fbpx
NaslovnicaCrna GoraKadić: Zakonski regulisati procenat BDP-a koji će se odvajati za zdravstvo

Kadić: Zakonski regulisati procenat BDP-a koji će se odvajati za zdravstvo

Podgorica, (MINA) – Finansiranje zdravstvenog sistema trebalo bi regulisati zakonom, kako bi ono bilo stabilno i ne bi zavisilo od pregovora sa ministrom finansija, ocijenio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić.

Kadić je u intervjuu agenciji MINA kazao da postoji prostor da se zakonski reguliše procenat ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) koji bi se odvajao za zdravstvo, uz klauzulu da ne smije biti manji nego tekuće godine, u slučaju da BDP države u toj godini bude negativan.

Kako je naveo, da je to pitanje zakonski riješeno, znali bi precizno koliko procenata ukupnog BDP-a države se odvaja za zdravstveni sistem i ne bi morali svake godine da se vode pregovori između direktora Fonda i ministra finansija.

„Ako se zna da je osam odsto BDP-a države za zdravstveni sistem, onda bi Fond, koji će sa tim novcem raspolagati, znao na koji način će biti utrošen, moći će da planira strategiju razvoja, znaće koliko novca mu je neophodno za redovne troškove, a koliko mu preostaje za kapitalne investicije, unapređenje zdravstvenog sistema, nabavku nove opreme i ostalo”, istakao je Kadić.

On je ukazao da se na taj način donedavno finansirao Javni servis, da postoji slično rješenje i za Ministarstvo odbrane i istakao da zdravstveni sistem zaslužuje tu vrstu sigurnosti.

Komentarišući efekte ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje kroz program Evropa sad na rad FZO, Kadić je podsjetio da je oko 60 odsto budžeta Fonda punjeno iz doprinosa, dok je preostalih 40 odsto Ministarstvo finansija moralo da nađe iz nekih drugih izvora.

„U tom trenutku politika i procjena je bila takva da će, s obzirom na to da samo obavezno zdravstveno osiguranje nije bilo dovoljno za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ovakav način kontrole i finansiranja biti efikasniji. Sa ove pozicije, dvije godine kasnije, smatram da je za sada zdravstveni sistem adekvatno finansiran i da ima dovoljno novca za normalno funkcionisanje”, rekao je Kadić.

On je kazao da je ovogodišnji budžet za zdravstveni sistem, koji iznosi 430,5 miliona EUR, najveći do sada, ali ipak manji u odnosu na projektovani, s obzirom na to da su od Ministarstva finansija tražili 490 miliona.

Kako je pojasnio Kadić, razlika u projekcijama postoji iz razloga što su u FZO insistirali na mnogo većem procentu izdvajanja za kapitalne investicije, imajući u vidu da je budžet godinama uglavnom potrošački.

U inicijalnom budžetu je, kako je naveo, bilo predviđeno više od 30 miliona EUR za kapitalne investicije u cilju unapređenja javnih zdravstvenih ustanova.

„U dogovoru sa Ministarstvom finansija imamo drugu projekciju načina realizacije kapitalnog budžeta koji neće ići kroz FZO, odnosno neće opterećivati osnovni budžet, nego će ići kroz kreditna zaduženja”, pojasnio je Kadić.

On je kazao da se traženi budžet razlikuje od odobrenog i iz razloga što je u projekcijama FZO planirano povećanje broja zapošljavanja u zdravstvenom sistemu u ovoj godini, dok je Ministarstvo finansija, u dijelu koji se odnosi na plate, napravilo budžet na nivou od prethodne godine.

“Na skupštinskom odboru smo raspravljali o tim stvarima i dobili smo čvrsto obećanje iz Ministarstva finansija da će, ukoliko bude novih zapošljavanja, što će biti trend u zdravstvenom sistemu, naći dodatni novac za plate i povećanja”, naveo je Kadić.

On je rekao da je, kada se sagledaju te dvije činjenice, budžet za zdravstveni sistem za ovu godinu dosta realan.

„Potrebna sredstva za održavanje zdravstvenog sistema su direktno povezana sa njegovim optimalnim funkcionisanjem. Bez obzira na iznos budžeta, on će biti iskorišćen i investiran u efikasan zdravstveni sistem”, dodao je Kadić.

