Podgorica, (MINA) – U interesu svake države je da što energičnije sprovodi reforme i uspostavi standarde propisane u pregovaračkom procesu, ukoliko istinski namjerava da realizuje deklarativnu ambiciju vezanu za ulazak u Evropsku uniju (EU), smatra članica Odbora za evropske integracije Simonida Kordić.
Ona je rekla da je, imajući u vidu standarde koji se odnose na eliminaciju korupcije i kriminala, vladavinu prava i poštovanje ljudskih i građanskih prava, ispunjavanje tih zahtjeva u direktnom interesu svake države, nezavisno od ishoda procesa pridruživanja ili načina na koji se on sagledava.
Na pitanje da li bi i koliko bi bilo loše da se ubuduće sve države Zapadnog Balkana vrednuju kao cjelina, Kordić je odgovorila da se “nama na prvi pogled možda ne sviđa ta ideja”, jer je Crna Gora tehnički najdalje odmakla u pregovorima otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja.
“Međutim, koliko god to lijepo zvučalo, pred nama je tek težak put ispunjavanja standarda koja ta poglavlja podrazumijevaju”, navela je Kordić u intervju agecniji MINA.
Prema njenim riječima, upravo je ispunjavanje forme sa jedne strane, a s druge brutalno kršenje prava i obaveza koje je ta forma trebalo da obezbijedi, obilježilo odnos bivšeg režima prema procesu pridruživanja.
“Ne smijemo se zavaravati “lijepim pakovanjem” našeg mjesta u procesu pridruživanja, već odmah početi sa radom na otklanjanju svih onih smetnji koje su nastale usljed decenijske autokratske vlasti u Crnoj Gori”, kazala je Kordić.
U tom smislu, kako je navela, moraju se sagledati i prednosti i mane činjenice da je Crna Gora dio jednog geopolitičkog konteksta – Zapadnog Balkana i da je u tom okviru uvijek posmatrana, bez obzira na to da li zvanična politika to izgovara ili ne.
Kordić je naglasila da Crna Gora može i mora da iskoristi ekonomske, kulturne i ljudske potencijale koje njeno okruženje pruža i ojača i regionalnu saradnju.
“Ideja o tome da smo mi “balkanski tigar”, a svi drugi daleko iza nas, ne samo da ne odgovara realnosti već i je i praktično neostvariva. Mi zavisimo od regionalnih tržišta i resursa”, kazala je Kordić.
Upitana da li smatra da je došlo do promjene politike EU, jer se do sada uglavnom govorilo da će države biti tretirane pojedinačno, ona je navela da je dosadašnja praksa pokazala da politika EU vezana za pitanja proširenja zavisi od opštih međunarodnih, geopolitičkih okolnosti i predstavlja jednu vrstu zajedničkog imenitelja tih okolnosti i interesa Unije i njenih država članica.
To je, kako je rekla, i normalna i očekivana praksa u definisanju i implementaciji spoljne politike i pojedinačnih država, a posebno kompleksnih organizacija kakva je EU.
“Imajući u vidu da aspiracije zemalja Zapadnog Balkana da postanu članice EU predstavljaju standardno spoljnopolitičko opredjeljenje već duži vremenski period, ponekad se u političkim krugovima tih država osjeća nervoza i čak frustracija onim što se percipira kao promjenljivost politike EU”, kazala je Kordić.
Prema njenim riječima, činjenica je da, ako se ostavi dovoljno vremena u nekom procesu, mora se očekivati da će se i pravila tog procesa u nekom trenutku mijenjati i prilagođavati novim realnostima.
Ona je kazala da je taj proces svakako dvosmjeran i podrazumijeva interakciju Unije i država aplikanata, ali na kraju je EU ta koja procjenjuje pozitivne i negativne posljedice sopstvenog proširenja.
“U tom smislu je u interesu svake pojedinačne države da, ako ima istinsku namjeru da realizuje deklarativnu ambiciju vezanu za ulazak u EU, što energičnije sprovodi reforme i uspostavi standarde koji su u pregovaračkom procesu propisani”, rekla je Kordić.
Kako je navela, politika EU predstavlja vektor objektivnih geopolitičkih zbivanja i spoljnih politika država članica.
“Vidjeli ste da je nedavno bilo glasova iz nekih značajnih EU članica da bi proširenja zasad trebalo zaustaviti, dok od drugih imamo pozitivan odnos prema proširenju Unije”, dodala je Kordić.
Ona je kazala da je “naš zadatak da sebe unapređujemo iznutra i koristimo političke potencijale koji su nam na raspolaganju.”
“A u pregovorima sa EU neposredno unaprijedimo sopstvenu poziciju u mjeri u kojoj je to realno moguće”, poručila je Kordić.
Kordić je kazala da sama činjenica da je uveden novi model pregovora, koji od forme pregovaranja o pojedinačnim poglavljima prelazi na formu klastera koji obuhvataju veći broj poglavlja, zahtijeva i novi pristup Crne Gore samom pregovaračkom procesu.
“Ako se tome doda i tretiranje regiona kao cjeline u smislu prijema u EU, onda je jasno da će i Crna Gora morati da uskladi svoje aktivnosti sa tom činjenicom i mnogo više obrati pažnju na jačanje regionalne saradnje”, rekla je Kordić.
Ta okolnost, kako je navela, može se učiniti otežavajućom za Crnu Goru, ali istovremeno može dati pozitivne rezultate za unapređenje ekonomskog standarda, vladavine prava i drugih okolnosti i prije zvaničnog prijema u EU.
“Na nama je da li ćemo se samo žaliti ili “od limuna napraviti limunadu””, rekla je Kordić.
