Podgorica, (MINA) – Djelovanje aktuelne Vlade i parlamentarne većine dovodi u pitanje postignuti demokratski napredak i obaveze iz pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU), i istovremeno podriva dugoročne reformske procese u zemlji, ocijenjeno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Kabinet predsjednika pripremio je analizu koja se, kako je saopšteno, tiče deset zabrinjavajućih trendova koji dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak u Crnoj Gori postignut nakon promjene vlasti 2020. godine.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da je tranizicija vlasti, koja je zaokružena predsjedničkim izborima prošle godine, bila prelomni trenutak da Crna Gora krene ubrzanim putem ka pridruživanju EU, što je dodatno potpomognuto novim zamahom u Briselu u vezi sa procesom proširenja.
Oni su podsjetili da je zacrtani cilj da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine.
“Međutim, djelovanje aktuelne Vlade i parlamentarne većine karakterišu postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoročne reformske procese u zemlji”, ocijenjuje se u analizi.
Sve to je, navodi se, dovelo do slabijeg tempa EU integracija u odnosu na dinamiku koja je bila predviđena početkom ove godine.
Kako se ističe, da bi Crna Gora postala punopravna članica EU do 2028. godine, potrebno je zatvoriti svih trideset otvorenih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
Iz Kabineta Milatovića su ukazali da je zbog toga za ovu godinu bilo planirano zatvaranje skoro deset pregovaračkih poglavlja, ali da je u međuvremenu najavljeno zatvaranje samo četiri.
“Ovaj trend prijeti da uspori predviđeni proces pristupanja, a time i krajnji cilj članstva zemlje u EU do 2028. godine”, upozorili su iz Kabineta Milatovića.
Oni su kazali da je prvi od izabrinjavajućih trendova koji dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak to što se zakoni u većini slučajeva usvajaju kroz ubrzane proceder,e bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću.
“Konsultacije sa stručnom javnošću tokom zakonodavnog procesa u značajnoj mjeri izostaju, a zakoni se predlažu i bez prethodnih javnih rasprava, što je u suprotnosti sa demokratskim principima i standardima EU”, kaže se u analizi.
Ističe se da donošenje zakona kroz ubrzane procedure treba da bude izuzetak, rezervisan samo za istinski urgentne situacije, i da se praveći od toga rutinsku praksu dovodi u pitanje poštovanje demokratskih procesa i standarda.
“Usvajanje zakona bez adekvatne analize bilo je posebno vidljivo tokom niza vanrednih skupštinskih zasijedanja u avgustu, održanih usred ljetnje pauze i po hitnoj proceduri, u susret izborima u Podgorici”, navodi se u analizi.
Tako su, kako se dodaje, neki od od ključnih fiskalnih zakona, koji uvode značajne promjene u sistem socijalne zaštite, usvojeni po hitnoj proceduri i bez prethodne rasprave sa stručnom javnošću.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da zabrinjava trend politizacije institucija kroz zakonski okvir.
“Neke od nedavnih zakonodavnih intervencija uspostavljaju direktnu ili potencijalnu političku kontrolu nad brojnim nezavisnim institucijama, podrivajući njihovu autonomiju”, ocijenili su iz Kabineta Milatovića.
Prema njihohovim riječima, Milatović je u svim takvim slučajevima odbio da potpiše zakone i vratio ih Skupštini na ponovno razmatranje, tražeći od poslanika da preispitaju njihovo usvajanje.
“Ipak, vladajuća većina u Skupštini je ponovo glasala za sve zakone bez bilo kakvih preispitivanja, jasno pokazujući nedostatak posvećenosti nekim od ključnih demokratskih principa poput međusobne kontrole vlasti”, naveli su iz Kabineta Milatovića.
Oni su rekli da izostaje reforma javne uprave, ukazujući da se odlaže usvajanje dva ključna zakona koja definišu funkcionisanje ključnih državnih institucija poput Vlade i Skupštine.
Kako su ocijenili iz Kabineta Milatovića, jedan od glavnih problema je rastući politički uticaj na ključne institucije, što prijeti nezavisnosti i profesionalizaciji javnog sektora.
“Nedavne zakonodavne promjene omogućile su povećanu političku kontrolu nad javnim institucijama, uključujući javni medijski emiter, obrazovni sistem, finansijske institucije, policiju, inspekcijske službe itd”, navodi se u analizi.
Sve to, kako su ističe, podriva reforme usmjerene na obezbjeđivanje profesionalne, nezavisne i efikasne javne uprave, što je ključni uslov za integraciju u EU
U analizi se dodaje da, pored toga, glomazna Vlada, sa sve većim brojem političkih postavljenja, značajno doprinosi neefikasnosti i politizaciji javne uprave, bivajući tako u koliziji sa reformama koje bi trebalo da promovišu imenovanja zasnovana na zaslugama i transparentnosti.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da nema ni suštinske reforme sudstva, podsjećajući da su sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje su zadužene za postupanje u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, upozorile donosioce odluka i javnost na “alarmantnu situaciju” zbog nedovoljnih resursa i rastućeg broja neriješenih predmeta.
“Iako je prioritet dat IBAR zakonima, stiče se utisak da su oni usvojeni samo kako bi se ispunili formalni zahtjevi za dobijanje IBAR-a dok su, sa druge strane, ključne sistemske reforme još uvijek neadresirane”, navodi se u analizi.
Poručuje se da se bez rješavanja ovih pitanja, dovodi u pitanje i rad vrhovnog i specijalnog državnog tužilaštva, i cjelokupan napredak u demokratskom razvoju i procesu pristupanja u EU.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da Predlog Zakona o agentima stranog uticaja, koje je zatražio dio vladajuće večine, predstavlja direktan napad na civilni sektor.
