Podgorica, (MINA) – Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić položio je danas u Kamniškoj bistrici u Sloveniji vijenac posvećen stradalima na Zidanom mostu, navodeći da je njihova zla sudbina obaveza države Crne Gore kako bi svaki njen stradali građanin dobio pravo na grob i vlastito ime na grobu.
Mandić je rekao da se, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, obavezuje da će sve nadležne državne ustanove podržati dalje istraživanje i obilježavanje tih i brojnih drugih stratišta gdje su stradali građani sa prostora današnje Crne Gore, a čiji su grobovi i imena skrivana osamdeset godina.
Mandić je rekao da su se okupili da u molitvi i tihoj muci, u ime istine i pravde, odaju počast žrtvama, a ne da oživljavaju bilo kakvu mržnju, što će, kako je naveo, neminovno nedobronamjerni i neznaveni ljudi reći.
„Danas smo sabrani na mjestu gdje su slovenačke Alpe i ova prelijepa zemlja čuvale jednu od najtežih i najbolnijih tajni našeg naroda – neizmjernu tragediju, ali i živo sjećanje na svirepi zločin koji se desio prije osamdeset godina, neposredno nakon završetka drugog svetskog rata“, kazao je Manidić.
Kako je kazao, okupili su se da sačuvaju njihova imena i ponovo ih upišu u kolektivno pamćenje naroda.
„Njihov identitet i zla sudbina više ne mogu da budu samo pojedinačna tužna priča porodica nevino ubijenih i roditeljska briga naše svete Srpske pravoslavne crkve, nego obaveza države Crne Gore, kako bi svaki njen stradalni građanin dobio pravo na grob i ispisano vlastito ime na tom grobu”, naveo je Mandić.
On je kazao da je u proljeće 1945. godine, kada je rat bio završen, više od deset hiljada boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore, Boke, Sandžaka, Hercegovine i Istočne Bosne, nastavilo svoj put, zajedno sa tifusarima, ranjenicima i hiljadama članova porodica, u nadi da će se povezati sa zapadnim saveznicima i “izbjeći staljinistički teror koji je tada pratio kraj bratoubilačkog rata i komunističku revoluciju”.
Kako je dodao, svaka revolucija, koju njeni pokretači predstavljaju kao neohodan put u izgradnji boljeg i srećnijeg društva, počev od one prve u Francuskoj, preko sovjetske i mnogih drugih koje su se ređale u 20. vijeku, „u osnovi počivaju na teroru, zločinu i svirepom ubistvu političkih protivnika“.
„O samom putu i stradanju ove vojske, sveštenstva i naroda na Zlom putu od Podgorice do Zidanog mosta, kako ga je nazvao naš narod, sigurno će bolje i preciznije govoriti naše vladike, sveštenici i istoričari“, kazao je Mandić.
On je rekao da je na tom mjestu jednako žalostan kao nedavno u Donjoj Gradini, tamošnjem najvećem stratištu ljudi u sistemu koncentracionog logora Jasenovac.
„Hladnoća ovih šuma koje se ni danas ne mogu ugrijati, čudni šumovi lišća koji svi čujemo, svjedoče o nekadašnjem prisustvu nečastivog na ovom prostoru. Samo je snaga te nečastive sile mogla prije osamdeset godina da prolije nevinu krv po ovoj zemlji, i izbriše spasonosnu riječ i oprost“, istakao je Mandić.
On je naglasio da je to mjesto bola, mjesto ćutanja, postalo simbol mučeništva i grijeha.
„Grijeha nad grehovima, grijeha bratoubistva, grijeha većeg od svakog drugog grijeha“, naveo je Mandić, ističući da je to rana istorije i još više rana savjesti.
Kako je kazao, zemlja je natopljena krvlju stradalnika, ali blagoslovena molitvama onih čija usta više ne govore, ali duše vape.
„Ubiti onoga koji je bespomoćan, koji se predao i očekuje milost bratske ljubavi, ubiti ga bez suđenja i prava na odbranu – ubijanje je pravde, ljudskosti, dobrote i čojstva“, kazao je Mandić.
Prema njegovim riječima, ta rana teško zarasta i boli vjekovima.
Mandić je naglasio da zaboraviti bilo koji zločin znači počiniti novi zločin i da zaboraviti mučenike zla znači ponovo ih ubijati.
Kako je dodao, u jednom vremenu zločini su skrivani i postali su zabranjeni za sjećanje.
Mandić je rekao da ima mnogo njih koji pamte i koji ne mrze, ne sude i ne odbacuju.
