Podgorica, (MINA) – Izrada novog Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koji je potreban Crnoj Gori, izuzetno je obiman i složen projekat, koji zahtijeva stručnu raspravu, ocijenjeno je na konferenciji koju je organizovala Građanska alijansa (GA).
Na konferenciji „Produženi pritvor: Međusobne optužbe bez adekvatnog rješenja“ najavljeno je da će prvi sastanak radne grupe za pripremu novog ZKP-a biti održan za nekoliko dana.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da je duže od tri godine apelovao i ukazivao Ministarstvu pravde da treba razmisiliti da se uđe u veliki projekat donošenja novog ZKP-a.
Prema njegovim riječima, to nije mali, već izuzetno obiman i složen projekat, koji zahtijeva stručnu raspravu i radnu grupu u kojoj će biti najbolji eksperti u Crnoj Gori.
“Jasno je da nakon toliko vremena od donošenja važećeg ZKP-a nijesmo napravili suštinsku promjenu tog Zakonika, nego određene izmjene koje su u značajnom nakalemljene na stari sistem“, rekao je Marković.
Kako je naveo, mnogi instituti koji su uvedeni proizvodili su i dalje proizvode probleme u implementaciji, a to se ne smije dozvoliti.
“Treba da se donese novi ZKP. To je nešto čemu treba studiozno pristupiti“, istakao je Marković.
On je kazao da se borba protiv kriminala promijenila u posljednjih 20 godina.
Marković je rekao da je iz dva razloga bio prihvatljiv predlog izmjena i dopuna ZKP-a, u dijelu koji se odnosi na produženje pritvora.
Prvi je, kako je kazao, razlog opravdanosti.
„Drugi razlog jeste moj stav da te izmjene i dopune imaju potpunu usklađenost sa tekovinama Evropske unije, praksom Evropskog suda za ljudska prava i uporednom praksom“, naveo je Marković.
On je dodao da su se izmjene koje su bile predložene odnosile na najteža krivična djela, kao što su krivična djela organizovanog kriminala, ratnih zločina i ona za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.
„Dolazimo do najznačajnijeg razloga zašto smatram da je opravdano duže trajanje pritvora nakon podizanja optužnice, a to je činjenica da to nije apsolutni i automatski pritvor“, naveo je Marković.
Kako je kazao, uvijek je sud taj koji će utvrditi da li zaista postoje razlozi da pritvor ostaje na snazi.
Ministar pravde Bojan Božović naveo je da Ministarstvo pravde radi na izmjenama i dopunama postojećeg teksta ZKP-a i da su dobili prve komentare od Evropske komije.
„Mahom je riječ o tehničkim stvarima. Čini mi se da ćemo ubrzo imati tih 78 članova ZKP-a, ako ne i više, koji će u značajnoj mjeri poboljšati postojeći anahroni tekst, koji je odavno zreo za izmjene“, rekao je Božović.
On je najavio da će prvi sastanak radne grupe za pripremu novog ZKP-a imati za nekoliko dana, a ona će brojati 17 članova.
„Što znači da će Ministarstvo pravde uporedo raditi na izmjenama postojećeg teksta i pripremati građu za novi ZKP, koji će, nadamo se, biti kvalitetan“, naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog Pokreta Evropa sad za izmjenu ZKP-a, koji je povučen iz skupštinske procedure, nije došao naprasno.
„U momentu kada su poslanici predali tu inicijativu imali smo nova ubistva, sjednicu Vijeća za nacinalnu bezbjednost sa zaključcima koji korespondiraju sa inicijativom“, rekao je Božović.
U tom momentu, kako je dodao, pravosuđe je i dalje bilo u VD stanju, a postojali su i problemi u Višem sudu.
„Inicijativa nije prošla, mi u izmjenama i dopunama ZKP-a ne diramo taj segment. Vidjećemo u novom tekstu ZKP-a kako ćemo i na koji način tretirati pitanje pritvora“, kazao je Božović.
Poslanici, kako je rekao, ni u jednom momentu nijesu željeli „da odjednom svi budu i ostanu u pritvoru“.
