Podgorica, (MINA) – Nezavisni mediji su stub demokratskog društva i mora im biti omogućeno održivo i funcionisanje bez političkog miješanja, poručeno je sa Medijskog foruma Jugoistočne Evrope.
Medijski forum, koji organizuju Srednjoevropska inicijativa (CEI), Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO) i Medijski program Jugoistočna Evropa Fondacije Konrad Adenauer Štiftung (KAS) održava se u Podgorici, pod temom “Mediji i izbori – Politički i profesionalni izazovi”.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je, na otvaranju događaja, da su nezavisni mediji stub svakog demokratskog društva.
“Njihova uloga u procesu demokratizacije ne svodi se samo na objektivno informisanje građana već i na promovisanje vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, vladavina prava i transparentnost“, naveo je Milatović.
Nezavisni mediji su, prema njegovim riječima, garant da su građani upoznati sa važnim političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima, ali i aktivnostima političkih lidera i institucija.
„Na taj način, nezavisni mediji utiču da javnost bude informisana ali i angažovana u političkom životu, čime se jača demokratski proces”, rekao je Milatović.
On je rekao da je posebna odgovornost, u tom kontekstu, na medijima koje finansiraju građani – lokalnim i javnim servisima.
“Koji su u mnogim zemljama regiona, a Crna Gora nije izuzetak, često na udaru političkih i drugih uticaja, zbog čega umjesto objektivnosti i profesionalizma postaju instrumenti vlasti“, kazao je Milatović.
Na taj način, kako je naveo, ti mediji umjesto da jačaju, zapravo slabe demokratske procese u društvu.
Govoreći o profesionalnim izazovima izvještavanja tokom izbornih procesa, Milatović je istakao da je važna tačna, uravnotežena i pravovremena informacija.
“U praksi se susrećemo sa problemima kao što su pristrasnost, nedostatak profesionalnih standarda, i mogu slobodno reći epidemija fenomena senzacionalizma, sa ciljem da se fokus javnosti skrene sa ključnih tema“, kazao je Milatović.
Kako je ocijenio, još jedan značajan izazov je finansiranje medija tokom izbornih kampanja.
„Politički akteri ulažu ogromna sredstva u reklamne kampanje, što stvara u jednu ruku pritisak na medije da prihvataju određene narative kako bi osigurali finansijsku stabilnost“, istakao je Milatović.
On je naglasio da nedostatak transparentnosti u finansiranju kampanja i medijskih sadržaja, kao i neprimjenjivanje postojećih normi, doprinosi narušavanju medijske objektivnosti i odgovornosti.
„Regulatorna tijela koja bi trebalo da garantuju ravnopravnu zastupljenost političke ponude u medijima tokom kampanje često su nedovoljno efikasna i podložna uticajima“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, takva situacija dovodi do neravnopravne utakmice, gdje određene političke opcije dobijaju dominantnu medijsku pažnju, dok su drugi marginalizovani.
Milatović je kazao da poseban izazov nosi prilagođavanje tradicionalnih medija digitalnoj eri.
On je naglasio da nedovoljno razvijena medijska pismenost u regionu samo dodatno otežava borbu protiv ovih štetnih pojava.
Milatović je kazao da je neophodno i da državne institucije pravovremeno komuniciraju tačne informacije, ali da se nažalost živi u eri svakodnevnog političkog marketinga koji često plasira neistinite informacije, između ostalog i od strane državnih institucija.
„Uloga nezavisnih medija kao “čuvara demokratije” je presudna. Kroz istraživačko novinarstvo i nepristrasno izvještavanje, nezavisni mediji razotkrivaju lažne informacije, zloupotrebe moći, korupciju i neefikasnost institucija“, rekao je Milatović.
On je kazao da, kako u Crnoj Gori, tako i cijelom regionu u kome su demokratske institucije još u fazi konsolidacije, mediji imaju dodatnu odgovornost da budu nosioci demokratskih promjena.
Milatović je naveo da kreiranje takvog ambijenta podrazumijeva niz koraka na kojima moraju svi zajednički raditi, a među kojima su kačanje nezavisnosti medija, unaprjeđenje profesionalnih standarda, jačanje regulatornih tijela, podizanje nivoa medijske pismenosti i borba protiv dezinformacija.
On je rekao da razgovor o medijskom ambijentu u Crnoj Gori, nažalost, započinje kroz prizmu obilježavanja 20 godina od ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koje ni nakon dvije decenije nije riješeno.
„Zatvaranje ovog slučaja, uz utvrđivanje pune krivične odgovornosti svih aktera i nalogodavaca ovog zločina, preduslov je da kao zajednica ikrenemo dalje”, zaključio je Milatović.
Na pitanje o proslavi 80. godišnjice rada Javnog servisa, Milatović je rekao da je više puta ukazivao da situacija u crnogorskom Javnom servisu nije u skladu sa profesionalnim i evropskim standardima.
“Upravo iz tog razloga nijesam želio da dajem legitminet organizatorima tog jubileja, Savjetu Radio Televizije Crne Gore i generalnom direktoru (Borisu Raoniću), koji su u prethodnom periodu, nažalost, došli u situaciju da ne poštuju pravosnažne sudske presude i da, protivno demokratskim i profesionalnim standardima, budu loš primjer medijskom ambijentu u Crnoj Gori i šire”, naveo je Milatović.
On je kazao da je, sa pozicije predsjednika i u ime građana, čestitao svim zaposlenim jubilej, ponavljajući da nije mogao da da legitimitet nečemu što je loša praksa.
Radka Betčeva, iz Evropske radiodifuzne unije (EBU) iz Ženeve, kazala je da se izazovi o kojima se govori na Medijskom forumu svake godine dodatno komplikuju, a posebno kada su u pitanju političko i ekonomsko okruženje u kojem funkcionišu mediji u Jugoistočnoj Evropi.
