Podgorica, (MINA) – Djelokrug Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu treba proširiti tako da obuhvati i Krivični zakonik Crne Gore u dijelu krivičnih djela protiv izbornih prava, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Oni su kazali da je predstojeća izborna reforma prilika i za temeljno preispitivanje i unapređenje sistema krivično-pravne zaštite izbornih prava.
„Zbog čega je CDT sa partnerima na početku procesa uputio preporuku da se djelokrug Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu proširi tako da obuhvati i Krivični zakonik Crne Gore u dijelu krivičnih djela protiv izbornih prava“, kaže se u saopštenju.
CDT, imajući u vidu lošu praksu u kojoj su ozbiljne povrede izbornih prava i pravila povezanih s izborima u prošlosti ostajala nekažnjena ili neadekvatno kažnjena, smatra da propisivanje prekršajnih sankcija neće biti dovoljno.
„I da će za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva za promjene biti potrebna i intervencija u krivičnom zakonodavstvu“, dodaje se u saopštenju.
Iz CDT-a su rekli da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora.
„Stoga, ne samo da moraju postojati mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa“, kazali su iz CDT-a.
Oni su dodali da se mora voditi računa da se ne stvori sistem u kojem se protiv protivnika procesuiraju politički motivisane i neosnovane optužbe.
„Nadalje, sve sankcije i kazne treba da budu srazmjerne postupku koji je rezultirao povredom“, rekli su iz CDT-a.
To su, kako se navodi, najvažniji zaključci analize “Krivičnopravna zaštita izbornih prava”, autora Krsta Pejovića.
Kako se dodaje, tu analizu CDT je uputio Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu sa ciljem da stavi u fokus koncept izborne pravde, koji je jedna od ključnih dimenzija vladavine prava u demokratijama.
Iz CDT-a su rekli da relevantna istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori u kontinuitetu pokazuju da veliki broj građana ne percipira izborne procese kao poštene i demokratske.
„I nema sumnje da je na takve stavove uticao i niz skandala vezanih za izborne procese, koje su razotkrili istraživači i mediji, a koji nijesu ishodovali adekvatnim pravosudnim epilogom i osjećajem da je zadovoljena pravda“, kaže se u saopštenju CDT-a.
Oni su rekli da na osnovu analize domaćeg i međunarodnog zakonodavnog okvira, preporuke za poboljšanje krivičnog zakonodavstva uključuju prenos krivičnog djela iz člana 115 Zakona o izboru odbornika i poslanika u Krivični zakonik kako bi se konsolidovalo krivično pravo iz oblasti izbornog prava.
Preporuku obuhvataju i pooštravanje kaznene politike eliminacijom novčanih kazni za krivična djela protiv izbornih prava, uvođenje odgovornosti za pokušaje krivičnih djela protiv izbornih prava.
Iz CDT-a su naveli da preporuke poboljšanje krivičnog zakonodavstva uključuju razmatranje suspenzije pasivnog biračkog prava za osobe osuđene za djela protiv izbornih prava, potencijalno uvođenje novih krivičnih djela poput davanja i primanja mita u vezi sa glasanjem.
Dodaje se da je među preporukama i podmićivanja poslanika odnosno odbornika, kriminalizacija falsifikovanja potpisa birača i davanje priloga iz zabranjenih izvora.
Te promjene, kako se navodi, imaju za cilj unapređenje krivičnopravne zaštite izbornih prava, jačanje odgovornosti i odvraćanje od izbornih krađa i prevara.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