„Volimo sve ono naše, svaku ranu, svaki bol, patnju, suzu nevinog, jer mi smo od jednog. Ovo mjesto i druga mjesta stradanja su mjesta gdje se ovaj časni krst uzdiže iznad borbe za vlast, iznad ideologija, partija, dioba i on nas poziva na molitvu za brata, za čovjeka, za pomirenje. Pamtimo da se ne zaboravi i zlo nikada više u istoriji našeg naroda ne ponovi“, kazao je Mandić.
On je istakao da tu pored njih, samo u jednoj od masovnih grobnica, počiva oko 3,5 hiljada njihovih predaka, kao i da ta dolina i obližnja šuma kriju šest masovnih grobnica.
Kako je naveo, tu su zajedno zatrpani sveštenici, vojnici, ranjenici, muškarci, žene, djeca i starci.
„Bili su to sinovi i kćeri Crne Gore, Boke, Hercegovine, Sandžaka i istočne Bosne – bili su to ljudi. Nema danas gotovo nijedne pravoslavne porodice u Crnoj Gori, a da mu po nekoj rođačkoj liniji neko od predaka ne počiva ovdje u šumama Slovenije“, rekao je Mandić.
Kamniška Bistrica je, kako je naveo, jedna od više od 580 evidentiranih masovnih grobnica u Sloveniji, gdje je, prema podacima raznih komisija, istoričara i preživjelih učesnika pogubljeno više od 100 hiljada ljudi nakon završetka Drugog svetskog rata.
„Zločini počinjeni u tišini – ali ne i u zaboravu“, naglasio je Mandić.
On je naveo da su sjećanje i molitva koje su im preostale jače od užasa.
Mandić je istakao da je na tom mjestu prvi parastos služen 2006. godine, a da je 2015. podignuta i kapela, kao i da su te godine pročitana imena preko šest hiljada do tada identifikovanih žrtava.
Mandić je zahvalio Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj, slovenačkim domaćinima i svima koji su doprinijeli da to mjesto danas ne bude zaboravljena šuma, već sveti prostor pamćenja i pokajanja.
„Posebno želim da naglasim i istaknem ulogu našeg blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija, pokojnih Dušana Niklanovića i Čeda Vukmanovića, koji su nas prvi okupili kako bi kao hrišćanska zajednica utvrdili istinu vezano za stradanje naših predaka“, rekao je Mandić.
On je zahvalio i Marjanu Šarecu, poslaniku Evropskog parlamenta i stalnom izvjestiocu za Crnu Goru, što im je, kao nekadašnji prvi čovjek opštine Kamnik, pomogao da pronađu tačna mjesta pogubljenja ljudi iz Crne Gore i sagrade tu malu pravoslavnu kapelu.
Mandić je rekao da se, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, obavezuje da će sve nadležne državne ustanove podržati dalje istraživanje i obilježavanje tih i brojnih drugih stratišta gdje su stradali građani sa prostora današnje Crne Gore, a čiji su se grobovi i imena skrivana punih osamdeset godina.
„Država Crna Gora će nastaviti jačanje saradnje sa Slovenijom u cilju obilježavanja grobnica naših građana na prostoru ove nama prijateljske države“, naglasio je Mandić.
On je rekao da oni danas ne traže nikakav revanšizam i da nema više živih naredbodavaca, ni ubica, kao što nema ni onih koji su postradali prije osamdeset godina.
„Zemlja je prekrila lica i jednima i drugima, a Božiji sud je veliki. Tražimo samo da niko više ne strada – ni zbog imena, ni zbog porijekla, ni zbog vjere, ni zbog jezika kojim govori“, poručio je Mandić.
Oni, kako je rekao, žele samo ono što žele svi razumni ljudi.
„Iscijelimo ovu tešku istorijsku ranu Crne Gore, priznajmo svi zločin koji se desio. Lažni zaborav nije lijek. Lijek su – istina i pokajanje. Lijek je – praštanje. Griješiti je ljudski, praštati je božanski“, kazao je Mandić.
On je rekao da je svaka nevina žrtva dostojna sjećanja i visokog ljudskog poštovanja.
„Istina ne smije nikome biti teret, već temelj bratskog i ljudskog pomirenja i izvjesne budućnosti naše zajednice i novih srećnijih generacija“, rekao je Mandić.
Kako je saopšteno iz Skupštine, vijence su položili i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, poslanici Dejan Đurović i Velimir Đoković.
Navodi se da su parastos služili Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, episkop i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo i episkop pakračko-slavonski Jovan
Iz Skupštine su saopštili da je Mandić, ranije danas, zajedno sa ostalim zvaničnicima iz Crne Gore, učestvovao u Svetoj Arhijerejskoj Liturgiji u Hramu Svetih Ćirila i Metodija u Ljubljani.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
