Podgorica, (MINA) – Mediji u Crnoj Gori nespremni su da odgovore na izazove digitalnog vremena, ocijenjeno je na konferenciji “Medijski horizonti: Budući izazovi” koju je organizovala Agencija za elektronske medije.
Direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić je, na panelu “Budućnost medija”, rekao da Crna Gora nedovoljno prati moderne trendove.
On je kazao da su se sve četiri faze informisanja i kreiranja vijesti promijenile.
Raonić je naveo da je Javni servis pokušao da sa Radio difuznim centrom sagleda mogućnosti kako da sadržaj koji nudi plasira na druge platforme.
“Ne vidim tu posebnu strategiju na nivou države. Ono što mogu da kažem, koliko je dramatična promjena, jeste da istraživanje govori da su trendovi gubitnički – da je preko 50 odsto ljudi onlajn”, kazao je Raonić.
Prema njegovim riječima, ne postoji puna pažnja “a mi i dalje imamo sadržaje koji traju i po dva sata”.
“Sve je drastično promijenjeno, a mi smo se učauruli u priči 90-tih”, dodao je Raonić.
On je apelovao na nadležne da se medijski zakoni prilagode evropskim standardima.
Raonić je rekao i da su pojedini influenseri uticajniji od nekih najjačih medija.
“Zbog čega – zbog nespremnosti medija da daju odgovor na izazove digitalnog vremena”, naveo je Raonić.
On je ukazao na to da Crna Gora nema digitalnu arhivu.
“Stanje naše arhive je takvo da brojni sadržaji propadaju. Pokušao sam da razgovaram i sa prvom i drugom, a pričaću i sa ovom trećom vladom. Nećemo da čekamo Ministarstvo kulture i medija, nego ćemo ući u proces digitalizacije arhive”, kazao je Raonić.
Govoreći o finansiranju, Raonić je rekao da je model koji sada postoji po pitanju finansiranja Javnog servisa za njih zadovoljavajući.
“Drugačijom organizacijom posla promijenili smo finansijski plan, obezibjedili novac za velike projekte. Ostaje nam da jačamo kvalitet naših sadržaja i da ih prilagodimo korisnicima”, kazao je Raonić.
On je rekao da je tehnološki Javni servis najrazvijenija televizija u regionu.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da priču o medijima treba početi od toga da je Crna Gora medijska kolonija.
“Odatle počinje razumijevanje problema i za crnogorske medije i društvo”, kazao je Šuković.
On je, odgovarajući na pitanje kako vidi medijsku scenu za pet godina, rekao da se boji da bi to moglo još gore da izgleda.
“Mada nema potreba da izgleda gore, jer je već dovoljno loše. Ovo nije ambijent u kojem može da se riješi drugi veliki problem, a to je sazrijavanje javnog mnjenja”, kazao je Šuković.
On je rekao da su neka glasila prepoznata kao spremna da odrađuju političke zadatke koji će im biti dodijeljeni, da uz dio nevladinog sektor budu kompenzacija za nedovoljno moćnu opoziciju.
Šuković je rekao da nema nijednog razloga da sa optimizmom gleda na stanje medijske scene u Crnoj Gori za pet godina.
“Jedino je realno da bude nepodnošljivo loše. Ali, predaja nikad nije opcija, ako vjerujete u ono što radite. Čak i u ovakvim uslovima, možete da obezbijedite samopoštovanje”, rekao je Šuković.
Prema njegovim riječima, nimalo nije lako ostati na tom putu iz finansijskog ugla.
Šuković je rekao da marketinški šer u Crnoj Gori nije nikad bio dovoljan da pošteno živi više od jedne televizije i još po dva-tri dnevna lista i portala.
“Stezanjem kaiša do kraja moglo bi da preživi taman toliko medijskih kuća, a pogledajte koliko ih ima. Zašto je tolika jagma za kupovinom medija u Crnoj Gori – zaključite sami. Nije profit, nego kupovina političkog uticaja”, naveo je Šuković.
Glavni i odgovorni urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović rekao je da, što se tiče medijske scene u regionu – stvari se mogu preslikati.
On je, govoreći o Bosni i Hercegovini, rekao da je riječ o podijeljenom društvu, da se suočavanje sa prošlošću nije desilo, kao i da su popularne teme koje mogu da izazovu tenzije.
“Imate mogućnost izbora da budete poslušni i dobijate dio kolača, ili da se borite na neki svoj način da vas konstantno optužuju na način koji je opasan po život”, rekao je Trufinović.
On je kazao da 60 odsto bruto-društvenog proizvoda potiče iz politike i da “ako ste dobri s određenom politikom, vi ćete poslovati uspješno”.
“I takva je situacija i sa medijima. Nema nekog prevelikog interesa da vlast ispusti iz kontrole taj paket”, rekao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, kada se piše kako bi se dekonstruisao urnebes koji se svjesno stvara, bivate napadani sa svih strana.
“Najveći problem, kad pričamo o budućnosti novinarstva, već sad jeste da ljudi vide da je bavljenje istinom neisplativo. Jer kad se bavite istinom, vi najčešće ostanete sami sa sobom”, rekao je Trifunović.
Kako je naveo, kada publika shvati da može da umanji gledanost, onda će mediji praviti kvalitetniji sadržaj.
Dugogodišnji novinar Omer Karabeg rekao je da je sloboda medija ugrožena, posebno u Srbiji gdje su, kako je kazao, najpopularniji mediji pretvoreni u stub vlasti.
“Kako sačuvati novinarstvo kao profesiju najnaznačajnije je pitanje. Postoji dio hrabrih profesionalnih novinara koji su izloženi stalnom maltretiranju, ne samo režimskih medija i funkcionera vlasti, nego i predsjednika”, kazao je Karabeg.
On je rekao da, sa druge strane, veliki broj novinara radi u režimskim medijima.
“Ti ljudi se bave propagandom, a ne novinarstvom. oni su aktivisti vladajuće stranke. Na režimskoj sceni posebnu ulogu imaju tabloidi”, smatra Karabeg.
On je rekao da je 80-tih godina jugoslovensko novinarstvo bilo nedostižan cilj za Češku.
Karabeg je, govoreći o stanju u Češkoj gdje i živi, rekao da otprilike podjednak prostor u medijima dobijaju i vlast i opozicija, kao i da u objektivnom novinarstvu prednjači javni servis.
On smatra da Evropska unija više odmaže, nego što pomaže regionu, posebno Srbiji, dodajući da je predsjednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen pohvalila set medijskih zakona koji je usvojen u srpskom parlamentu.
“Brisel je prije nekoliko godina doprinio da se ukinu posljednji lokalni mediji u Srbiji, jer je izvršio pritisak da se privatizuju svi mediji”, kazao je Karabeg.
Karabeg i Trifunović su saglasni u ocjeni da će mediji za pet godina biti “onamo gdje publika želi”.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
