Podgorica, (MINA) – Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.
Ona je, u saopštenju povodom 1. juna – Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.
Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.
“Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli”, dodala je Medojević.
Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
“Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.
Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.
“Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu”, ukazala je Medojević.
Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.
“Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama”, dodala je Medojević.
Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.
Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.
Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.
Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 EUR po osobi.
Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 EUR), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 EUR).
“Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 EUR, četvoročlanu porodicu 160 EUR, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 EUR”, navodi se u saopštenju.
Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 EUR, a za četvoročlanu porodicu 589 EUR.
Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.
“Crna Gora na putu ka EU mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava”, rekla je Medojević, dodajući da je Unija taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebalo da ispuni.
Kako je kazala, jedno od njih je da “sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje”, dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
Medojević je rekla da u načelima EU piše da oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život, kao i da osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade.
“U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene, čak ni ako su decenije proveli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti”, navela je Medojević.
Ona je kazala da djeca koja rastu u tim porodicama spadaju u najugroženiju u državi.
“Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske, ili porodice sa više djece. Siromaštvo u tim porodicama prelazi 40 odsto. Nijesu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine”, kaže se u saopštenju.
Kako je istakla Medojević, da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i prava, Crna Gora mora da smanji siromaštvo djece i osigura da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja.
“Medjusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad sa porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva”, navela je Medojević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