„Svi smo saglasni da je pritvor mjera obezbjeđenja okrivljenog i znamo svi da bi bilo bolje da se rjeđe koristi, ali ovo je neko novo vrijeme, ovo su okolnosti potpuno dugačije nego prije deset ili 20 godina“, naveo je Božović.
On je dodao da nije bila namjera da se bilo kome ograničavaju ljudska prava.
U Ministarstvu pravde su, kako je poručio, otvoreni za analizu ovih pitanja.
„Novi ZKP ćemo pisati sa ciljem da bude trajno, dobro rješenje i kvalitetan izvor pravde. ZKP je Ustav u malom i moramo ZKP pisati u skladu sa životom i vremenom. Ovaj je očigledno pregazilo vrijeme“, naveo je Božović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da odgovor na pitanje da li je crnogorski sistem efikasan ili ne, ne treba ona da da.
„Na to je odgovor dala komisija koja prati efikasnost sudskih sistema u čitavoj Evropi, koja je 2022. godine rekla da je crnogorski sudski sistem sistem koji proizvodi zaostatak“, navela je Pavličić.
Ona je kazala da, kada se posmatra 2023. i prošla godina, situacija nije bolja.
„To znači da smo dostigli onu liniju iza koje ne smijemo više nazad, već moramo da se okrenemo i vidimo šta nam je činiti. Ne želim da dijelim optužbe, već da pozovem i zakonodavnu i izvršnu vlast da učine sve da obezbijede da sudska grana vlasti dobije mjesto koje joj u jednom sistemu i pripada“, navela je Pavličić.
Ona je rekla da je ostalo neriješeno preko 85 hiljada sudskih predmeta.
To je, kako je istakla, brojka koja i te kako zabrinjava.
Pavličić je dodala da je to brojka koja nije problem samo sudskog sistema, već koja je sistemski problem koji se mora zajednički riješiti.
„Crna Gora je sazrela za izmjenu kompletnog ZKP-a“, smatra Pavličić, navodeći da je postojeći Zakonik prevaziđen.
Dužina pritvora je, kako je kazala, pitanje stručne prirode, kao i pitanje za radnu grupu koja će biti sastavlejna od pripadnika policije, sudstva, tužilaštva i akademske zajednice.
„Da smo pustili takav jedan predlog (izmjena ZKP-a), koji je u međuvremenu povučen, mislim da bismo kao država imali problem da odbranimo naše stavove pred Evropskim sudom“, rekla je Pavličić.
Pavličić je istakla da vidi problem da, zbog neefikasnosti sudskog sistema, neko provede tri, četiri ili sedam godina u pritvoru,
Ona smatra da je sudski sistem bio zanemaren i da to najbolje pokazuje stanje u kojem se danas nalazi.
„Treba da gledamo u budućnost i da zajedno krenemo da vraćamo reputaciju sudskog sistema Crne Gore“, poručila je Pavličić.
Na pitanje da li se može reći da je stvoren valjan ambijent za sistemski obračun sa organizovanim kriminalom, ako se uzmu u obzir optužbe da su pojedine sudije postale saveznički oslonac kriminalu, ona je odgovorila da takve ocjene nijesu dobre, sa koje god strane dolazile.
„Jer targetiraju granu vlasti koja je jedina zadužena da da pravni odgovor na sve aspekte u društvenim odnosa. Da li je sudstvo dalo taj odgovor, kada je u pitanju organizovani kriminal, svjedoci smo da nije“, navela je Pavličić.
Ona je kazala da su uzročno – posljedične dvije situacije dovele do toga da u ovom trenutku devet ili deset sudija Specijalnog odjeljenja daje odgovor na oganizovani kriminal.
„Šta nam to govori, da nijesmo dobro vodili kadrovsku politiku“, navela je Pavličić.
Ona je poručila da niko ne bježi od konstruktivne kritike.
„Ali od populističke kritike i te kako da. Za sve one koji misle da u sudstvu postoje saveznici krininalnih organizacija, neka dođu, vrata Vrhovnog suda su širom otvorena. Na nama je da se suočimo sa tim i vidimo da li to spekulacije, ili su to zaista utemeljene optužbe“, navela je Pavličić.
Ona je rekla da ne može da prihvati da pred crngorskim sudovima ima 161 hiljada predmeta, a da se stalno priča „da ne valjaju sudovi“.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