On smatra da bi trebalo pokušati racionalizovati neke troškove, ali ne na uštrb kvaliteta.

„Već da bi sačuvali određena sredstva za ono što je mnogo bitnije, a to su kapitalne investicije i generalno ulaganje u poboljšanje zdravstvene usluge i zaštite”, istakao je Kadić.

On je kazao da je prošla godina bila veoma uspješna za Fond u smislu realizacije kompletnog budžeta i obaveza, tako da su prethodnu godinu završili bez dugovanja, samo sa dospjelim obavezama koje su planirane budžetom za ovu.

Kada je riječ o racionalizaciji troškova, Kadić je istakao da dvije trećine budžeta FZO ide na plate i ljekove, odnosno stavke na koje Fond ne može da utiče, s obzirom na to da ne učestvuje u pregovorima oko zapošljavanja i povećanja zarada niti kada je u pitanju utvrđivanje liste ljekova, njihovih cijena i nabavke.

Kako je naveo, javne zdravstvene ustanove traže saglasnost za nova zapošljavanja od Ministarstva zdravlja i dobiju ih ne pitajući Fond da li ima novca za to.

„Sindikati pregovaraju sa ministarstvima finansija i zdravlja oko granskih kolektivnih ugovora, povećanja kojeficijenata i plata ponovo ne pitajući FZO da li ima novca za isplatu. Onda se dešava situacija da neko očekuje od Fonda da napravi racionalizaciju”, rekao je Kadić.

On je kazao da nadležnosti Fonda treba proširiti i dodao da su od ministarstava finansija i zdravlja dobili obećanja da više neće biti takvih vrsta pregovora i zapošljavanja do konsultacije sa FZO.

Kadić je rekao da u Crnoj Gori postoji “šizofrena” situacija da pregovore oko liste ljekova, njihove cijene, količina neophodnih za nabavku, vode Ministarstvo zdravlja i Montefarm, dok je FZO najčešća adresa za upite kada dođe do nestašice ljekova.

Kako je pojasnio, FZO je odgovoran jedino za obezbijeđivanja finansijskih sredstava za nesmetanu nabavku ljekova i medicinskih sredstava.

Kadić je kazao da u ovom trenutku novac nije problem, jer su finansije obezbijeđene.

„U državama u okruženju i razvijenim zemljama, Fond zdravstvenog osiguranja centralizuje ove aktivnosti. On vodi pregovore za sastavljanje liste ljekova, utvrđuje cijene, organizuje tendere za nabavku ljekova i na kraju vrši plaćanja”, rekao je Kadić.

On je kazao da su uspjeli da naprave ozbiljnu racionalizaciju troškova jedino gdje je to moguće, odnosno u preostaloj trećini budžeta, a zahvaljujući čemu su obezbijedili terapiju svim osobama oboljelim od cistične fibroze.

Kadić je rekao da je ponosan što je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela da svim oboljelim od cistične fibroze obezbijedi adekvatnu terapiju, koja je ove godine koštala skoro šest miliona EUR.

„Mi nijesmo dobili dodatan novac za cističnu fibrozu nego smo iz postojećeg budžeta, racionalizacijom, uspjeli da obezbijedimo terapiju”, naglasio je Kadić.

Kako je dodao, uspjeli su da, zahvaljujući racionalizaciji troškova, obezbijede i mnoge inovativne ljekove i terapije koje se daju preko određenih komisija Ministarstva zdravlja i FZO, a čija je potrošnja u prošloj godini, zajedno sa ljekovima za cističnu fibrozu, iznosila 30 miliona EUR.

Kadić je istakao da je, nakon deset godina, izmjenjena lista za medicinska pomagala, na koju su uvrštene stvari koje godinama nijesu stavljane na listu, jer za njih nije bilo novca, a za koje će se sada na godišnjem nivou izdvajati oko million EUR.

“Samo ću pomenuti senzore i insulinske pumpe koje su bile dostupne isključivo za osobe sa dijabetesom melitus tip 1, u dobi od četiri do 18 godina“, naveo je Kadić.

