Podgorica, (MINA) – Imenovanjem inspektora za zaštitu i spašavanje biće unaprijeđena borba sa požarima u Crnoj Gori, ocijenio je komandir Službe zaštite i spašavanja Kolašin, Željko Darmanović.
On je kazao da je institucija tog inspektora definisana početkom ove godine dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju.
„Implementacija ide malo sporije, a uspjeli smo da ubacimo u sistematizaciju to radno mjesto, jer taj inspektor treba da pripadne Službi zaštite“, rekao je Darmanović agenciji MINA.
Prema riječima Darmanovića, inspektor za zaštitu i spašavanje će imati puno posla dok napravi katastar objekata i ugroženosti i snimi situaciju na terenu.
„Prvo će se djelovati preventivno, a poslije represivno da se kontroliše sprovođenje naredbe o protivpožarnim i preventivnim mjerama za zaštitu od požara na teritoriji opštine, u objektima i na otvorenom. Taj inspektor će, ja mislim, puno unaprijediti borbu protiv požara“, kazao je Darmanović.
Darmanović je rekao da se ove godine krenulo u pokušaj da se napravi zakon o vatrogastvu, da se definiše koliko je zapravo potrebno vatrogasaca u jednoj smjeni i da opsluži jedno vozilo.
„Mi smo prepušteni sredstvima opština, pošto smo organ lokalne uprave, koliko sredstava ima opština toliko ima i vatrogasaca“, objasnio je Darmanović.
On je dodao da to uopšte nije adekvatno stvarnim potrebama da bi se intervenisalo blagovremenom u akcidentnim situacijama koje se dešavaju.
„Mora se znati koliko vatrogasaca broji, koju opremu moraju da posjeduju da bi mogli da intervenišu, jer bez obučenosti i prvo lične zaštitne opreme ne može se ni očekivati od ljudi, iako uglavnom idemo srcem“, naveo je Darmanović.
Darmanović je kazao da je kolašinska Služba zaštite i spašavanja dobila preko Saveza vatrogasaca polovnu opremu, preko operacije Florijan iz Engleske.
On je rekao da je u požarima u martu i aprilu, na teritoriji moračkih sela opožareno oko 2,2 hiljade hektara šume, dok za livade i sitno rastinje nemaju preciznu evidenciju.
To su, kako je dodao Darmanović, podaci Uprave za šume, na teritoriji sela Cerovica, Jasenova, Osredci, Bare, Đuđevina i Ravni i to su djelovi koji su u proljećnim požarima najviše bili ugroženi.
Darmanović je naveo da je u martovskim požarima izgorelo šest objekata, koji su uglavnom bili napušteni i zarasli i nije bilo ni puteva.
„Do četiri uopšte nije moglo da se priđe nikakvom tehnikom koju smo posjedovali“, rekao je Darmanović.
Kako je kazao, nijesu prebrojali koliko je objekata spašeno, ali nijedan naseljeni objekat nije izgorio.
Darmanović je naveo da su ljudi vodili računa i o protivpožarnom redu koji se pravi i da su postojali putevi do tih kuća.
„Dosta je spašeno poslije učešća helikoptera Vojske Crne Gore i njihovih pilota koji su jako bili angažovani i požrtvovani i imali smo praktično telefonsku saradnju, u bilo kojem momentu da su trebali mogli smo da ih aktiviramo“, naglasio je Darmanović.
On je rekao da se nikad nije složio sa konstatacijom i državom koja proglašava požarnu sezonu od 15. juna do 15. oktobra, navodeći da je to uglavnom zbog južnog i centralnog dijela Crne Gore.
„Međutim, na teritoriji opštine Kolašin, koji pripada slivu Tare i Morače, tu su uticaji mediteranske i planinske klime. Znači, mi imamo dvije klime, nemamo prakitčno požarne sezone, nama je najteža požarna sezona kad „padne list“ u jesen“, rekao je Darmanović.
