fbpx
23.8 C
Podgorica
October 3, 2022.
NaslovnicaCrna GoraIzborni ciklusi u Crnoj Gori praćeni velikim brojem dezinformacija

Izborni ciklusi u Crnoj Gori praćeni velikim brojem dezinformacija


Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori svaki izborni ciklus praćen je velikim brojem dezinformacija i lažnih vijesti koje destabilizuju i polarizuju društvo, ocijenio je Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza Crne Gore.

Banović je, u podkastu agencije MINA, kazao da, ukoliko se taj trend nastavi, Crna Gora će postati nefunkcionalno društvo, koje je podijeljeno po svakom važnom pitanju.

On je rekao da su na globalnom nivou dezinformacije postale jedno od ključnih sredstava djelovanja političkih subjekata i organizacija, dodajući da je razvoj tehnologije pojednostavio njihovo širenje.

Prema njegovim riječima, svi važni momenti poput aneksije Krima, predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) iz 2016. i 2020. godine, ratova u Siriji i Ukrajini, kovid pandemije, bili su praćeni snažnim dezinformacionim kampanjama.

Govoreći o lokalnom i regionalnom nivou, Banović je istakao da su svi izbori ili izborni procesi praćeni dezinfomracionim kampanjama.

“Prije ljetnje sezone imamo dezinformacije koje dolaze van Crne Gore, koje targetiraju našu turističku sezonu, tako da je to jedan dio političkog djelovanja koji je nažalost postao standard u našoj zemlji, regionu ali i na globalnoj političkoj sceni”, smatra Banović.

On je kazao da su dezinformacije prisutne kod političkih subjekata bilo koje orjentacije, bez obzira o kojem je dijelu političko-ideološkog spektra riječ.

“Međutim, što bih istakao, makar što se kod nas izdvaja, desničarske organizacije su prilično dobro organizovane u širenju dezinformacionih kampanja. Vrlo dobro to rade, vrlo efikasno i upečatljivo. To ostavlja traga”, rekao je Banović.

On je dodao da je zabrinjavajuća retorika koju koriste, budući da često obiluje govorom mržnje i da ima jasan cilj da radikalizuje i dodatno polarizuje društvo.

Banović je naveo da se sve veći broj portala koristi za propagandne svrhe.

“Zabrinjava to što mediji odstupaju od funkcije informisanja i edukovanja građana. Informisanje se zamjenjuje političkom propagandom, dok se edukovanje zanemaruje”, smatra Banović.

Upitan koliko politički akteri koriste društvene mreže za širenje dezinformacija, Banović je odgovorio je taj trend sve prisutniji i da će se sigurno nastaviti.

On je kazao da i u tom slučaju postoje manipulacije i dezinformacije, navodeći primjer bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trampa koji je koristio društvene mreže na takav način da su mu svi profili uklonjeni.

“Fejsbuk /Facebook/ je Donaldu Trampu držao profil dok je trajala predsjednička kampanja, dok je Tramp sponzorisao milione USD i ulagao za reklame na toj društvenoj mreži, a kada je završena kampanja, njegov profil je ugašen”, kazao je Banović.

On je pojasnio da u SAD-u i Evropskoj uniji ima više kontrole i mnogo više se obraća pažnja na dezinformacije, pogotovo tokom izbornih pricesa.

“Međutim,u ostatku svijeta je mnogo manja regulacija. To vidimo kod nas sa velikim brojem lažnih vijesti i neautentičnih profila, botova, koji se često pojavljuju u važnim političkim momentima u našoj zemlji”, rekao je Banović.

Kada je riječ o širenju dezinformacija, kako je rekao, poltičari su obično pažljiviji, zato što njihovim raskrinkavanjem dolazi do negativnog publiciteta.

“Upravo zato postoje neautentični profili na društvenim mrežama, botovi koji služe za to da šire dezinformacije, tako što se nakače na objavu nekog političara ili partije i dalje targetiraju oponente i šire narativ koji tim političarima ili partijama odgovara”, naveo je Banović.

On je rekao da su u DFC-u zabilježili veliki broj neautentičnih profila u posljednje dvije godine.

“Nakon što je tadašnji mandatar Zdravko Krivokapić objavio da Demokratski front (DF) neće biti dio ekspertske vlade, odmah su se na Tviteru pojavile tri “porodice” botova, koje su imale ista prezimena i targetirali su tadašnjeg mandatara Krivokapića”, rekao je Banović.

On je kazao da su uoči i za vrijeme izbora u Nikšiću, postojale koordinisane akcije različitih profila i grupa.

To se, kako je dodao, nastavilo tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija 5. i 6. septembra.

Prema riječima Banovića, kada je najavljeno fromiranje manjinske vlade, pojavila se nova grupa neautentičnih profila na Fejsbuku, tada jasno stavljajući do znanja da su oni tu da štite interese bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i ministara bliskih njemu.

“Oni su targetirali na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, često je bilo govora mržnje. Sada opet, kada se potpisao Temeljni ugovor, pojavili su se novi bot profili koji koriste vještačku inteligenciju za kreiranje fotografija”, rekao je Banović.

