Predsjednik Udruženja Goran Vratnica, rekao je da je njihovo Udruženje apolitično i da se temelji na toleranciji različitosti na svim nivoima.
Prema njegovim riječima, crnogorska dijaspora u Belgiji ima priliku da uči o parlamentarizmu od društva koje je napravilo velike građanske iskorake.
»Uvijek smo tužni kada naša domovina zapadne u političku ili drugu krizu ali duboko vjerujemo da Crna Gora ima kapacitete da prebrodi sve različitosti i nesuglasice na civilizovan način za dobrobit svih njenih građana«, poručio je Vratnica u intervjuu agenciji MINA.
Nažalost, kako je naveo, često se čuju tonovi uzajamnog omalovažavanja u, kako je rekao, hramu demokratije, u kojem bi trebalo da stanuje duh tolerancije.
»Mišljenja sam da konkurencija i različitost djeluju progresivno i emancipatorski po društvo i ne smiju da budu kamen spoticanja koji nas vuče unazad«, poručio je Vratnica.
On je rekao da je 29. novembra 2015. godine u Eupen-u održana Osnivačka Skupština tog Udruženja.
Kako je precizirao, sjedište Udruženja, koje broji 105 članova, je u Eupenu, gradu u istočnoj Belgiji, na tromeđi Belgije, Njemačke i Holandije.
»Eupen je centar i sjedište vlade germanofone zajednice u Belgiji, koja je konstitutivni dio belgijske federacije, na granici na kojoj se valonsko, flamansko i njemačko prijateljstvo i saradnja sublimišu u duh Evrope«, naveo je Vratnica.
On je rekao da je Udruženje nastalo kao plod želje i potrebe crnogorskih i belgijskih građana, a u cilju druženja, razmjene i organizovanja kulturnih, sportskih, humanitarnih i drugih aktivnosti.
Kako je rekao, potpredsjednici su Ramzija Ramčilović, Christian Theek i Goran Vukčević, generalni sekretar Eldisa Agović-Šabotić. Počasni član je Joseph Schuind najstariji član Stanislava Vratnica.
»Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva Montenegro je prvo, i zasad jedino, crnogorsko udruženje u Belgiji koje je prepoznatljivo po svojoj multietičnosti i multikonfesionalnosti«, kazao je Vratnica.
Pojasnio je da Udruženje aktivno radi na zbližavanju i prijateljstvu između Belgije i Crne Gore, kao i na njegovanju matrenjeg jezika, kulture, običaja, tradicije i prezentacija kulturne tekovine.
Organizuju i proslavljaju državne i druge praznike i jubileje, razvijanju saradnju i prijateljske odnose sa građanima Belgije i jačaju veze crnogorskih građana sa domovinom.
»Bavimo se organizovanjem kulturno-umjetničkim, humanitarnim, sportskim i drugim aktivnostima, informisanjem crnogorskih građana o svim pitanjima važnim za boravak u Belgiji i za povratak u domovinu (Schengen), posredovanjem u organizovanju aktivnosti i staza u Crnoj Gori zainteresovanim asocijacijama iz Belgije«, kazao je Vratnica.
Prema riječima Vratnice, Udruženje želi da na cijeloj teritoriji Belgije afirmiše Crnu Goru, njene vrijednosti, potencijale i interese- kao prijateljsku naciju i kao zajednicu velikih raznolikosti.
On je kazao da je Ljubomir Radanović dobio nagradu za oblast sporta a Lea Vratnica osvojila nagradu »Prvi glas dijaspore Crne Gore – 2018. godine«.
Glavna zamjerka Udruženja, kako je rekao, je aktuelni Zakon o državljanstvu Crne Gore koji bi nadležne institucije Crne Gore trebale da, u najkraćem roku, stave u vrh agende.
»Rad Udruženja u dijaspori se obesmišljava ako crnogorski državljani u dijaspori gube državljanstvo po automatizmu zato sto uzimaju državljanstvo zemlje u kojoj žive i rade«, poručio je Vratnica.
