Podgorica, (MINA) – Crna Gora mora iskoristiti „prozor mogućnosti“ koji joj je Evropska unija (EU) otvorila, jer se individualni pristup više neće ponoviti, poručila je predsjednica Crnogorske panevropske unije (CPEU) Gordana Đurović.
Ona je na konferenciji „Reforma politike proširenja Evropske unije i izazovi za Crnu Goru“, koja je održana u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU), istakla da nema dileme da, nakon NATO članstva, nema alterantive članstvu u EU.
„Odlažući proces integracija, rizikujemo da uđemo u taj regionalni voz, a to znači da idete brzinom najsporijeg vagona i da članstvo djeluje prilično neizvjesno i da ne zavisi toliko od vas“, upozorila je Đurović.
Šansa za Crnu Goru, kako je kazala, otvorila se poslije dvije godine.
“Niko je nije baš takvu očekivao – da će Brisel tako otvoriti vrata i željeti da Crna Gora dođe i napravi ključnu stepenicu da se deblokira proces“, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, borba za pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) je borba za pravo da se pregovara dalje.
“Da budemo u procesu i da ta dinamika vrati neku dobru, radnu energiju unutar naših institucija“, dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da ambicije političara, a u vezi sa članstvom Crne Gore do 2028. godine, ne djeluje tako realno.
„Kada su Ukrajina i Moldavija dobile odluku o otvaranju pristupnih pregovora, sve zemlje Zapadnog Balkana su rekle – dobrodošli u proces integracija, i razumjeli smo taj pokušaj EU da se tim državama pomogne u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integritera i spoljnopolitičkog opredjeljenja“, kazala je Đurović.
EU Agenda 2030 se, kako je navela, odnosi na sve zemlje jednako, a da će se vidjeti kako će je ko iskoristiti.
Ona je dodala da i EU, takođe, mora da se spremi, jer onda ni fazno pristupanje ni bilo kakva dodatna finansijska podrška neće biti dovoljni.
Kako je poručila, iza podrške za usvajanje zakona i svega što podrazumijeva pozitivan IBAR stavlja se tačka, a ne zarez, ne ostavljaju se političke kondicionalnosti i ne dozvoljava se da se unutrašnji dijalog reflektuje na odluke onih koji su van granica Crne Gore.
Đurović je kazala da se danas mapa evropskog proširenja promijenila i da je geopolitika učinila svoje.
Mapa proširenja se, kako je dodala, poklapa sa mapom Evropske energetske zajednice.
„Da li je ta geopolitika, nažalost izazavana agresijom Rusije na Ukrajinu, donijela neke kratkoročne koristi regionu na putu integracija i da li se one mogu kvantifikovati? Nije dovoljno da se bavimo samo mapama, moramo da idemo malo dublje ispod površine“, rekla je Đurović.
EU je, kako je kazala, izašla na finansijsku tržište, pozajmljuje novac ne samo za Ukrajinu, nego za Zapadni Balkan.
„Mi dobijamo Reformsku agendu sa povoljnim kreditima, gotovo minimalnom kamatom, rokom vraćanja od 30 godina. Reklo bi se povoljni evropski novci“, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, Reformska agenda, koja bi trebalo da bude usvojena ovih dana, istovremeno se pojavljuje kao jedna vrlo interesantna evropska „zamka“, koju političari ne smiju odbiti, a koja je puna uslovljenosti.
Đurović je navela da se za taj evropski novac mora mnogo toga uraditi, uključujući oblast vladavine prava.
„Da smo danas članica, kao što je Hrvatska, ne bismo se tako morali boriti za Reformsku agendu, nego bismo iz strukturnih fondova svake godine imali po jednu reformsku agendu“, rekla je Đurović.
Ona je kazala da su koristi i prednosti integracija dobro poznate kategorije.
Đurović je, govoreći o prijetnjama i rizicima tokom procesa pristupnih pregovora, navela da su neki od njih skretanje u populizam, smanjenje diskrecione nadležnosti vlade u vođenju ekonomske politike, kao i rizik od nepoštovanja ustavne norme o odvojenosti vjerskih zajednica od države.
Ona je kazala da politička uslovljenost sve više raste, što nikome ne prija.
„Pored okretanja populuzimu, ono što je posebna opasnost za Crnu Goru na tom putu je ugrožavanje koncepta građanske države, izborni inženjering i rast etničke distance“, rekla je Đurović.
„Istovremeno, imamo pritisak na neke rane faze radikalnih reformi, za koje se se u našim slučajevima pokazalo da ih mi ne možemo apsorbovati. Primjer je iskustvo iz 2009. godine – dekriminalizacije klevete“, navela je Đurović, dodajući da se to nije pokazalo kao koristan instrument.
Ona je istakla da ljudi koji se bave upravljanjem pretpristupnom podrškom moraju ostati u institucijama i biti ispoštovani, jer su dragocjeni.
„EU integracija nije bajka, ne dešava se preko noći, ali jeste put kojim treba da idemo, ne vidim bolju alternativu“, rekla je Đurović.
Predsjednik Odbora za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju CANU, akademik Veselin Vukotić kazao je da se rasprava o ulazu Crne Gore u EU vodi decenijama.
„Zaista nikada nije falilo Evrope u riječima i zakletvama, ali istovremeno bilo je nedozvoljivo nedovoljno u djelima“, rekao je Vukotić.
On je naveo da je, nažalost, prijem neke zemlje u EU, prije svega, politički proces, koji je dobrim dijelom uslovljen trenutnim geostrateškim interesima.
„Ako iz tog geostrateškog ugla gledamo danas na ulazak Crne Gore u EU, moramo puno i sa više strasti i ozbiljnosti raditi da ne izgubimo šansu“, kazao je Vukotić.
On smatra da opstanak Crne Gore kao civilizovanog, društva nade za život mladih ljudi i društva koje se uključuje u globalne društvene, ekonomske i tehnološke trednove razvoja, nije moguć bez brzog ulaska u EU.
„Istina, živjeće ljudi i ako ne uđemo u EU, ali taj scenario ne želim ni da zamislim, a kamoli da poželim. Ovo je vrijeme dubokih razvojnih civilizacijskih raskrsnica“, naveo je Vukotić.
On je istakao da ulazak u EU za Crnu Grnu nije dnevno-političko pitanje.
„To je pitanje naše kulturnog i civilizacijskog nivoa razvoja, kao i naše svjesnosti da budućnost nije u retrovizoru. Ako mislimo da budućnost gledamo i tražimo u retrovizoru, onda ćemo imati „Evropu zbogom”. Zapitajmo se svako pojedinačno da li su naša djeca zalužila da im priredimo takav scenario“, dodao je Vukotić.
Na konferenciji je predstavljen naučni rad profesorice Univerziteta Donja Gorica (UDG) Nikolete Đukanović „Kopenhagen, Madrid i geopolitika: da li se mijenjaju pravila pristupanja bez promjene osnivačkih ugovora?“, kao i rad „Uključivanje Crne Gore u Evropski istraživački prostor — Evropsko društveno istraživanje“ profesorice UDG Jadranke Kaluđerović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