Od 1. novembra su, kako je kazao, tu granicu proširili, i sada sve osobe do 26. godine imaju pravo na senzore i insulinske pumpe na račun FZO.

„Pričamo o 300 novih korisnika potencijalno u odnosu na granicu prije toga i gotovo pola miliona EUR većih izdvajanja”, rekao je Kadić.

On je rekao da su obezbjedili trakice za mjerenje ketona u urinu i krvi za oboljele od dijabetes melitusa, maske za inhalaciju za pacijente sa cističnom fibrozom, kao i potrošni materijal za te maske.

Kadić je kazao da su za najmlađe, koji imaju problema sa urođenim poremećajem sluha, obezbijedili kohlearne implante, koji se uglavnom stavljaju samo jednostrano, a kod nas obostrano.

„Prepoznali smo, u saradnji i dogovoru sa ljekarima, da je to mnogo bolje za takve pacijente, jer će im kvalitet života biti mnogo bolji“, naveo je Kadić.

On je podsjetio da se u Kliničkom centru radi centralna laboratorija u kojoj će se spremati citostatska terapija za sve onkološke pacijente i slati u druge gradove, za šta je FZO, pored ranije obezbijeđenih sredstava, izdvojio dodatnih preko 300 hiljada EUR, opet zahvaljujući racionalizaciji nekih troškova.

„Učestvovali smo u adaptaciji brojnih javno-zdravstvenih ustanova. Veliki dio opreme je finansiran iz sredstava Fonda, posebno iz kapitalnih investicija, optimizacijom i efikasnijim upravljanjem resursima. Dakle, želim naglasiti, imajući u vidu mogućnost uticaja na jednu trećinu našeg budžeta, uspjeli smo ostvariti ozbiljne uštede i ta sredstva iskoristiti na mnogo efikasniji način”, rekao je Kadić.

Govoreći o kontrolama bolovanja i racionalizaciji troškova na tom polju, Kadić je objasnio da je program Evropa sad donio zakonsku novinu kojom je preduzetnicima koji su izmirili svoje poreske obaveze omogućeno da podnesu zahtjev za refundaciju bolovanja unutar pet godina, umjesto dvije kako je ranije bilo predviđeno.

Kako je naveo, desila se situacija da su u 2022. i prošloj godini počeli da dobijaju zahtjeve za refundacije bolovanja iz 2018. i 2019. godine, a što nijesu mogli da predvide, niti da na to utiču.

„Na primjer, kompanija Plantaže, kao veliki sistem, suočavala se sa problemima u vezi sa bolovanjima, dugo je bila na Crnoj listi poreskih obveznika, zbog neplaćenih poreza na zarade. Nakon što su postigli dogovor sa Ministarstvom finansija o reprogramu tih obaveza, automatski su prešli na Bijelu listu. Tako smo, u prošloj i ovoj godini od ove kompanije primili zahtjeve za refundaciju bolovanja iz 2018. i 2019. u iznosima od 300 do 500 hiljada EUR”, kazao je Kadić.

On je rekao da su komisije koje je formirao Fond radi provjere bolovanja i postupanja izabranih ljekara u tim slučajevima, a u cilju smanjenja zloupotreba, već dale neke rezultate, ali da će biti vidljiviji u narednim godinama.

„Primjećujemo smanjenje broja slučajeva za 20 odsto po nekim određenim komisijama. Ipak, kada gledamo apsolutne finansijske iznose koje smo izdvojili za bolovanja, situacija možda ne izgleda tako, budući da pokrivamo neka bolovanja iz prethodnih godina”, rekao je Kadić.

On smatra da su bolovanja sistemski problem koji se mora zakonski riješiti, i da istovremeno, osim prava pacijenata, treba regulisati i njihove obaveze.

„Pacijenti u ovom trenutku imaju sva moguća prava, ali gotovo vrlo malo obaveza”, dodao je Kadić.

Na pitanje da li će se mijenjati cijene participacija koje su određene grupe stanovništa obavezna da plaćaju zdravstvenim ustanova, a koje nijesu revidirane decenijama, Kadić je kazao da to nije nadležnost Fonda, već Ministarstva zdravlja, i da je važeći cjenovnik izgubio svaki smisao.

