Podgorica, (MINA) – Crna Gora je još daleko od istinske slobode medija, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da mediji, medijska udruženja i novinari Dan slobode medija dočekuju u ambijentu koji karakteriše niz problema.
Koordinator za razvoj u CGO-u Damir Nikočević kazao je da Dan slobode medija – 3. maj mediji, medijska udruženja i novinari u Crnoj Gori dočekuju u nepromijenjenom ambijentu u odnosu na prethodne godine.
On je kazao da je taj dan prilika da se podsjeti na važnost koju mediji imaju u odbrani javnog interesa, odnosno onaj dio medijskih poslenika koji svoj posao rade profesionalno, sa integritetom i u skladu sa etičkim standardima.
Nikočević je rekao da Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da napravi potrebne zakonodavne izmjene, a pokazalo se da nema ni jednak odnos prema svim medijima, što je još izraz njenog demokratskog deficita.
„CGO je zabilježio 19 napada i prijetnji u odnosu na novinare i medije u prošloj godini, a u 2021. godini 21 – ukupno 39 u posljednje dvije godine. Tokom prva četiri mjeseca ove godine, CGO je zabilježio 4 slučaja pritiska, prijetnji i verbalnih napada na novinare“, naveo je Nikočević.
On je naglasio da institucije imaju ključnu odgovornost za stvaranje povoljnog ambijenta za rad medija, ali da svijest o tome izostaje.
„Tome ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, koji je nastavio praksu prethodnika targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade“, rekao je on.
Kako je kazao, neki od najozbiljnijih slučajeva, Duško Jovanović, Olivera Lakić, Tufik Softić, i dalje nijesu dobili adekvatan epilog, bez obzira na brojna obećanja nadležnih da će biti razriješeni.
„Izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene su sankcije za napade na novinare, ali pravovremeno procesuiranje napada i obuzdavanje političkih lidera od prijetnji novinarima/medijima biće od ključne važnosti za promjenu postojeće klime“, naveo je Nikočević u saopštenju.
On je kazao da Radio Televiziju Crne Gore (RTCG) karakterišu brojne kontroverze, počevši od spornog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora.
„Pravnosnažni sudski epilog povodom ovog izbora se još čeka, uz napomenu da se pred sudovima vode i drugi postupci protiv Raonića od strane zapošljenih“, rekao je Nikočević.
Kako je kazao, neki od problema koji označavaju RTCG su kršenje ljudskih prava novinara RTCG Žarka Božovića zbog korištenja jotovane verzije crnogorskog jezika, finansiranje produkcije TV emisije koju vodi osoba koja ima istoriju javnog izražavanja mizoginih, homofobičnih, kao i stavova podrške Rusiji u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu.
„Odnos prema novinarima u samoj kući, poput slučaja Tanje Šuković koja već duže vrijeme optužuje generalnog direktora za mobing, nezadovoljstvo sindikata – samo su neki od problema koji označavaju danas RTCG“, naveo je Nikočević.
Kako je rekao, kvantitetom sagovornika se pokušava kompenzirati izostanak kvaliteta i istinske raznolikosti, kao i nedostatak potrebne kritičke oštrice prema donosiocima odluka.
On je naveo da je činjenica da su četiri od pet TV stanica sa nacionalnim frekvencijama u Crnoj Gori u vlasništvu kompanija iz Srbije, ukazuje na značaj RTCG kao javnog emitera sa posebnom odgovornošću prema javnom interesu koji on za sada ne demonstrira.
Nikočević je kazao da, iako je pitanje finansiranja medija iz javnih fondova dobro definisano Zakonom o medijima, praksa i dalje opominje na nedostatak transparetnosti, što je potvrdilo i istraživanje CGO-a iz jula prošle godine, a izostaju sankcije.
„CGO je ranije predlagao, a sada snažno podržava novo rješenje u nacrtu Zakona o medijima da se javni organi ne smiju oglašavati na neregistrovanim/neevidentiranim medijima, ali i zagovara da se javni organi ne smiju oglašavati u medijima koji krše Kodeks novinara“, rekao je Nikočević.
Prema njegovim riječima, samoregulacija još uvijek nije funkcionalna.
On je rekao da iz CGO-a ukazuju na potrebu njenog jačanja kroz pozicije ombudsmana unutar medija imajući u vidu da je stvaranje jedinstvenog samoregulatornog tijela utopija.
Nikočević je naveo da pozitivan pomak jeste da se na čelu Agencije za elektronske medije (AEM) našla osoba sa dobrim poznavanjem medijskog krvotoka Crne Gore.
„Očekivanja su da se rad AEM-a unaprijeđuje kroz proaktivno djelovanje i veću otvorenost prema javnosti, za razliku od ranijeg perioda koji je karakterisala zatvorenost i izostanak ili zakašnjele reakcije“, kazao je Nikočević.
On je podsjetio da je CGO u novembru prošle godine dostavio niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore u okviru javne rasprave.
„Ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju priliku da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija u Crnoj Gori“, rekao je Nikočević.
Kako je kazao, CGO je i na poziciji da aktuelna Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da usvaja ni Medijsku strategiju niti novi set medijskih zakona, odnosno da taj posao treba da radi nova Vlada u punom mandatu i sa punim legitimitetom.
Nikočević je istakao da medijska pismenost, borba protiv dezinformacija i govora mržnje moraju biti visoko na agendi nove Vlade.
Kako je kazao, tako je imajući u vidu da su, i pored određenog institucijalnog pomaka kada je medijska pismenost u pitanju, potrebni sveobuhvatniji napori u približavanju te teme građanima koji su izloženi kontinuiranim medijskim manipulacijama, stranim malignim uticajama i govoru mržnje koji je sve prisutniji.
On je naglasio da je govor mržnje naročito prisutan u komentarima na portalima i na društvenim mrežama.
Nikočević je poručio da će CGO nastaviti da prati teme u oblasti medija ukazujući na loše politike i prakse na koje očigledno nije imuna nijedna vlast.
„Neformalni programi obrazovanja u domenu medijske pismenosti i dezinformacija biće u fokusu i u narednom periodu. Bez slobode i održivosti medija, fizičke i ekonomske sigurnosti novinara nema ni objektivnog informisanja javnosti niti demokratskog društva“, zaključio je Nikočević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
