Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na većini svjetskih berzi cijene dionica su u prošloj godini snažno porasle, zahvaljujući ogromnim fiskalnim i monetarnim podsticajima ekonomijama u borbi protiv koronakrize, pri čemu su na Wall Streetu i evropskim tržištima zabilježene dvocifrene stope rasta.
MSCI indeks svjetskih berzi, koji prati kretanja na najvećim tržištima kapitala u svijetu, porastao je u prošloj godini 17 odsto, što je bila treća godina zaredom kako je zabilježio dvocifrenu stopu rasta.
Tome je značajno doprinio snažan rast berzanskih indeksa na Wall Streetu.
S&P 500 indeks završio je godinu blizu rekordne vrijednosti, na 4.766 bodova, što znači da je prošle godine skočio skoro 27 odsto, prenosi Hina.
Dow Jones porastao je 18,7 odsto na 36.338 bodova, a Nasdaq indeks 21,4 odsto na 15.644 poena.
Snažno su porasle i evropske berze. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica osvojio je 22 odsto.
Pritom su cijene dionica u bankarskom sektoru porasle oko 34 odsto, što se zahvaljuje labavoj monetarnoj politici centralnih banaka.
Za 34 odsto skočio je i tehnološki sektor, kojemu je doprinio rad od kuće tokom pandemije koronavirusa.
S druge strane, najmanje su, samo četiri odsto, porasle cijene dionica u putničkom i turističkom sektoru, koji je uzdrman restriktivnim mjerama uvedenim kako bi se suzbio koronavirus.
Među najvećim prošlogodišnjim dobitnicima bio je pariski CAC indeks, koji je skočio skoro 29 odsto, na 7.153 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 15,8 odsto na 15.884 poena, a londonski FTSE 14,3 odsto na 7.384 boda.
Snažan rast berzi zapadnoga svijeta zahvaljuje se brzom oporavku ekonomija, nakon ogromnih monetarnih i fiskalnih podsticaja vlasti.
Američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), drži kamatne stope na rekordno niskim vrijednostima već više od godinu i po, odnosno, od izbijanja pandemije koronavirusa, štampa svježi novac i kupuje državne obveznice.
Vašington je od izbijanja koronakrize donio dva ogromna paketa fiskalnih podsticaja.
Sličnim oružjem kao Fed protiv koronakrize bori se i Evropska središnja banka (ECB).
Premda su se i najveće azijske privrede, kineska i japanska, oporavile od koronakrize, tamošnje berze nijesu pratile snažan rast zapadnih tržišta.
Naprotiv, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, pao je prošle godine oko pet odsto. Pritom je u Šangaju najvažniji indeks skliznuo više od pet odsto, dok je hongkonški Hang Seng potonuo više od 14 odsto.
Pad kineskih tržišta posljedica je krize na tamošnjem tržištu nekretnina i pritiska na tehnološki sektor, jer su vlasti zaoštrile regulaciju u tom sektoru.
Japanski Nikkei indeks porastao je 4,9 odsto, na 28.791 bod, a porasle su i cijene dionica u Australiji, u prosjeku oko 13 odsto.
I dok je većina najvećih svjetskih berzi prošle godine snažno porasla, u novoj godini slijediće brojni izazovi.
Zbog visoke inflacije, koja je u pojedinim zemljama dostigla vrijednosti kakve nijesu viđene decenijamaa, neke centralne banke su već počele da ukidaju podsticajne monetarne mjere, a neke su i povećale kamatne stope.
To znači da je period jeftinog novca pri kraju i da će tržišta ostati bez podrške na kakvu su naviknuta posljednjih godina.
Neizvjesna je i situacija s omikronom. Doduše, čini se da je ta varijanta koronavirusa manje opasna od prethodnih, ali i zaraznija, pa je u mnogim zemljama broj novozaraženih posljednjih dana dostigao rekorde.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
