fbpx
25.7 C
Podgorica
August 10, 2022.
NaslovnicaCrna GoraDruštvoIzbor članova Sudskog savjeta posljednja šansa za deblokiranje EU integracija

Izbor članova Sudskog savjeta posljednja šansa za deblokiranje EU integracija

Podgorica, (MINA) – Izbor članova Sudskog savjeta je posljednja šansa da Crna Gora izađe iz stagnacije u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) rekao je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović.

Radulović je, na panelu “Decenija crnogorskih pregovora sa EU- kako izaći iz kružnog toka?“ u organizaciji Centra za Građansko obrazovanje (CGO), kazao da treba znati kada je država ušla u taj kružni tok.

“Sve se vezuje za 31. jul. Tog datuma 2013. godine usvojene su ustavne promjene. Smatralo se da smo dovoljno zreli da možemo napraviti jednu vrstu dogovora”, rekao je Radulović.

On je kazao da je te godine crnogorsko društvo bilo politički zrelo, dodajući da 2017. godine nastaje početak atrofije sistema i zaustavljanja procesa evropskih integracija.

“Kruna tog procesa je 2022. godina kada su očekivanja bila prilično velika ali definitivno nije postojala politička volja. Sada smo na prvom skretanju da izađemo iz kružnog toka, 31. jula, to je da se izabere Sudski savjet”, rekao je Radulović.

On je kazao da parlament ne koristi svoj osnovni instrumentarij kada je u pitanju Ustavni sud.

“Ne preduzimaju se radnje i postupci u tom pravcu. Ukoliko se 31. jula, ne odgovori zahtjevu kada je u pitanju Ustavni sud, imaćemo goru situaciju nego kada smo odlučili da ponovo izađemo iz tog kružnog toka”, naveo je Radulović.

On je kazao da Crna Gora u ovom trenutku ima samo dvije mogućnosti.

“Da do 31. odgovori na zahtjev koji je preuzela i ustavno definisala, da ispoštuje to što su preporuke Venecijanske komisije. U tom pogledu moja preporuka bi bila – Uradi sada. Mislim da od 34 kolege koje su se prijavile, duboko sam uvjeren postoje četiri kandidata za koje se može postići dogovor u parlamentu da budu izabrani”, rekao je Radulović.

On je naveo da je situacija sa Ustavnim sudom nešto kompleksnija.

“Na žalost, mislim da politički procesi bitno utiču da se taj proces ne završi. Dakle, naša priča počela je 31. jula 2013, a izlazna kapija iz ovog procesa je 31. jula ove godine. Ukoliko promašimo, izgubili smo i tu posljednju šansu”, smatra Radulović.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da preporuke Venecijanske komisije i GRECO-a koje se odnose na sporno članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu nije moguće primijeniti jer je potrebno prevashodno izmijeniti Ustav, kako bi se kasnije mogao i zakonski propis uskladiti sa tom ustavnom normom.

“Spreman sam da, sa funkcije koju pokrivam, apelujem na parlamentarnu većinu i ostale stranke da pokrenu proces izmjene Ustava i da se ta pozicija ministra koriguje tako da imamo čisti Sudski savjet, samo od predstavnika sudija i uglednih pravnika”, rekao je Kovač.

On je kazao da je Zakon o Sudskom savjetu i sudijama pred javnom raspravom, čeka se mišljenje Evropske komisije i Savjeta Evrope.

“Mislim da smo ugradili kvalitetne odredbe i da smo postupili prilično transparentno. Targetirali smo suštinu problema, disciplinsku odgovornost, pitanje etičke odgovornosti i ocjenijvanja i izbora i napretka sudija”, rekao je Kovač.

On je ocijenio da do sada Crna Gora nije imala loš zakonski tekst i zakodnodavni okvir.

Kako je kazao, postojao je širok dijapazon zakonskih instrumentata da crnogorsko sudstvo ne bude u situaciji kakvoj je danas.

“Apsurdno je da što smo više unaprjeđivali zakonski okvir, imali smo lošije rezultate u pravosuđu i sudstvu. Potrebno je ne samo promijetniti zakonodavni okvir već i promijeniti svijest kako bismo na pravi način odgovorili na velike izazove pred nama”, rekao je Kovač.

Direktor Uprave policije, Zoran Brđanin naveo je da je ključna stvar depolitizovati policiju, odnosno sasijeći politički uticaj u toj ustanovi.

“Naravno da to nije lako, ali me prepoznaju kao čovjeka koji će tome reći “Ne”. Naravno, iz profesionalnih razloga, jer ako govorimo o operativnoj nezavisnosti policije, ona je onda operativno nezavisna”, reko je Brđanin.

Upitan da prokomentariše jaz između međunarodnih ocjena i podrške i kritika koje dobija od crnogorskih političara, Brđanin je kazao da je podrška međunarodne zajednice, kako je istakao, podrška instituciji, a ne njemu lično.

“Ako će dužina puta ka Evropskoj uniji (EU) učiniti da uđemo u Uniju potpuno spremni, onda je za mene to potpuno opravdano”, rekao je Brđanin.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić rekla je da je krajnje vrijeme da se sumira ono što je urađeno za deset godina puta ka EU, i da se učini sve da se, posebno u pravosudnom sektoru, dobiju kredibilne institucije.

“Tačno je da smo država koja, po broju stanovnika, ima najviše podnijetih predstavki. Ipak, poruke i presude koje nam se šalju, gdje su nam utvrđene povrede vladavine prava, mi ih ne ispravljamo”, navela je Pavličić.

Ona je kazala da u crnogorskom pravosuđu ima ljudi koji znaju da upotrebljavaju vladavinu prava, dodajući da treba ostaviti po strani one koji su je zloupotrebljajvali.

“Dajmo šansu kredibilitetu, integritetu, etičnosti. Dajmo prostor da probudimo ono što imamo vrijedno u našem sistemu. To možemo upravo sada kada imamo active role, odnosno takozvano v.d. stanje u cjelokupnom pravosudnom sektoru. Ne možemo odgovoriti zadacima ako nemamo institucije u punim mandatima”, rekla je Pavličić.

Ona je kazala da izvještaji međunarodnih odganizacija pokazuju da je Crna Gora umjereno spremna za primjenu prava.

“Hajde da napravimo taj korak i da im pokažemo da mi znamo da tumačimo i primjenjujemo zakon jednako za sve. Sve do tog trenutka, imaćemo veliki broj predstavki pred Evropskim sudom”, poručila je Pavličić.

Član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda, govoreći o aktuelnom njegovom sasatavu, kazao je da se nijesu ostvarile kritike da će u tom tijelu postojati grupa ljudi koja će identično da glasa.

“Za šest mjeseci, statistički gledano vjerovatno je devet od deset odluka na Tužilačkom savjetu donijeto jednoglasno. Često su te odluke donošene nakon sat, dva ili više od dva sata diskusije, što znači da su se tu razmatrali stavovi i mijenjala mišljenja”, rekao je Gazivoda.

On je naveo kako vjeruje će biti brojnih stvari koje treba revidirati u Zakonu o sudskom savjetu i sudijama, kao i prostora za dodatno komuniciranje određenih stavova.

“Nemam dilemu da ono što bude stav Venecijanske komisije treba prihvatiti”, istakao je Gazivoda.

Sudija Apelacionog suda u Srbiji Miodrag Majić rekao je da je zapanjujuća sličnost u dokumentima koji se tiču pravosuđa u zemljama regiona.

“Mi kao da, vrteći se u tom krugu koji traje već decenijama, smo sve dalje od početka. Makar kad je o Srbiji riječ ona je, od kada je počela da se integriše, bila bliže pravnoj državi nego što je danas”, rekao je Majić.

Prema riječima Majića, zemlje regiona su dobre u ispunjavanjima formalnih preduslova, mahom bez razmišljanja šta je suština.

“Apelujem, prestanite da donosite nove zakone, i počnite da ih implementirate. Oni, siguran sam, nijesu toliko loši, koliko je loša njihova realizacija”, kazao je Majić.

On je kazao da treba činiti suprotno od onog što se sada činilo.

“Hoćete dobro pravosuđe? Birajte najkvalitetnije studente, sa najboljih fakulteta, a ne one sa prosjekom šest. Uvedite ih u sistem koji ne vode politički namještenici, već ozbiljni stručnjaci. Naučite ih etici, šta znači biti sudija, da on ne smije biti nevidljivi pojedinac zavučen u kabinet koji govori samo preko posrednika”, rekao je Majić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije