Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je Zakonom o budžetu za ovu godinu predvidjela izdatak od 11,47 miliona EUR na ime ugovora o djelu, što u odnosu na prošlogodišnji trošak predstavlja smanjenje od preko 720 hiljada EUR, piše Dan.
Državne institucije su tokom prošle godine na ime ugovora o djelu potrošile skoro 12,19 miliona EUR, iako su takve vrste radnih angažmana neprepoznate Zakonom o radu i sindikati upozoravaju na njihovu štetnost po radnike zbog čestih zloupotreba.
Prema podacima iz Zakona o budžetu, od Vladinih resora po potrošnji novca za ugovore o djelu za ovu godinu izdvaja se Ministarstvo vanjskih poslova koje će za ugovore o djelu diplomatsko-konzularnih predstavništava potrošiti 1,5 miliona, zatim MUP sa troškom od milion EUR i resor finansija i socijalnog staranja koji će po tom osnovu potrošiti oko pola miliona.
Generalni sekretarijat Vlade po tom osnovu imaće izdatak od 140 hiljada, a kabinet predsjednika Vlade 40 hiljada EUR.
Sudovi će po tom osnovu potrošiti 230 hiljada EUR, a tužilaštva 64 hiljade. Ministarstvo pravde i ljudskih prava za navedene ugovore rezervisalo je 35 hiljada EUR, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija čak 520 hiljada, a Ministarstvo odbrane i Vojska oko 200 hiljada EUR.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i institucije pod njihovom ingerencijom za ugovore o djelu izdvajaju oko pola miliona EUR, ali na više različitih pozicija.
Po ugovorima o djelu izdvaja se i Uprava za statistiku koja je za tu namjenu opredijelila 387,27 hiljada EUR, sa dodatnih 1,52 miliona za program popisa stanovništva.
Na poziciji upravljanje državnom imovinom, odnosno za tekuće troškove, na ime izdataka za ugovore o djeluje obezbijeđeno je 1,8 miliona.
Predstavnica Unije slobodnih sindikata (UCCG, Sandra Obradović smatra da su ugovori o djelu problematični sa više aspekata, a jedan od najproblematičnijih je to što radnik ne ostvaruje nijedno pravo osim zarade.
Ona je navela da osobe angažovane na taj način nemaju osiguranje, prije svega penzijsko, a osim toga gubitak posla je u značajnoj mjeri olakšan, pa su samim tim mač nad glavom zaposlenog.
“Ugovori o djelu treba da postoje, ali oni su po svojoj prirodi ograničeni na period dok se ne odradi neki posao po projektu ili usljed povećanog obima posla. Međutim, problem je što se oni koriste godinama za određene radnike i to je očigledna zloupotreba. Da se oni koriste samo za sezonski posao, to bi bilo u redu, ali to se otelo kontroli pa su bukvalno zamijenili ugovore o radu koji su jedini pravi ugovori”, ocijenila je Obradović.
Njeno mišljenje dijeli i Nenad Marković iz Saveza sindikata (SSCG) koji tvrdi da od ugovora o djelu samo korist ima poslodavac zbog poreza od devet odsto.
“Osim te plate i poreza koji je dosta mali poslodavac nema nikakvu obavezu prema zaposlenom. Ugovori o djelu su definitivno najlošija opcija za zaposlene i oni treba da budu izeuzetak, međutim, kod nas su postali pravilo, kako u privatnom, tako i u državnom sektoru. Svjedočimo brojnim zloupotrebama, ali ljudi ćute jer čuvaju barem tu platu koju imaju”, rekao je Marković.
Dugogodišnji sindikalac Veselin Vujanović saopštio je da Zakon o radu treba da prepozna ugovor o djelu, ali i da se spriječe njegove zloupotrebe.
“Zaista postoji potreba za sezonskim i dodatnim angažmanom. Sve što se dopunski radi treba da se i plati i da ga zakon prepozna. Imamo problem što nam zakone često donose ljudi koji nemaju dodir sa praksom. Uvijek postoji potreba za honorarnim angažmanima i to treba uvesti u zakonske tokove. Eventualne zloupotrebe trebalo bi da su odgovornost Inspekcije rada. Nama je praksa pokazala da potreba za ugovorima o djelu postoji”, zaključio je Vujanović.