Kako je pojasnio, korišćenjem lažnih profila, podiže se vidljivost na društvenim mrežama, budući da, što je više interakcija na samoj objavi, to će ona biti vidljivija za veći broj ljudi.

“Taj primjer smo uočili na postu Građanskog pokreta URA, gdje u sekciji “najrelevantniji komentari”, stoje komentari neautentičnih bot profila”, kazao je Banović.

On je rekao da je sve je više i više ljudi podložno manipulacijama, usljed niskog stepena medijske pismenosti, sklonosti ka izlaganju stavovima koji potvrđuju već postojeće mišljenje, ali i emocionalne komponente dezinfomisanja.

“Naglasio bih još jednu ključnu stvar, a to je nepovjerenje u državne institucije. Istraživanja koja se godinama rade pokazuju da građani najviše vjeruju jednoj vjerskoj organizaciji, što bi trebalo da brine državne zvaničnike”, rekao je Banović.

Kako je dodao, u jednoj zapadnoj zemlji se najviše vjeruje državnim institucijama, koje su temelj i treba da vode društvene procese u zemlji.

“Mukotrpan je i dug posao da se vrati povjerenje u institucije ali to je definitivno nešto na čemu moramo da radimo”, istakao je Banović.

On je ocijenio da za tu situaciju odgovornost snosi ukupno društvo, dodajući da je potrebna kohezija medija, sa civilnim sektorom ali i džavnih institucija.

“Jednostavno, da se države grade, a ne da se urušavaju. Državne institucije i političari koji vode te institucije ne smiju da budu dio problema, već dio rješenja”, naveo je Banović.

On je podsjetio na događaj u Vašingtonu iz januara prošle godine, kada su okupljeni demonstranti, vođeni dezinformacijama, nasilno pokušali da upadnu u zgradu Kongresa.

Kako je dodao, u Crnoj Gori se desila slična situacija tokom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, kada je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić objavio da je na policju bačen Molotovljev koktel.

“To je zaista problematično, u tako uzavreloj atmosferi objaviti takvu dezinformaciju. Posljedice su mogle biti tragične”, rekao je Banović.

On je kazao da je iz tog razloga važno da se gradi povjerenje u izbroni proces i institucije.

“Ako se naruši povjerenje u izborni proces i institucije koje su dio toga procesa, dobićemo takve posljedice”, naveo je Banović.

On je rekao da je Crna Gora u izbornoj kampanji još od kraja 2019. godine i izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Idemo ponovo u novi izborni proces. Svaki ciklus izbora prati veliki broj dezinformacija i lažnih vijesti koje destabilizuju i polarizuju naše društvo i bojim se da ćemo postati nefunkcionalno društvo, jer ćemo biti podijeljeni po svakom važnom pitanju u zemlji”, kazao je Banović.

Upitan da li od narednih izbora očekuje da se intenziviraju dezinformacione kampanje on je odgovorio potvrdno.

“Sigurno će početkom septembra krenuti intenzivnije kampanje. One su već počele. Već polako primjećujemo razne narative, manipulacije, dezinformacijama i u medijima i u društvenim mrežama i povećani broj bot i neautentičnih lažnih profila na društvenim mrežama”, rekao je Banović.

On je kazao da iz tog razloga insitucije i političari treba da budu dio rješenja a ne dio problema.

“Nažalost, to kod nas nije slučaj već su jedni od ključnih dezinformatora u zemlji političke partije, mediji koji rade u interesu političkih partija, botovi na društvenim mrežama koji su takođe tu za političke partije i za političare individualno”, saopštio je Banović.

On je naveo da je to problem koji se nije rješavao na vrijeme, zbog čega se sada plaća cijena.

“Mislim da je neophodno da institucije i povjerenje u institucije ojačaju. Da građani vjeruju informacijama iz institucija, a ne da traže alternativne izvore na opskurnim portalima ili društvenim mrežama”, kazao je Banović.

On je rekao da su Baltičke države, koje se graniče sa Rusijom i koje su bile meta ruskih dezinformacija u velikoj mjeri, već postavile standard u toj oblasti.

“One su zaista otporne, upravo zbog visokog stepena medijske pismenosti u njihovom društvu, snažnih institucija, odgovornog ponašanja političkih lidera. To je nešto što je nama neophodno”, istakao je Banović.

Kako je rekao, da bi se to postiglo prvenstveno je neophodan veći stepen odgovornosti političkih subjekata, ali i da ih građani pozivaju na odgovornost.

“Neophodna je saradnja između medijskog, civilnog i državnog sektora, kao i da se napravi jasna strategija borbe protiv dezinformacija, da se postavi i moralni i etički standard političke partije i za medije”, kazao je Banović.

On je dodao i da je potrebno uvesti medijsku pismenost kao obavezan predmet u osnovnim školama.

“Na taj način imamo zrele mlade ljude koji, kada navrše 18 godina mogu svjesno da odlučuju i ne mogu biti izmanipulisani najprostijim teorijama zavjere i lažnim informacijama”, zaključio je Banović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije