Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Država Crna Gora i Elektroprivreda (EPCG) moraju naći način da zaštite najsiromašnije građane od poskupljenja struje, saopštio je trgovac električnom energijom, Pavle Grbović, i dodao da je potrebno izgraditi sve vidove obnovljivih izvora energije i ubrzati izgradnju solarnih panela.
Grbović je kazao da je, pored zaštite najsiromašnijih građana od poskupljenja, potrebno ograničiti minimalnu količinu električne energije, do 500 kilovati (KW), koja će biti po prihvatljivoj cijeni.
„Za svu ostalu potrošnju i potrošače trebalo bi etapno povećavati cijenu električne energije, dok se ona ne približi tržišnoj cijeni. Potrebno je donijeti novu tarifnu politiku cijena za građane i privredu i najaviti postepeno povećanje cijena električne energije u narednoj godini. Ovo povećanje dovelo bi do većeg interesovanja privrednih subjekata, kao što su hoteli i poslovni objekti, da investiraju u ugradnju solarnih panela na krovovima objekata“, rekao je Grbović u intervjuu agenciji Mina-business.
Pored toga, kako je dodao, potrebno je ubrzati izgradnju solarnih panela i za to koristiti veće objekte kao što su škole, državne ustanove i druge.
„Kako bi se ubrzao postupak za dobijanje dozvola za izgradnju novih izvora električne energije, potrebno je po hitnom postupku donijeti leks specijalis o gradnji obnovljivih izvora električne energije, kako bi EPCG, ali i privatnici, mogli da investiraju u nove elektroenergetske kapacitete“, smatra Grbović.
Takođe, kako je kazao, treba podržati EPCG u već započetoj izgradnji solara.
„Treba imati na umu da energija iz samo 20 megavata (MW) instalisanog kapaciteta solarnih panela ima tržišnu vrijednost od oko 15 miliona EUR u narednoj godini“, precizirao je Grbović.
Kada su u pitanju solari, on smatra da je najbolje ugledati se na primjer iz regiona.
Mađarska je, prema podacima njenog operatora prenosnog sistema (MAVIR), od 2012. do ove izgradila preko 1,2 hiljade MW solarnih panela na kućama, ne uključujući velike fabrike, velike privatne objekte i industrijska postrojenja.
Uzimajući u obzir prosječnu cijenu HUPX-a za proteklih devet mjeseci, može se konstatovati da je Mađarska tokom tog perioda uštedjela oko 300 miliona EUR zahvaljujući solarnim panelima, kroz smanjenu potrošnju.
„U energetici se ništa ne može uraditi preko noći. Činjenica je da EPCG nije izgradila nijedan novi veliki objekat za proizvodnju električne energije tokom dužeg vremenskog perioda. Potrebno je donijeti energetsku strategiju za narednih deset godina – na koji način će se nadomjestiti nedostajuća energija zbog neizbježnog prestanka rada Termoelektrane (TE) Pljevlja“, saopštio je Grbović.
Prema njegovim riječima, zbog starosti postrojenja, TE Pljevlja će moći da radi najviše deset do 12 godina.
Tada će nedostatak energije u Crnoj Gori biti oko dvije milijarde kilovat sati (kWh), odnosno dva teravat sata, od čega 1,5 TWh iz TE i 0,5 TWh zbog porasta potrošnje.
„Potrebno je izgraditi sve vidove obnovljivih izvora – hidro, solar i vjetar. Sa izgradnjom novih hidro izvora, prvenstveno izvora sa akumulacijama i uz postojeće dvije hidroelektrane, Perućicu i Pivu, moguće je upravljati i balansirati sistem u kojem veliki udio proizvodnje dolazi iz vjetro i solarnih elektrana“, objasnio je Grbović.
Paralelno sa izgradnjom novih izvora, kako je naglasio, treba raditi na energetskoj efikasnosti i promjeni tarifne politike cijena, kako bi ugradnja solarnih panela bila ekonomski isplativa i obavezna za sve nove objekte.
Grbović je rekao da smo svjedoci velike suše koja traje mjesecima, a po trenutnim vremenskim prognozama nema velikih promjena tokom narednih sedam dana.
On je naglasio da je situacija ove godine veome slična prošlogodišnjoj, kada smo takođe očekivali veće padavine.
„Strategija poslovanja najveće i najjače državne firme ne može se zasnivati na očekivanju padavina. Nadam se da će ova situacija poslužiti kao pouka nadležnim organima iz energetskog sektora, odnosno resornog Ministarstva i EPCG. Prihode iz poslovanja EPCG treba koristiti na pravi način, usmjeriti na investicije u izgradnju novih izvora električne energije“, poručio je Grbović.
Na pitanje da li mjere štednje pomažu i da li je djelotvorna kupovina struje unaprijed, kao moguća rezerva, Grbović je odgovorio da je poznato da se roba koja ima znatno nižu cijenu od tržišne nikada ne štedi.
Trenutno cijena električne energije za domaćinstva je deset puta niža od tržišne.
„Zbog trenutne situacije na tržištu, računi za potrošače u Češkoj tokom četvrtog kvartala su vezani za cijenu električne energije na berzi i nije moguće dobiti fiksnu cijenu na period duži od tri mjeseca. Cijene električne energije za domaćinsta se kreću i do 440 EUR po MWh“, dodao je Grbović.
Komentarišući moguće restrikcije, Grbović je saopštio da one ne bi mnogo pomogle, jer bi se potrošnja selila iz jednog u drugi dio dana.
„Trenutno, najveći problem Crne Gore je narušen paritet između energenata. Cijena struje je ostala ista, cijena drva za ogrijev je porasla sa 40 EUR po metru kubnom na 70 do 90 EUR po metru kubnom, dok je cijena peleta uvećana sa 120 EUR po toni na 300 EUR po toni. Uvećane cijene ovih energenata, ali i činjenica da Crna Gora nema gasa, navode potrošače da koriste električnu energiju za grijanje“, objasnio je Grbović.
Na pitanje kako generalno ocjenjuje trenutnu situaciju u energetici u regionu i svijetu, Grbović je objasnio da se nepredvidiva energetska situacija se produžava, s obzirom na to da su pred nama mjeseci sa povećanom potrošnjom i neizvjesnim snabdijevanjem gasom.
„Zemlje Evropske unije (EU) su prioritetno punile skladišta gasom, ali i dalje postoji bojazan da će doći do ozbiljne energetske krize. To će zavisiti od više faktora – dopreme tečnog gasa, količine padavina, temperature vazduha i mjera koje primjenjuju zemlje EU. Energetske prilike na Balkanu će u najvećoj mjeri zavisiti od hidrologije, temperature vazduha i spremnosti termoelektrana, odnosno obezbjeđenja potrebnih količina uglja“, tvrdi Grbović.
Govoreći o cijenama struje na berzi i mogućnosti da, iako imamo novca, nećemo moći da nabavimo električnu energiju, Grbović je rekao da su cijene električne energije trenutno u padu, kako za decembar, tako i za cijelu narednu godinu, zbog toga što je oktobar u cijeloj Evropi ispraćen temperaturama znatno iznad prosjeka za ovaj period godine, a samim tim i znatno nižom potrošnjom gasa,
Ovo se najbolje može vidjeti kada se pogleda cijena električne energije u Mađarskoj za narednu godinu, odnosno Y2023 HU, koja je od 31. avgusta do 27. oktobra ove godine pala sa 616 EUR po MWh na 411 EUR po MWh.
„Trenutno najveći rizik predstavljaju promjene regulativa, odnosno uređenje modela poslovanja tržišta električne energije pojedinih zemalja – Rumunije i Bugarske, koje bi mogle dovesti do ukidanja izvoza električne energije u cilju smanjenja cijene na internom tržištu. Sjetimo se februara 2012. godine kad su, zbog izuzetno niskih temperatura i velikih sniježnih padavina, pojedine zemlje obustavile ugovorenu isporuku električne energije. To je izazvalo opštu nestašicu na teritoriji jugoistočne Evrope“, naveo je Grbović.
Na pitanje da li se može izvesti neka gruba računica koliko bi zemlje regiona mogla da košta energetska kriza, Grbović je odgovorio da je tačnu računicu jako teško dati, jer su pojedine zemlje dio energije kupovale unaprijed, kada su cijene bile znatno niže.
„Međutim, gruba računica se može izračunati kada se pomnoži ukupan uvoz električne energije Srbije, Makedonije i Hrvatske i prosječna cijena na HUPX berzi za proteklih 12 mjeseci. Treba uzeti u obzir da je ovo jako gruba računica i da se konačan iznos u novcu može razlikovati i do +/- 20 odsto, usljed strategije i tajminga nabavljanja električne energije za prethodni period pojedinih zemalja“, zaključio je Grbović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