On je ocijenio da se svijest o posljedicama i opasnosti od požara probudila kod građana, jer su imali pravovremene dojave i vrlo brzo su uspijevali da intervenišu.
„Pravovremenost intervencije kod šumskih požara je značajna zato što kad se zahvati veliko područje na našim nepristupačnim terenima, „đavo je odnio šalu“ i onda borba sa požarima traje danima, ne zna se kako će se pravac vjetra odrediti, gdje će se požar kretati“, kazao je Darmanović.
Prema riječima Darmanovića, ako ne padnu kiše u oktobru, biće žestokih požara.
„Ja se nadam i vjerujem, iako smo pisali naredbu, da se ipak ta svijest građana povećava i da svakim danom ljudi sve više shvataju“, istakao je Darmanović.
On je podsjetio da su u martu 12 dana bez prestanka gasili požare.
„Moram da se zahvalim vlasniku firme Građevinar Milošu Šukoviću, koji je, gledajući kako gasimo požar u Seocima, donirao vatrogascima pet hiljada EUR“, rekao je Darmanović.
Kako je kazao, sistematizacijom su sada povećali broj izvršilaca.
„U sistematizaciji koja je prije neki dan stupila na snagu, predvidjeli smo da imamo 16 vatrogasaca, što bi bilo četiri po smjeni“, dodao je Darmanović, objašnjavajući da to ne bi bilo optimalno, ali da je to značajno za njih.
On je istakao da se nada da će sljedeće godine imati mogućnost da prime te ljude i dobiju saglasnost.
„Pošto smo mi opština pod reprogramom duga i moramo saglasnost za prijem radnika da dobijamo od Ministarstva finansija. Nadam se i podmlađivanju službe“, naveo je Darmanović.
Kako je kazao, s obzirom da Kolašin postaje sve više centar turizma, mora imati reprezentativnu službu, počevši od doma koji trenutno nema, pa sve ostale uslove.
„Samo ulažući u kadrovsko i materijalno osposobljavanje ovih službi one mogu da odgovore zadatku, jer se golim rukama ne može raditi. Ali i ova polovna oprema koju smo dobili za nas će predstavljati veliko olakšanje, makar za ličnu zaštitu vatrogasaca“, dodao je Darmanović.
Darmanović je kazao da je u posljednjih deset godina, bez podataka za ovu, Služba zaštite i spašavanja Kolašin imala 2.497 akcija.
Služba zaštite i spašavanja dobila je plaketu opštine Kolašin, koja je uručena povodom Dana opštine.
Mještanin moračkog sela Jesenova, Slobo Simonović, kazao je da je od njegovog imanja u proljećnim požarima najviše gorela šuma.
On je dodao da su u neposrednoj blizini njegovog imanja gorele i šume, livade i kuće.
Simonović je kazao da su vatrogasci uradili mnogo i da su se žrtvovali kada god su ih mještani pozvali.
„Oni su nam ostavljali brojeve telefona i govorili kad god nam treba da zovemo i svaki put su bili tu kad smo javljali da se vatra približila kućama“, rekao je Simonović.
On je istakao da je zadovoljan reakcijom Službe zaštite i spašavanja u tim požarima.
Simonović je ocijenio da bi mještani trebalo više pažnje da obrate na svoju okolinu.
„Te požare je izazvao nemar, nije se moglo samo zapaliti. Ne znam ko i kako, ali sigurno je ljudski faktor u pitanju“, kazao je Simonović.
On je kazao da je učestvovao u gašenju martovskih požara u Morači, kao i drugi mještani koji su bili tu.
Kako je rekao Simonović, ima mještana koji ne održavaju svoja imanja i zbog toga se požari nezgodnije šire.
„Pripadnici Službe zaštite i spašavanja su svuda stizali, u Cerovicu, Jasenovu, Osredke. Išli su da gase i u Rovcima, svaka im čast“, naglasio je Simonović.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