„Nadam se da ćemo u prvom kvartalu ove godine završiti paket usluga i kada budemo definisali šta ide na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, regulisaćemo i šta je to što je neophodno da bude participacija pacijenta u određenim zdravstvenim ustanovama“, naveo je Kadić.

Prema njegovim riječima, ovako se participacija svodi samo na to da li pacijenti pripadaju određenoj grupi.

Kadić je istakao da je participacija važan izvor sopstvenih prihoda javnih zdravstvenih ustanova, ali da bi im trebalo dati mogućnost komercijalizacije.

„Iako postoje medicinske procedure koje se sprovode na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja koje pokriva Fond, želimo da pacijentima koji imaju potrebu da brže pristupe određenim pregledima i dijagnostici, a pritom nemaju uput i odobrenja od svojih ljekara, omogućimo pristup toj usluzi na isti način kao u privatnim zdravstvenim ustanovama,“ naveo je Kadić.

On je kazao da je prošle godine za liječenje crnogorskih građana u inostranstvu izdvojeno rekordnih 13,5 miliona EUR, uglavnom za transplantacije.

„Moramo da shvatimo da smo, pored svih procedura koje ovdje razvijamo, mi mala zemlja i da je prosto neisplativo ulagati u opremu, ali i kadar, za nešto što se dogodi jednom ili dva-tri puta godišnje”, naveo je Kadić.

Prema njegovim riječima, pitanje je da li Crna Gora ima interes da razvija transplatacioni sistem, izuzev za transplantacije koštane srži.

„Profesorica dr Nadežda Basara je ove godine došla kao konsultant u KCCG i radiće na razvijanju tog dijela“, kazao je Kadić.

On je rekao da je siguran da će u sljedećim godinama biti mnogo manje pacijenata koje će slati konkretno na transplantacije koštane srži.

„Pitanje je da li, izuzev transplantacije bubrega, možemo nešto drugo da razvijamo kod nas, jer pričamo o jednocifrenim slučajevima na godišnjem nivou”, dodao je Kadić.

On je istakao da cilj nije isključivo u uštedi novca, niti primoravanju građana da određene procedure obavljaju u Crnoj Gori, već naći mjeru i ulagati u razvoj procedura koje zahtijevaju urgentnu reakciju.

„Za neke stvari koje su usko specijalizovane, mislim da nema potrebe trošiti i energiju i novac nego obezbijediti određeni fond za takvu vrstu terapije koju bi naši građani dobijali u eminentnim centrima”, dodao je Kadić.

Govoreći o planovima za ovu godinu, Kadić je kazao da žele da ulažu u kapitalne investicije koje će omogućiti razvoj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori i stvoriti uslove u kojima će medicinski radnici moći da pokažu svoje znanje u koje su godinama ulagali.

On je kazao da će ove godine biti realizovani već pokrenuti postupci za nabavku magnetne rezonance u Bijelom Polju, Nikšiću i Baru.

„Angio sala je stigla u Berane, a uskoro će biti i u Kotoru. U planu je nabavka skenera za određene javne zdravstvene ustanove, uz dodatno ulaganje u nabavku nove i moderne medicinske opreme,“ dodao je Kadić.

Prema njegovim riječima, očekuje se završetak klinika za mentalno zdravlje, dermatovenerologiju i infektivne bolesti.

„Očekujemo da će u ovoj godini biti završeno i idejno rješenje za bolnicu u Pljevljima, a s nadom da ćemo uskoro zatvoriti tender i javni poziv, i pronaći izvođača radova koji će započeti rekonstrukciju bolnice”, dodao je Kadić.

On je kazao da će nova zapošljavanja u zdravstvenom sistemu biti izazov za buduću administraciju, odnosno ministarstva finansija i zdravlja.

„Bez novih zapošljavanja i kapitalnih ulaganja nema ni razvoja zdravstvenog sistema”, zaključio je Kadić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Inter slavio protiv Atletika, bez pobjednika u Ajndhovenu

Podgorica, (MINA) - Fudbaleri Intera pobijedili su večeras u Milanu masdridski Atletiko 1:0, u...