Podgorica, (MINA) – Države Zapadnog Balkana imaju dobre zakone, ali su zbog njihovog nesprovođenja žene i dalje jedna od najugroženijih kategorija u regionu, ocijenjeno je na forumu „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“.
Kako je saopšteno iz AIRE Centra, preko 100 ključnih pravosudnih aktera iz regiona i šire okupilo se danas u Beogradu povodom drugog regionalnog pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“.
Forum organizuje AIRE centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva (UK), a u saradnji sa Povjerenikom za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji i nevladinom organizacijom FemPlatz.
Cilj foruma je, kako je saopšteno, da adresira pitanje kako pravosuđe može efikasno odgovoriti na različite vrste rodne nejednakosti i nasilja na Zapadnom Balkanu.
“Zemlje regiona u velikoj mjeri imaju sveobuhvatne zakone, ali veliki broj slučajeva rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije pokazuje da je Zapadni Balkan još uvijek daleko od primjene postojećih rješenja u praksi, zbog čega su žene i dalje veoma ranjiva kategorija”, zaključeno je na forumu.
Predsjednica Evropskog suda za ljudska prava Siofra O’Liri kazala je da se, osvjetljavajući potrebu da za ozbiljnijim bavljenjem predrasudama, diskriminacijom i nasiljem nad ženama i djevojčicama, društvo približava ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
“Ne možete promijeniti stanje a da ga prethodno nijeste imenovali i razumjeli. Napredak ne zavisi samo od zakona, iako je zakon snažan alat, već i od onih koji se zalažu za promjene i koji nastoje da unaprijede tradicije, stavove i navike dok razvijaju i primjenjuju zakone”, kazala je O’Liri.
Direktorica AIRE centar Programa za Zapadni Balkan, Biljana Brajtvajt, rekla je da stručnjaci ukazuju da zemlje Zapadnog Balkana imaju jedne od najboljih zakona kada je u pitanju borba protiv diskriminacije i nasilja.
“A pored toga one su usvojile sve najvažnije međunarodne standarde za zaštitu prava žena, međutim, njihovo nesprovođenje dovelo nas je do toga da su žene i dalje jedna od najugroženijih kategorija stanovništva”, rekla je Brajtvajt.
Ona je kazala da se svjedoči kršenjima njihovih prava, vidljivih u velikom broju slučajeva rodno zasnovanog nasilja i ubistava u regionu.
“Podaci govore da su žene najčešće najnesigurnije u svojim domovima, a nasilnici su u većini slučajeva oni koji su im najbliži, odnosno članovi njihove porodice ili njihovi partneri. Pored toga, svaka nova kriza, poput globalne pandemije COVID-19, dovodi do nove erupcije nasilja“, rekla je Brajtvajt.
Prema njenim riječima, nejednakost u regionu je duboko ukorijenjena, isprepletena sa svakim dijelom javnog i privatnog života žena na Zapadnom Balkanu.
Direktorica za obrazovanje, rod i ravnopravnost pri Kancelariji za vanjske i poslove Komonvelta, Alicia Herbert Obe, rekla je da rodno zasnovano nasilje ugrožava živote i dobrobit djevojčica i žena, sprečavajući ih da ostvare prilike koje su ključne za njihovu slobodu i razvoj: obrazovanje, zdravstvena zaštita i rad.
“Unapređenje rodne ravnopravnosti i sprečavanje rodno zasnovanog nasilja nije samo ispravna stvar koju trebamo postići, već je i temelj svih zdravih demokratija i ekonomija”, navela je Herbert Obe.
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji, Brankica Janković istakla je da je zabrinjavajući broj ubistava i rodno zasnovanog nasilja nad ženama u cijelom regionu.
“Pravovremeno prepoznavanje nasilja i stepena opasnosti, razmjena informacija između nadležnih institucija i sprovođenje mjera usmjerenih ka bezbjednosti žena i njihovom osnaživanju, ključne su koliko i procesuiranje i sankcionisanje nasilnika”, rekla je Janković.
Iz AIRE Centra kazali su da je jedna od glavnih tema ovogodišnjeg foruma efikasan pravosudni odgovor na femicid i druge slučajeve rodno zasnovanog nasilja u region.
U okviru foruma biće predstavljen i Regionalni izvještaj o odgovoru pravosuđa na femicid u zemljama Zapadnog Balkana.
Direktorica programa nevladine organizacije FemPlatz i autorka tog izvještaja, Kosana Beker, kazala je da je femicid, odnosno, rodno zasnovano ubistvo žene, fenomen koji je prisutan i veoma rasprostranjen u svim državama.
“A o ovom najtežem obliku nasilja prema ženama nedovoljno se govori, posebno u pravosudnim krugovima”, smatra Beker.
Ona je rekla da su istraživanja sudske prakse u svim zemljama regiona o pravosudnom odgovoru na femicid, pored određenih razlika i specifičnosti za svaku državu, pokazala mnoge sličnosti.
Iz AIRE Centra kazali su da zemlje Zapadnog Balkana dijele slične probleme kada je u pitanju borba za rodnu ravnopravnost.
Zbog toga je, kako se dodaje, AIRE centar, uz podršku Vlade UK, osnovao Mrežu sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
Predsjednik Odbora pokrovitelja Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti u zemljama Zapadnog Balkana, Robert Spano, kazao je da je nasilje nad ženama je sveprisutno i predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava.
“U našim sredinama je to posebno izraženo i zastupljeno. Pravosudni sistem je osnovna komponenta za postizanje pravde i odgovornosti za zločine počinjene nad ženama”, rekao je Spano.
Kako je naveo, da bi pravosuđe bilo efikasno, svi uključeni moraju imati znanje i razumijevanje ključnih društvenih obrazaca rodno zasnovanog nasilja i njegovog porijekla.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
