelji mnogo govore o stanju u zemlji, detaljniju sliku pokazaće popis stanovništva, koji je prvobitno trebalo da se održi 2021. godine, ali je odložen zbog epidemije korona virusa”, naveo je Milatović.
On je ocijenio da su se mnogi politički akteri, koji nemaju stav o suštinskim razvojnim politikama ili vladavini prava, zaglavili na pitanju popisa, koje su posmatrali samo kroz određena identitetska pitanja.
Milatović je poručio da je Crna Gora jasno zacrtala svoj put, zaokružila svoju državnost i za razliku od mnogih drugih na Balkanu.
“Možemo biti ponosni što smo nekada imali svoju državnost i imali priliku da je obnovimo. Čvrsto smo opredijeljeni za evroatlantsku budućnost i dobre odnose sa našim susjedima, ne zbog političara u ovim zemljama, već zbog ljudi sa kojima dijelimo prošlost, geografiju, sličan pogled na svijet i, nadam se, zajedničku budućnost”, kazao je Milatović.
On je poručio da će se napredak i stabilnost Zapadnog Balkana zaokružiti kada cio region postane dio Evropske unije.
“U tom procesu Crna Gora može igrati ulogu lokomotive koja će cijeli region uvući u EU. Za to se borim”, istakao je Milatović.
Upitan da li je realan scenario da Crna Gora jednog dana postane Balkanska Švajcarska ili Singapur Evrope, on je ocijenio da je riječ o ambicioznom ali istovremeno vrlo mogućem i izvodljivom planu.
“To mora biti naš cilj ako uzmemo u obzir broj stanovnika koji žive u jednoj veoma lijepoj zemlji sa nesumnjivo velikim prirodnim resursima, koji u prošlosti nisu bili pravilno eksploatisani”, dodao je Milatović.
On je kazao da su nažalost, prirodna bogatstva Crne Gore često prenošena u privatne interese.
“Ako ćemo kao društvo kroz novu političku kulturu moći da stavimo u prvi plan javni, a ne privatni interes, a da pritom znamo da radimo nešto drugo osim politike, sve je to itekako ostvarivo”, rekao je Milatović.
On je kazao da se to ne može da se desiti za godinu dodajući da je jedan od načina značajan pomak u investicionom ciklusu u infrastrukturu.
“U tom smislu, namjeravamo da dobro iskoristimo evropski plan za rast koji nam je predstavila gospođa Fon der Lajen. Dakle, ne govorimo o scenariju za naučnofantastični film, ali mislim da prvo moramo postati kao Slovenija, da bismo onda težili da postanemo slični Švajcarskoj ili Singapuru”, zaključio je Milatović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
