Podgorica, (MINA) – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koji je usvojen 12. maja.
Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, u obrazloženju naveo da je, shodno Ustavu, Državno tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, a da njegovu samostalnost obezbjeđuje Tužilački savjet.
On je rekao da je Venecijanska komisija (VK) u svom Hitnom mišljenju od 10. maja, datom na revidirani Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu, eksplicitno dovela u pitanje očuvanje samostalnosti Državnog tužilaštva.
“Usljed zadržavanja odredbi Nacrta pomenutog zakona o istovremenom prestanku mandata svim članovima Tužilačkog savjeta, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a prije isteka njihovog mandata, za što, po ocjeni VK, nema opravdanja, jer bi to predstavljalo “ozbijno kršenje nezavisnosti Tužilačkog savjeta”, naveo je Đukanović.
Pri tome se, kako je kazao, VK jasno odredila prema Nacrtu zakona, navodeći da nije uvjerena da je opseg reformi dovoljan u pogledu sprječavanja rizika od politizacije Tužilačkog savjeta.
“Kada je u pitanju način izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, VK ponavlja da je neophodno osigurati da Tužilački savjet ne bude politizovan”, naveo je Đukanović.
On je kazao da VK ne smatra da je izbor u Parlamentu prostom većinom pogodan za političku neutralnost ili barem pluralizam.
“Kada se sistem kvalifikovane većine ili proporcionalne većine ne čine prihvatljivim rješenjem, kao prelazno rješenje se može prihvatiti prosta većina, samo ukoliko je praćena dodatnim čvrstim garancijama i zaštitnim mjerama”, naveo je Đukanović.
On je ukazao i na odredbe člana 135 stav 1 Ustava.
“Kojim je propisano da poslove Državnog tužilaštva vrše rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci, pa zadržavanje odredbi po kojima vršilac dužnosti (v.d.) Vrhovnog državnog tužioca (VDT), sa svim ovlašćenjima koje ima VDT, može biti neko ko nije državni tužilac otvara pitanje usaglašenosti ovih odredbi sa citiranim članom Ustava”, rekao je Đukanović.
Istovremeno, kako je kazao, VK u svom Hitnom mišljenju ukazuje da “postoje jaki argumenti za izbor v.d. VDT-a iz reda postojećih najviših tužilaca”.
Đukanović je rekao da je Rješenje iz člana 8 stav 3 i 4 Zakona, po kome v.d. VDT-a može biti biran na period od šest mjeseci, koji se može produžiti za još šest mjeseci, kritikovano od VK, već u Mišljenju iz marta ove godine.
Kritika je, kako je naveo, ponovljena i u Hitnom mišljenju od 10. maja, uz upozorenje da bi “u suprotnom ustavne odredbe koje Parlamentu daju ovlašćenje za izbor VDT-a i utvrđuju ograničeno trajanje mandata Vrhovnog državnog tužioca bile obesmišljene”.
“Na osnovu izloženog, cijenim razložnim da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu vrati Skupštini na ponovno odlučivanje”, zaključio je Đukanović.