On smatra da su s tim u vezi nesagledive posljedice na mlade generacije koje se rađaju van granica Crne Gore a čiji su roditelji crnogorski državljani.
»Neće nam trebati ni Udruženja, ni škole jezika, ni istoriografija ako izgubimo ljudske resurse. Majka se ne smije odricati svoje djece ni pod kakvim izgovorom«, naglasio je Vratnica.
Ukazao je da pripadnici crnogorske dijaspore uzimaju državljanstva država u kojima borave isključivo zbog profesionalnih i ekonomskih razloga a ne zbog pomanjkanja patriotizma prema svojoj domovini.
Vratnica je naveo da Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva pridaje posebnu pažnju integracionim projektima u Belgiji ali poseban akcenat stavlja na aktivnosti i održavanje veza sa matičnom državom.
»Sve to u cilju očuvanja jezika, kulture, identiteta, osjećaja pripadnosti, stvaranju uslova i ambijenta da i naši potomci budu vezani za državu-maticu«, rekao je Vratnica.
Upitan kako održavaju veze sa matičnom državom, Vratnica je odgovorio da kontakte stalno intenziviraju i bore da aktivnostima zavrijede pažnju, kako crnogorske tako i belgijske javnosti.
Udruženje aktivno sarađuje i održava veze sa matičnom državom preko Uprave za dijasporu Crne Gore.
»Od ove godine Belgija ima i svog predstavnika u Savjetu za saradnju sa dijasporom/iseljenicima Vlade. Ambasada Crne Gore u Briselu je sa nama od prvog dana i pruža nam svestranu podršku i sigurnost«, kazao je Vratnica.
Prema njegovim riječima, kontakte sa domovinom održavaju i kroz privatne porodične boravke kao i praćenjem političkih, ekonomskih, kulturnih i sportskih aktuelnosti.
»Vremenom je crnogorska dijaspora u Belgiji postala svjesna neophodnosti da samo udruženi možemo proširiti vidike, osmisliti i obogatiti naše zajedništvo u sadržajima vezanim za našu zajedničku domovinu Crnu Goru i zemlju u kojoj živimo«, kazao je Vratnica.
On je uvjeren da će vrijeme koje predstoji potvrditi očekivanja i spone koje se zajednički stvaraju i opravdati svrhu postojanja Udruženja.
»Osnivanjem Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva u visokom procentu uspostavljena je istinska emotivna i svaka druga spona između crnogorskih iseljenika u Belgiji i domovine«, rekao je Vratnica.
Kako je kazao, Udruženje Montenegro je Crna Gora u malom a njegovo djelovanje je zasnovano na institucionalno pravnim okvirima saradnje Crne Gore sa dijasporom/iseljenicima i propisima Belgije.
»Crna Gora treba da dobrom strategijom i mudrom politikom zadrži svoju dijasporu i sačuva ovaj dragocjeni ljudski i ekonomski resurs«, kazao je Vratnica.
On smatra da odnos novih generacija iseljenika umnogome zavisi od svijesti njihovih roditelja i porodica o važnosti očuvanja svog identiteta, jezika i nasljeđa uz poštovanje zakona i specifičnosti zemalja u kojima žive i rade.
!Bez podrške matične države i njenog organizovanog rada sa dijasporom, na svim nivoima, taj proces bi bio unaprijed osuđen na neuspjeh”, rekao je Vratnica.
Upitan da li ima podatak o tome koliko crnogorska dijaspora iz Belgije ulaže godišnje u Crnu Goru, odgovorio je da dijaspora ulaže kupovinom nekretnina, otvaranjem privatnih firmi, humanitarnim akcijama i raznim donacijama.
»Ne raspolažem tačnim podacima i preciznim ciframa o godišnjim ulaganjima. Počasna konzulka Crne Gore u Belgiji, Enisa Jarović, radi na intenziviranju ulaganja i ekonomskoj diplomatiji«, rekao je Vratnica.