„Ovi izazovi ne poznaju državne granice, bilo da su u pitanju dezinformacije ili političko miješanje“, rekla je Betčeva, dodajući da ti izazovi izuskuju zajednički odgovor.
Kako je naglasila, jaki mediji izuskuju nezavisnot i moraju da budu u mogućnosti da funkcionišu bez političkog miješanja.
„Snaga medija je u njihovoj posvećenosti da služe građanima. Bez nezavisnosti mediji ne mogu ispuniti misiju da one koji su na vlasti drže odgovornima, a opet je to glavni izazova medija u našem regionu“, ocijenila je Betčeva.
Ona je ukazala na značaj jakih i nezavisnih javnih servisa u regionu jugositočne Evrope, ističući da je nezavisnost jedna od ključnih vrijednosti javnih servisa.
„To nije nešto što se samo po sebi podrazumijeva, već izuskuje stalnu borbu, otpornost i razumijevanje da bez nezavisnih medija, a pogotovo kada su javni servisi u pitanju, naša demokratija je pod rizikom“, rekla je Betčeva.
Prema njenim riječima, kada su u pitanju javni servisi, u regionu Jugoistočne Evrope, a posebno na Zapadnom Balkanu, mnogi izazovi opstaju.
Betčeva je, ukazujući na sudske postupke u vezi sa imenovanje direktora crnogorskog Javnog servisa, istakla da time moraju da se pozabave kompetentni organi kako bi sve bilo u skladu sa nacionalnim i međunarodnim standardima, ali i vladavinom prava.
„Javni servisi koji rade u javnom interesu moraju dati prioritet istraživačkom novinarstvu, bez političkih pritisaka“, rekla je Betčeva, navodeći da to podrazumijeva finansijsku stabilnost i instuticionalnu podršku da se vodi kvalitetno novinarstvo.
Direktor Medijskog programa Jugoistočna Evropa Konrad Adenauer Štiftung (KAS) iz Sofije, Kristof Plate, istakao je da se novinarstvo nalazi u lošem momentu koji karakteriše nedostatak finansija.
„Imamo i rastući probelem kredibiliteta. Dosta izazova sa kojima se novinarstvo suočava potiču sa nacionalnog nivoa, a naročito se tiču kredibilnosti informacija“, kazao je Plate.
On je naglasio da je tačno izvještavanje jedan od načina da se povrati povjerenje javnosti, ukazujući da to važi posebno kada se radi o izvještavanju o izborima.
Plate je ukazao na animozitet koji, kako je naveo, nerijetko postoji između novinara i političara, navodeći da ozbiljni mediji zahtijevaju ozbiljnu politiku, ali i obratno.
Vršiteljka dužnosti (v.d.) generalne direktorice Generalne direkcije za multilateralu Ministarstva vanjskih poslova, Nizaheta Kurpejović Cikotić, kazala je da su izbori osnov svake funkcionalne demokratije, dodajući da mediji u tome igraju ključnu ulogu, naročito obezbjeđujući da izborni procesi budu fer i korektni.
„Formiranjem javne svijesti mediji utiču i na donošenje političkih odluka“, rekla je Kurpejović Cikotić.
Kako je istakla, u dobu široke rasprostranjenosti društvenih mreža i vještačke inteligencije, širenje nepouzdanih i lažnih informacija ugrožava i ishode izbornih procesa.
„Vlada Crne Gore vjeruje da je sloboda govora i podsticanje slobodnih i pluralističkih medija preduslov za razmjenu ideja koje postoje u društvu i primjeni međunarodnih dokumenata koje smo prihvatili“, rekla je Kurpejović Cikotić.
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena unapređenju medijske scene i omogućavanju javnosti da se bori protiv manipulacija.
Generalni sekretar Medijske organizacije jugositočne Evrope (SEEMO) Oliver Vujović ukazao je na značaj odnosa izbora i medija.
Prema njegovim riječima, veoma je bitno da novinari profesinoalno rade svoj posao, što, kako je dodao, nije uvijek slučaj.
Vujović je naglasio da su uticaji sa različitih strana dio stvarnosti u kojoj funkcionišu mediji.
„Kada su mediji u pitanju, veoma je važno zaštititi novinare u svim zemljama“, rekao je Vujović, ukazjući i na napade koji se dešavaju u Crnoj Gori.
U okviru ovogodišnjeg Medijskog foruma dodijeljenje su nagrade za istraživačko novinarstvo Srednjoevropske inicijative (CEI) i SEEMO za ovu godinu.
Nagradu za postignuća u istraživačkom novinarstvu u kategoriji profesionalnih novinara dobio je Adrian Mogoš iz Rumunije, dok nargradu u kategoriji mladi profesionalni novinari dijele Dino Cviko u BiH i Đorđo Mikalopolus iz Italije.
Kako je saopšteno na svečanosti, nagrade su dodijeljene sa fokusom na ulogu istraživačkog novinarstva u podizanju svijesti za ključna pitanja u oblasti životne sredine, poljoprivredne/prehrambene bezbjednosti i u zdravstvenom sektoru.
Aplikacije je ocjenjivao međunarodni žiri koji je, zbog kvaliteta, pohvalio je i radove Tarasa Zozulinskog iz Moldavije, Elvina Luku iz Albanije, Sašu Dragolju, Jovanu Georgievski i Ivanu Milosavljević iz Srbije.
Cilj nagrade CEI SEEMO za izuzetne zasluge u istraživačkom novinarstvu je da promoviše visokokvalitetno istraživačko novinarstvo i oda priznanje naporima istraživačkih novinara koji često rade pod teškim uslovima u kontekstu ugrožavanja slobode medija i lične bezbjednosti.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
