Naslovnica MINA Business Zdravlje radnika ključna pretpostavka ekonomskog razvoja

Zdravlje radnika ključna pretpostavka ekonomskog razvoja

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zdravlje radnika ključna je pretpostavka produktivnosti i ekonomskog razvoja, zbog čega poslodavci moraju početi dijalog sa zaposlenima, posebno sa sindikatima kako bi im omogućili veću ulogu u kreiranju mjera zaštite i zdravlja na radu, smatraju u Uniji slobodnih sindikata.

Iz USSCG je, povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu koji se obilježava sjutra, saopšteno da je obaveza svih, kao društva u cjelini, da uradi sve što mogu da, kroz dosljednu primjenu zakona i preduzimanje različitih mjera, rizike na radu eliminišu ili umanje, odnosno svedu na prihvatljiv nivo.

“Neadekvatna procjena rizika poslodavca kao bumerang se vraća teškim, nekada i tragičnim posljedicama po život i zdralje zaposlenih. Stoga, poslodavci moraju početi dijalog sa zaposlenima, posebno sa sindikatima, kako bi im omogućili veću ulogu u kreiranju mjera, ali i nadzoru nad mjerama zaštite i zdravlja na radu”, smatraju u Uniji.

Oni su podsjetili da je epidemija izazvana širenjem koronavirusa, sa kojom se suočava Crna Gora i cijeli svijet, skrenula pažnju na potrebu humanizacije rada koja je odavno stavljena u drugi plan usljed trke za profitom većine poslodavaca.

“Život i zdravlje radnika ne možemo cijeniti i brinuti se o njima isključivo u izuzetnim, kritičnim, okolnostima. Život i zdravlje radnika moraju biti u fokusu svih aktivnosti poslodavca, oni moraju imati prioritet u svakom trenutku i mjere koje su usmjerene na očuvanje i zaštitu života i zdravlja moraju biti adekvatne, blagovremene i potpune”, navodi se u saopštenju.

Iz USSCG su rekli da je pošast sa kojom se suočava cijeli svijet još jedna, nikad ozbiljnija, opomena da se mora mijenjati odnos prema značaju pitanja zaštite i zdravlja na radu.

“Donosioci odluka, poslodavci i sami zaposleni moraju promijeniti taj odnos. Vjerujemo da je pošast sa kojom se suočavamo pokazala da ne postoji sistemski i adekvatan pristup pitanju zaštite i zdravlja na radu, te da je konačno ukazala i poslodavcima i zaposlenima, ali i donosiocima odluka značaj socijalnog dijaloga, instituta predstavnika zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, kao i blagovremenog ulaganja u mjere prevencije i zaštitne sredstva”, precizirali su iz USSCG.

Iz Unije su podsjetili da Ustav, kao najviši pravni akt, garantuje svakome pravo na rad, pravične i humane uslove rada, pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, kao i zaštitu na radu.

“Ta prava su bliže uređena posebnim zakonima, podzakonskim aktima i kao takva sadržana u raznim strateškim dokumentima. Kada je u pitanju legislativa u ovoj oblasti, gotovo da joj se ne može naći zamjerka, međutim, implementacija tako kompleksne zakonske materije u praksi gotovo u potpunosti izostaje”, smatraju u USSCG.

Iz Unije su odali počast svim žrtvama profesionalnih bolesti i povreda na radu, kao i svim radnicima koji su oboljeli ili preminuli od posljedica Covid-19, sa iskrenom željom da će graditi budućnost u kojem će ove pojave biti svedene na minimum zarad dobrobiti radnika, poslodavaca i cjelokupnog društva.

“Posebno poštovanje, na ovaj dan, USSCG iskazuje onim zaposlenima koji su, od početka epidemije, na prvoj liniji odbrane i koji svojim kontinuiranim radom daju doprinos zaštiti života i zdravlja, ali i zadovoljenja osnovnih potreba svih građana”, dodaje se u saopštenju.

Prema dostupnim, zvaničnim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Odsjek inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu je, u toku 2018. godine, obavio ukupno 2,55 hiljada inspekcijskih kontrola, prilikom kojih je utvrđeno 2,87 hiljada nepravilnosti dok je iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima bio 236,15 hiljada EUR.

U istoj godini, obavljeno je ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i dvije kolektivne povrede na radu.

Međunarodna organizacija rada (MOR) je ustanovila 28. april za Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, sa ciljem podizanja svijesti o značaju i potrebi unapređivanja kulture zaštite i zdravlja na radu, ali i neophodnosti preduzimanja mjera koje doprinose sprečavanju povreda na radu i profesionalnih oboljenja.

“Istovremeno, ovaj dan je prilika da se podsjetimo i odamo počast svim žrtvama nesreća na radu i profesionalnih oboljenja. Prema ranijim istraživanjima i statističkim podacima MOR-a u svijetu se, godišnje, dogodi oko 2,3 miliona nesreća na radu sa fatalnim ishodom. Danas, u vrijeme pandemije izazvane širenjem Covid 19, samo u Sjedinjenim Američim Državama (SAD), u prosjeku, na svakih 100 minuta umre po jedan radnik”, zaključuje se u saopštenju.

Najčitanije