Oni su podsjetili da su brojne nevladine organizacije tu inicijativu doživjele kao pokušaj institucionalnog pritiska protiv civilnog sektora i potez koji ugrožava slobodu govora i udruživanja kao fundamentalne vrijednosti svakog demokratskog društva.
U analizi se navodi da je, posljednjih mjeseci, Vlada donijela niz odluka koje su izazvale opravdane sumnje u vezi sa njihovom usklađenošću sa principima dobrog upravljanja, te da takva postupanja pokazuju zabrinjavajući obrazac nezakonitog ponašanja.
“I neustavna smjena Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i smjena direktora Uprave policije primjeri su ignorisanja vladavine prava”, kaže se u analizi.
Ti slučajevi, kako se dodaje, odražavaju pokušaje Vlade da razrješava i imenuje pojedince na ključne pozicije uz kršenje zakona, čime se podriva vladavina prava i zaštita ljudskih prava.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da je svajanje Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore uticalo na pogoršanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, što je jedan od ključnih preduslova za članstvo u EU.
“Stiče se utisak da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu Crna Gora napravila nepotreban korak, otvarajući sumnje o tome da li je ovaj potez zaista bio u najboljem državnom interesu zemlje. S obzirom na to da je Srbija izbjegla usvajanje slične rezolucije, pozivajući se na zabrinutost zbog potencijalne štete po odnose sa Hrvatskom, postavlja se pitanje zašto se Crna Gora uključila u ovo pitanje”, naveli su iz Kabineta Milatovića.
Oni su rekli da su nedavne ekonomske mjere Vlade izazvale značajnu zabrinutost stručne javnosti, relevantnih domaćih institucija, ali i međunarodnih organizacija, posebno zbog preusmjeravanja sredstava iz državnog Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO) u potrošnju domaćinstava i korporativne profite.
“Smanjenjem doprinosa za penzije, Vlada je stvorila značajan deficit u Fondu PIO, koji planira da pokrije kroz indirektno oporezivanje nekih ključnih ekonomskih sektora, uključujući turizam i poljoprivredu, smanjujući tako međunarodnu konkurentnost ovih privrednih grana”, rekli su iz Kabineta Milatovića.
Oni smatraju da taj pristup urušava postojeći penzioni sistem, efektivno pretvarajući penzije u mehanizam socijalne zaštite umjesto ekonomske kategorije zasnovane na penzionim doprinosima.
Kako su dodali iz Kabineta Milatovića, realno je očekivati da ovakve politike pogoršaju fiskalnu poziciju Crne Gore, jer će deficit penzionog fonda opteretiti javne finansije.
“Pored toga, povećanje indirektnog oporezivanja moglo bi dodatno pogoršati situaciju povećanjem inflacije, što bi dodatno opteretilo ekonomiju i smanjilo kupovnu moć građana. Ova kombinacija fiskalnog opterećenja i inflacije izaziva snažnu zabrinutost stručne javnosti”, navodi se u analizi.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da neokončani lokalni izbori u opštini Šavnik odražavaju slabost crnogorskog izbornog sistema, kao što su problemi neažurnog biračkog spiska i “izbornog turizma”.
“Nedostatak političke volje da se donesu potrebne reforme sugeriše da Vlada nema jasan ili djelotvoran plan za unapređenje izbornog sistema, čime se stvara ciklus nerazriješenih kriza lokalne vlasti”, naveli su iz Kabineta Milatovića.
Oni su rekli da su odgovori na ekološke krize i vanredne situacije u Crnoj Gori ukazuju na ozbiljne nedostatke u institucionalnoj reakciji.
“Lokalne samouprave su u većini slučajeva ostavljene da se same bore bez adekvatne podrške centralne vlasti”, navodi se u analizi i podsjeća da su tokom najnovijeg izbijanja “Kju groznice”, poljoprivrednici apelovali na relevantne organe vlasti tražeći hitniju i koordinisaniju podršku sa nivoa Vlade.
Iz Kabineta Milatovića su rekli da su lokalne vlasti uglavnom ostavljene i da same rješavaju probleme građana i privrede izazvane vremenskim nepogodama, kao što je bio slučaj sa Šavnikom, koji je nedavno pogođen velikim poplavama.
“Slični incidenti, poput kontaminacije olovom u barskoj luci, ukazuju na to kako su i radnici i građani izloženi riziku zbog nedostatka brze institucionalne kontrole i nadzora”, navodi se u analizi.
Iz Kabineta Milatovića su istakli da svi navedeni zabrinjavajući trendovi predstavljaju razloge za veliku zabrinutost kada je u pitanju demokratski napredak Crne Gore u ključnom trenutku na putu zemlje ka punopravnom članstvu u EU.
“Ako se ove tendencije nastave, zemlja će se suočiti sa usporavanjem svog puta ka EU i pogoršanjem stepena svog demokratskog razvoja”, upozorili su iz Kabineta Milatovića.
Oni su kazali da demokratija nije jednosmjerna ulica, već proces koji se svakodnevno njeguje i unapređuje, te da proces pristupanja EU zahtijeva punu posvećenost i odgovornost donosilaca odluka.
“Stoga je od izuzetne važnosti da Vlada i vladajuća većina promijene svoje političko i institucionalno ponašanje, te pokažu jasnu posvećenost demokratskim principima i vladavini prava, kako bi država svojim građanima mogla isporučiti proklamovani cilj, a to je članstvo u EU 2028. godine”, zaključili su iz kabineta Milatovića.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
