Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori nema napretka kada je u pitanju bezbjednost novinara a od 2014. godine dogodila su se 33 napada na njih, saopšteno je iz Sindikata medija.
Rezultati istraživanja Sindikata medija Crne Gore “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara – Crna Gora 2018”, predstavljeni su danas.
Predsjednica Sindikata, Marijana Camović, rekla je da, imajući u vidu da se prošle godine dogodio napad na Oliveru Lakić, “ne da se nije ništa poboljšalo već smo se vratiliu vrijeme kada su napadi na novinare bili normalna pojava”.
»Osim slučaja sa Jelenom Jovanović, kojoj je čovjek prijetio u redakciji, i slučaja ekplozivne naprave bačene u dvorište Seada Sadikovića, svi prethodni slučajevi stoje na mjestu na kom su bili a neki su i zastarili«, kazala je Camović.
Prema njenim riječima, Crna Gora ili stagnira ili se vraća kada je u pitanju bezbjednost novinara.
»Svakako, nikakvog napretka nema«, smatra Camović.
Ona je rekla da se počelo sa izmjenama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom servisu RTCG.
„Zakon o medijima će se mijenjati detaljno i planirane su novosti kada je u pitanju registracija medija, transparentnost vlasništva, evidencija novca koji mediji dobijaju po osnovu marketinga ali i osnivanje fonda za pluralizam medija u koji bi bilo izdvajano 0,03 odsto državnog budžeta i iz kojeg bi novac dobijali svi komercijalni mediji“, rekla je Camović.
Ona je navela da je usvojena i većina zahtjeva Sindikata koji su se ticali povećanja autonomije novinara u odnosu na njihove tekstove i intervencije koje urednici mogu da unose, a suprotne su Kodeksu i stavovima autora.
„Nijesu usvojeni predlozi Sindikata medija koji su se odnosili na uvođenje obaveze medija da imaju statut u kojem bi bio preciziran način imenovanja glavnog i odgovornog urednika, kao i uvođenje garancija da će tekst koji je u javnom interesu biti objavljen bez obzira na stav vlasnika“, rekla je Camović.
Ona je ukazala da crnogorski mediji nemaju unutrašnje propise kojima bi regulisali rad redakcija, niti su na formalan način odvojili informativne redakcije od marketinga.
„Potvrđeno je da postoji velika potreba da se usvoji zakonski mehanizam kako bi se osigurala urednička nezavisnost redakcije“, rekla je Camović.
Prema njenim riječima, od početka jula 2017. do kraja juna prošle godine u Upravi policije (UP) Crne Gore evidentirano je devet događaja koji se odnose na napade na novinare, zaposlene u medijima i imovinu medija.
„Dva slučaja registrovana u drugoj polovini 2017. godine odnose se na prijetnje upućene bivšem novinaru, koji se trenutno nalazi na rukovodećoj poziciji jedne političke partije“, navela je Camović.
Kako je kazala, riječ je o sedam slučaja.
“Naša baza slučaja napada na novinare se nalazi na sajtu safejournalists.net i od 2014. godine evidentirali smo 33 incidenta”, rekla je Camović.
Ona je navela da su pratili i slučaj Jova Martinovića koji je prvostepeno osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja se bavila preprodajom narkotika.
»Negodovali smo zbog te presude jer smatramo da je Martinoviću nanijeta nepravda. Najnoviji događaj je izricanje prvostepene presude osobi koja je ugrozila sigurnost novinarke Vijesti Jelene Jovanović, prijeteći joj na njenom radnom mjestu«, kazala je Camović.
Njena koleginica, Bojana Laković Konatar je kazala da je 2017. godine, prema zvaničnim podacima u crnogorskim medijima radi 1.350 ljudi a pretpostavlja se da u crnogorskim medijima radi 800 novinara.
»Kada su u pitanju zarade, one su često neredovne i nedovoljne, a u velikom broju slučajeva kasne. Veliki problem predstavljaju i prekovremeni rad i rad na „crno“«, rekla je Laković Konatar, predstavljajući rezultate ankete.
kako je rekla, istraživanje Sindikata medija je potvrdilo da su plate novinara ispod državnog prosjeka.
»Više od trećine anketiranih novinara (35 odsto) prima platu od 400-500 EUR, a svaki treći novinar prima manje od 400 EUR. Svaki peti novinar može se pohvaliti platom koja je od 500-600 EUR, a svega 12.5 odsto novinara prima platu koja je veća od 600 EUR«, rekla je Laković Konatar.
Kako je navela, čak 63 odsto ispitanika kazalo je da se radno vrijeme novinara u nekoj mjeri povećalo u prethodnom periodu.
»Mišljenje da je ekonomski položaj novinara oslabio imaju najviše novinari privatnih medija. Skoro 15 odsto anketiranih prinuđeno je da osim novinarstva radi i neki drugi plaćeni posao«, rekla je Laković Konatar.
Prema rezultatima ankete, svaki peti novinar nije slobodan da se učlani u sindikat, pokazala je ovogodišnja anketa.
Istraživanje je pokazalo da svaki treći novinar ima mali ili određeni stepen slobode u odabiru priča na kojima će raditi, dok 68 odsto njih ima veliki stepen slobode u tome ili čak apsolutnu slobodu.
»Ipak, važno je naglasiti da su odgovori ispitanika afirmativniji kada govore o svom položaju, dok kada komentarišu generalno stanje u svojim redakcijama imaju negativniji stav koji očigledno ukazuje na cenzuru i samocenzuru«, rekla je Laković Konatar.
Skoro svaki drugi anketirani novinar kazao je da ima veliku slobodu u izboru sagovornika sa kojima će raditi, dok je svaki četvrti novinar imao apsolutnu slobodu u tome.
Istraživanje je ponovo pokazalo da postoji hijerarhija uticaja, odnosno da postoje osobe koje utiču na rad novinara i da je njihov uticaj veći ukoliko su
»Može zaključiti da urednici imaju najveći uticaj na njihov rad. Skoro 80 odsto anketiranih novinara kazalo da urednici imaju izuzetan, veliki ili djelimičan uticaj na njihov rad, dok je svega 17 odsto anketiranih kazalo da urednici utiču slabo ili uopšte ne utiču na njihov rad«, kazala je Laković Konatar.
Sudeći po odgovorima ispitanika, dodala je ona, cenzura utiče na dio urednika i na skoro svakog trećeg novinara.
