Podgorica, (MINA) – Dezinformacije su ugrozile ključne vrijednosti društva, a istina je prva važna vrijednost koja nije ostala pošteđena, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz CDT-a je saopšteno da je na panelu “Posljedice dezinformacija: Napad na vrijednosti?” ukazano da je istina prva važna vrijednost koja nije ostala pošteđena u današnjem društvu koje je svakodnevno izloženo dezinformacijama.
Članica Savjetodavne grupa Balkan u Evropi (BIEPAG), Jovana Marović, kazala je da je sloboda govora vrijednost za koju se svi zalažu i bore, ali da podrazumijeva i određen stepen odgovornost.
Ona je ocijenila da se izuzetno malo napora ulaže u prevazilaženje linča na društvenim mrežama, dezinformacija i govora mržnje, koji narušavaju javni prostor.
Marović je, ukazujući da onlajn prostor nije dobro regulisan, navela da je medijska pismenost dugoročno rješenje, ali da ne daje brzo rezultate.
“Nažalost, na Zapadnom Balkanu najbolje funkcioniše sankcionisanje. Moramo raditi na tome da postoji nulta tolerancija na nasilje, govor mržnje, dezinformacije i na društvenim mrežama”, poručila je Marović.
Ona je, govoreći o istraživanju CDT-a koje je pokazalo da značajan dio građana doživljava zapadne vrijednosti kao devijantne, navela da je to rezultat političkih subjekata koji su se deklarativno, a ne suštinski zalagali za vrijednosti na kojima počiva Evropska unija (EU).
Marović je kazala da su političke elite i prethodne vlasti objašnjavale članstvo u EU sa ekonomskog aspekta i fondovima koje će država dobiti, ali da su malo govorili o vladavini prava, demokratiji i ljudskim pravima.
„To je ono što još nijesmo uspjeli da objasnimo građanima, da je to što uživaju vjerska i sva druga prava produkt zakona koji se nepristrasno primjenjuje za sve”, rekla je Marović.
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica kazala je da se teško može govoriti o pošteđenim vrijednostima ako je istina ugrožena.
„Svaki mladi čovjek je izložen gomili informacija, vrlo se teško snaći, informacija prvo dolazi do naših emocija, a kasnije do stava na osnovu kojeg kreiramo ponašanje”, rekla je Koprivica.
Ona je dodala da je zadovoljna ukoliko se kod njenih učenika, kao posljedica njenih napora, rodi skepsa ili blagi otpor na ono što im je servirano.
Koprivica je navela da je “provjeravati informacije jednako važno kao prati ruke”.
Ona je poručila da je krucijalno da donosioci odluka budu svjesni svoje odgovornosti i da sistem mora biti uvezan na način da ide nekoliko koraka naprijed.
Epidemiološkinja Milena Popović Samardžić navela je da, uslijed dostupnosti informacija na internetu, među kojima se nalaze i lažne vijesti i dezinformacije, nauka ispašta.
“Neophodno je da razlikujemo činjenice od našeg mišljenja“, kazala je Popović Samardžić.
Ona je dodala da se na internetu mogu naći argumenti za najveće bizarnosti.
„Ono što nam trenutno škodi je što svako naoružava mišljenje argumentima dostupnim na internetu”, rekla je Popović Samardžić.
Ona je ocijenila da predstavnici javnog zdravlja nijesu dovoljno radili na obrazovanju građana.
“Moramo da analiziramo kontekst vremena u kojem nastaje neka dilema ili dezinformacija. Zašto ljudi žele da vjeruju da MMR izaziva autizam.
Predstavnici nauke u Crnoj Gori moraju biti dostupniji javnosti i više odgovarati javnosti” kazala je Popović Samardžić.
Izvršni direktor nevladine organizacije Spektra Jovan Ulićević, govoreći o periodu prilagođavanja pola kroz koji je prošao, naveo je da je i sam bio izložen negativnim komentarima na društvenim mrežama.
On je dodao da se uvijek nađe neko ko će da komentariše, ali da ga to više ne pogađa.
„Postavlja se pitanje da li je dobro ili loše da otupimo na govor mržne ili nasilje, ali čovjek jednostavno tako sebi olakšava život“, kazao je Ulićević.
On je rekao da generalno nije pristalica svaljivanja odgovornosti za društvene probleme i svođenja na individualnu razinu.
„Skloni smo i to vrlo lako da sve svedemo na neku patologizaciju. Kad pričamo o dezinformacijama, sklonosti ka propagiranju mržnje, mislim da moramo da napravimo korak nazad i posmatramo stvari strukturno“, naveo je Ulićević.
On je kazao da postoji individualna odgovornost.
„Ali u ovakvom sistemu ja potpuno razumijem da čovjek koji nema resurse da se nosi sa svojim frustracijama, kanališe te frustracije na druge”, rekao je Ulićević.
On je naveo da vjeruje u uvezanost borbi, u ljudsku konekciju i „da ne smijemo biti elitisti“.
Regionalnu konferenciju “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?” organizuje CDT, u saradnji sa regionalnom mrežom fakt-čekera SeeCheck i uz podršku ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici i EU.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
