fbpx
NaslovnicaMINA BusinessSuprotni smjerovi indeksa

Suprotni smjerovi indeksa

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Suprotni smjerovi indeksa i rast prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama, kako bi se smanjile cijene goriva u Crnoj Gori.

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 oslabio je blago na 784,8 poena, dok je MONEX porastao 2,7 odsto na 10.333,03 boda.

Promet je, u sedmici koja je zbog prvomajskih praznika imala svega tri radna dana, iznosio 25,7 hiljada EUR i bio je 37,6 odsto veći od prošlosedmičnog. Promet je realizovan kroz osam transakcija, a najveći udio u njemu imale su akcije Crnogorskog Telekoma, koje su na sedmičnom nivou porasle 1,7 odsto na 1,15 EUR.

Gubitke su zabilježile dionice Elektroprivrede, 7,3 odsto na 3,32 EUR.

Trgovano je akcijama Sveti Stefan hotela i Ulcinjske rivijere, koje su na kraju sedmice koštale 3,5 EUR, odnosno 2,7 EUR. Dionice Održavanja željezničkih voznih sredstava i Plantaža su u petak koštale 20 centi, odnosno 12,5 centi.

Poslanici Skupštine usvojili su u četvrtak uveče izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima bi se, prema riječima ministra finansija Aleksandra Damjanovića, već u ponedjeljak ili utorak moglo uticati na nove cijene goriva.

“Ukoliko primijenimo nešto o čemu Vlada razmišlja, a to je 40 odsto umanjenje akciza, to je negdje oko 25 centi jeftinije gorivo nego što je sada i što bi moglo da bude”, rekao je Damjanović u Skupštini tokom objedinjene rasprave o tom aktu i o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koje su takođe usvojene.

Izmjene i dopune usvojenih zakona u petak su objavljene u Službenom listu.

Damjanović je, govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, kazao da se, kao jedna od antikriznih mjera, pokušalo ići sa smanjenjem te dažbine za jedan broj takozvanih životnih namirnica – brašno, suncokretovo ulje i so.

„Pokušaćemo da se to pokaže u praksi, odnosno da se ovo predloženo smanjenje stope PDV-a odrazi i na smanjenje cijena tih artikala u maloprodaji. To znači da ove antikrizne mjere jesu početak podrobnog praćenja onoga što se dešava na tržištu, imajući u vidu da posljedice mogu biti i složenije nego što su sada“, poručio je Damjanović.

Sedmicu je obilježilo i predstavljanje novog Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke (SB) za Zapadni Balkan, u kojem je navedeno da su početak rata u Ukrajini i povezani događaji značajno pogoršali ekonomske izglede Crne Gore za ovu godinu.

„Početak rata u Ukrajini i povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za ovu godinu, smanjujući stopu rasta na 3,6 odsto, što je pad sa procijenjenih 5,9 odsto prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti“, navedeno je u izvještaju koji je predstavljen u srijedu.

Ove sedmice je objavljena informacija da je ukupan državni dug, bez depozita, na kraju pošle godine iznosio 4,1 milijardu EUR ili 83,27 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U prilogu Vlade za redovni godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori navedeno je da je ukupan državni dug sa depozitima na kraju prošle godine iznosio 3,63 milijarde EUR ili 73,81 odsto BDP-a. Spoljni dug je bio 3,69 milijardi EUR, a unutrašnji 401,54 miliona.

Državni dug je u odnosu na kraj 2020. godine smanjen 240,81 milion EUR, što je rezultat smanjenja spoljnjeg duga za 146,79 miliona EUR i domaćeg 94,02 miliona.

U istom dokumentu je navedeno da je ugovoreni iznos izdatih državnih garancija prošle godine iznosio oko 610,4 miliona EUR, što je oko 5,08 miliona EUR više u odnosu na isti period 2020.

Ove sedmice su iz Uprave prihoda i carina saopštili da je bruto naplata prihoda u prva četiri mjeseca ove godine iznosila 638,94 miliona EUR, što je rast od 18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Početkom sedmice je predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Aleksandar Mijušković, saopštio da je ta kompanija prošle godine ostvarila neto dobit od 16,9 miliona EUR, a da je dobro poslovanje nastavljeno i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kada je profit iznosio 5,7 miliona EUR.

„Uprkos veoma složenom i izazovnom poslovnom ambijentu, u kojem smo svi radili u vremenu korone i velike energetske krize, moramo da se pohvalimo da smo imali najbolji poslovni rezultat u istoriji CGES-a, odnosno neto dobit od 16,9 miliona EUR“, rekao je Mijušković agenciji Mina-business.

Iz Montecarga su saopštili da je novi menadžment kompanije uspio da zaustavi putanju rasta gubitka i iz sigurnog stečaja je dovede do pozitivnog poslovanja koje je za prva tri ovogodišnja mjeseca iznosilo 205 hiljada EUR.

I Luka Bar je objavila podatak da je u prvom kvartalu ostvarila profit od 1,34 miliona EUR i najbolji poslovni rezultat u posljednjih 20 godina.

“Odgovornim odnosom i poslovnom politikom uspješno smo odgovorili izazovima na složenom poslovnom ambijentu ukupnog tržišta, dobrom poslovnom saradnjom sa poslovnim partnerima i odnosom zaposlenih, što je bio primarni cilj na polju razvoja Luke”, naveli su iz Luke Bar.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije