fbpx
NaslovnicaGlavna vijestPrioritet izgradnja novih proizvodnih kapaciteta sa akcentom na objekte iz oblasti OIE

Prioritet izgradnja novih proizvodnih kapaciteta sa akcentom na objekte iz oblasti OIE

Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta sa akcentom na objekte iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) je prioritetan cilj koji nema alternativu kada je riječ o razvoju Elektroprivrede (EPCG) i elektroenergetskog sistema, saopštio je njen izvršni direktor Nikola Rovčanin.

On je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da je prioritetan cilj i revitalizacija i modernizacija postojećih postrojenja, koja ulazi u završnu fazu, a čiji će se efekti očitavati u znatnom produžetku radnog vijeka i dodatnoj pouzdanosti tih objekata.

„Izuzetni proizvodni rezultati u prvom polugođu ove godine, kada je proizvedeno skoro 1,7 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije, oko 14 odsto više od plana, te finansijski efekti preliminarno od preko 17 miliona EUR čiste dobiti, što je iznad prosječnih ostvarenja u istom periodu ranijih godina, uz planiranu dinamiku u dijelu realizacije investicionih ulaganja učinili su da, i pored izazova kovid krize sa kojima se suočavamo i sa kojima ćemo se izvjesno suočavati još neko vrijeme, ipak sa optimizmom uđemo u nastavak ove godine“, kazao je Rovčanin.

On je dodao da se u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji preduzimaju sve neophodne mjere kako bi se i u takvim okolnostima obezbijedilo sigurno snabdijevanje svih kupaca i održala stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore, što ni u jednom trenutku nije dolazilo u pitanje.

„Zaista naporno i posvećeno radimo na povećanju efikasnosti, optimizaciji i smanjenju troškova“, poručio je Rovčanin.

Govoreći o troškovima poslovanja u prva dva kvartala, Rovčanin je rekao da su oni iznosili 151,4 miliona EUR.

„Od toga je 45,5 miliona izdvojeno za korišćenje mrežnih kapaciteta, 23,7 miliona za uvoz električne energije, 22,6 miliona za otkup električne energije od povlašćenih proizvođača iz OIE, dok se 13,9 miliona odnosi na troškove obezbjeđenja potrebnih količina uglja za nesmetan rad Termoelektrane (TE) Pljevlja“, precizirao je Rovčanin.

Preostali dio otpada na troškove amortizacije, zarada, materijala, usluga, poreza i rezervisanja.

EPCG, kako je podsjetio, ove godine završava ukupno tri miliona EUR vrijedan projekat revitalizacije agregata u najstarijoj velikoj elektrani, rekonstrukcijom i preostale dvije mašine, G1 i G2, a zamijeniće i još dva blok transformatora, po ugovoru sa zagrebačkim „Končarom“ i njegovim partnerima.

„Samo ove godine za te namjene u Perućici izdvojićemo oko dva miliona EUR i još oko 1,6 miliona za revitalizaciju trećeg agregata u Hidroelektrani (HE) Piva. Intenzivno realizujemo i poslove u okviru projekta modernizacije ovih hidroenergetskih objekata, a kada je Perućica u pitanju to se, trenutno, prvenstveno odnosi na podizanje performansi dovodnog sistema u Nikšićkom polju i stvaranje neophodnih uslova za ugradnju osmog agregata“, naveo je Rovčanin.

Govoreći o novim projektima, on je izdvojio vjetroelektranu Gvozd, čija bi izgradnja trebalo da počne ove godine, dok se potpisivanje ugovora očekuje u narednih nekoliko dana.

„Skupština akcionara nedavno je dala zeleno svjetlo za taj projekat, a uspostavili smo i preliminarnu saradnju sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) kako bi se obezbijedila potrebna sredstva za njegovu realizaciju“, objasnio je Rovčanin.

On je saopštio i da se radovi na rekultivaciji deponije pepela i šljake na Maljevcu, ukupno vrijedni oko 20 miliona EUR, realizuju planiranom dinamikom, a u fokusu pažnje je i ekološka rekonstrukcija postojećeg termo bloka u Pljevljima koja bi trebalo da počne ubrzo, sa ambicijom da posao bude završen do kraja 2023. godine.

„Realizacija tog projekta, prema preliminarnim projekcijama vrijednog 54 miliona EUR, jako je važna za funkcionisanje pljevaljskog termoenergetskog kompleksa u kojem je zaposleno oko 1,2 hiljade radnika, ali i sa stanovišta ispunjavanja ekoloških standarda i stvaranja uslova za zdraviji i komforniji život stanovnika Pljevalja“, kazao je Rovčanin.

Uporedo se radi i na projektu toplifikacije Pljevlja i taj posao ubrzo kreće kako bi Pljevlja što prije bila i čista i topla.

Na prostoru deponije Maljevac, Pljevlja će dobiti park uređen po najsavremenijim standardima struke površine preko 600 hiljada metara kvadratnih sa preko 45 hiljada sadnica javora, crnog bora i ruje.

Prvi dio parka biće završen na ljeto ove godine. Biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar, klupe za odmor i ostali sadržaji po uzoru na savremeno uređene parkovske površine u svijetu.

„Dio aktivnosti iz projekta sprovodi se iz kredita Svjetske banke (SB), a nakon završetka i ekološke rekonstrukcije TE stvoriće se uslovi za takozvanu inertizaciju otpada i otpočeti aktivnosti na konačnom zatvaranju deponije“, naveo je Rovčanin.

S obzirom na to da se razvojna strategija EPCG, u najvećoj mjeri, oslanja na razvoj OIE, Rovčanin smatra da treba ubrzati dinamiku aktivnosti na projektima izgradnje vjetro parka Gvozd na Krnovskoj visoravni i solarne elektrane Briska Gora, kao i da se polako stvaraju uslovi i za realizaciju projekta buduće HE Komarnica za koji je EPCG dobila koncesiju.

„Potpunom realizacijom ova dva projekta dobili bismo dodatnih između 100 i 300 megavata (MW) instalisane snage, što će bez sumnje generisati dalji razvoj ne samo naše kompanije i elektroenergetskog sistema, nego i države u cjelini“, tvrdi Rovčanin.

VE Gvozd će, prema njegovim riječima, raspolagati instalisanom snagom od 54,6 MW, a njena godišnja prozvodnja biće oko 150 GWh električne energije, što je dovoljno za pokrivanje potrošnje oko 25 hiljada domaćinstava.

Na Briskoj Gori planirana je fazna izgradnja elektrane i to prva faza sa minimalnom instalisanom snagom od 50 MW i druga do ukupno planirane instalisane snage veće od 200 MW.

Rovčanin je najavio da je Ministarstvu kapitalnih investicija, Odboru direktora i Skupštini akcionara EPCG uputio inicijativu u cilju pokretanja procedure u vezi sa skorim početkom izgradnje male hidroelektrane (mHE) Otilovići u Pljevljima.

Projekat je ekološki, ekonomski i tehnički u potpunosti prihvatljiv, a njegovom realizacijom, kako tvrdi, riješio bi se i problem plavljenja imanja nizvodno od brane.

Brana Otilovići, visoka 59 metara, izgrađena je za potrebe TE Pljevlja 1982. godine. Kompletna zapremina akumulacije je 18 miliona metara kubnih.

Planirano je postavljanje turbine snage 2,75 MW i pomoćni agregat snage 0,31 MW, dok bi očekivana godišnja proizvodnja mHE Otilovići iznosila 11,4 GWh.

„To bi, izraženo u novcu, po sadašnjim cijenama, donosilo između 700 hiljada i milion EUR godišnje. Jasno je, dakle, koliko su Pljevlja i država Crna Gora, u protekle četiri decenije, izgubili novca zbog toga što se nije realizovao ovaj projekat“, poručio je Rovčanin.

On je još jednom ponovio da budućnost elektroenergetike pripada takozvanoj zelenoj energiji, što je, kako je kazao, najbolji način za prevazilaženje energetskog siromaštva kojem su veoma sklone zemlje na jugoistoku Evrope.

„Moramo se uključiti u savremene tokove u energetici i zadovoljiti energetske potrebe, ali i ispoštovati stroge ekološke standarde. Sa druge strane, u zoni slobodnog tržišta, morate biti konkurentni na regionalnom i evropskom nivou i spremni na sve tržišne izazove“, smatra Rovčanin.

EPCG, kako je naveo, mora bila spremna da se suoči sa svim izazovima koji stoje pred njom i da bude u punom kapacitetu zamajac i predvodnik privrednog razvoja države.

„U tom smislu, opredijeljeni smo da dominantno ulažemo u razvoj zelene energije i planiramo da, u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću izgradimo plutajuću solarnu elektranu, za šta ozbiljno interesovanje pokazuju neke danske kompanije“, precizirao je Rovčanin.

On je naveo da bi projekat izgradnje solarne elektrane na jezeru Slano bio usklađen sa smjernicama za ublažavanje negativnog uticaja obnovljivih izvora energije na biodiverzitet, koje je objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Prema njegovim riječima, takav potez bi, u krajnjem, bio u skladu sa temeljnim opredjeljenjem EPCG, da investira u razvoj zelene energije.

Slano jezero je vještačka akumulacija u zapadnom dijelu Nikšićkog polja. Izgrađeno je sredinom prošlog vijeka za potrebe hidroenergetskog sistema Perućica. Zahvata površinu od 8,89 kilometara kvadratnih. Dugo je i do 4,4 kilometra, a duboko i do 18 metara.

Rovčanin je saopštio da postavljanje plutajućih solarnih panela na Slanom jezeru ne bi sa sobom povlačilo imovinske sporove, budući da je u vlasništvu EPCG.

Rovčanin je, govoreći o daljim projektima, kazao da je veoma interesantan Solari 3000+, kao jedan od projekata prelaska na korišćenje zelene energije koja nema štetnih dejstava, a koji podrazumijeva ugradnju solarnih panela na tri hiljade indivindualnih stambenih objekata.

Kompletnu realizaciju projekta Solari 3000+ prati Komisija za investicije u elektroenergetskom sektoru.

U toku je priprema javnog poziva za finansiranje projekta i nabavku opreme, dok su Studija izvodljivosti i idejno rešenje, koji potvrđuju opravdanost projekta, već pripremljeni.

Nakon toga građani, kupci iz kategorije domaćinstva, mogu očekivati raspisivanje javnog poziva za učešće u projektu, a istovremeno će biti raspisan i konkurs za preko 400 radnika koji će ugrađivati solarne panele.

Maksimalna vrijednost tog projekta iznosi oko 30 miliona EUR.

„Ovim projektom, za čiju realizaciju je već donijeta odluka, EPCG želi da građanima Crne Gore ponudi mogućnost da proizvode energiju za sopstvene potrebe, a eventualni višak prodaju EPCG, tako što će vlasnici indivindualnih stambenih objekata, koji ispune određene uslove, dobiti kredit za ugradnju solarnih panela na krovnim površinama i otplaćivati ga pod povoljnim uslovima u roku od pet do sedam godina, u ratama koje neće biti veće od njihovog prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju“, objasnio je Rovčanin.

EPCG, kako je zaključio, u međuvremenu aktivno radi i na projektu koji podrazumijeva obilježavanje neplodnog zemljišta na kojem bi se takođe instalirali solarni paneli.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije