Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ustavni sud je neopravdano ukinuo pravo žena na povoljnije uslove za odlazak u starosnu penziju, smatraju predstavnici Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava.
HRA i Centar za ženska prava, kako se navodi u saopštenju, protestuju zbog odluke Ustavnog suda da ukine pravo žena iz člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), da u starosnu penziju odu dvije godine prije muškaraca, sa 64 godine i 15 godina staža, tretirajući ga kao diskriminaciju.
“Smatramo da nije bilo neophodno da se donese ovakva odluka. Problem diskriminatornog primoravanja sutkinja i državnih tužiteljki da napuste funkcije sa 64 godine mogao je biti riješeno na drugi način, adekvatnom dopunom zakona. Nijesu zbog toga morale biti oštećene sve žene koje žele u penziju sa 64 godine, a ni muškarci, koji sad za penziju moraju imati 40 godina radnog staža. Nije morao biti unijet haos u pravni sistem, čije rješavanje ostaje neizvjesno”, navodi se u saopštenju.
Obrazloženje Ustavnog suda, kako tvrde, ne odgovara dopuštenju Ustava u članu 8 stav 2, da se ženama omoguće povoljniji uslovi dok se ne ostvari cilj rodne ravnopravnosti, takozvana pozitivna diskriminacija.
“Evropski standardi koji obavezuju Crnu Goru nijesu primoravali Ustavni sud da donese takvu odluku”, dodaje se u saopštenju.
Evropski sud za ljudska prava, kako su naveli, izričito smatra da omogućavanje povoljnijih uslova za odlazak žena u penziju nije diskriminacija i više evropskih država, poput Austrije, Bugarske, Litvanije, Poljske, Rumunije, Švajcarske i Turske, takvo pravo i dalje predviđa.
“Tačno je da standardi propisani direktivama Evropske unije nalažu izjednačavanje uslova za odlazak u penziju na osnovu pola. Međutim, EU traži postepeno izjednačavanje, nikako naprečac, dok se ne stvore drugi uslovi koji omogućavaju ravnopravan položaj žena, da to ne mora da se radi kroz penzije”, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud Crne Gore, kako su poručili, kao da sudi u nekoj drugoj državi u kojoj je pozitivna diskriminacija žena postala nepotrebna.
“Nažalost, Crna Gora je daleko od Ustavom garantovane rodne ravnopravnosti, a to u kontinuitetu pokazuju i izvještaji međunarodnih organizacija. Iako se sada patrijarhalne navike polako mijenjaju, žene koje stasavaju za penziju su po pravilu odradile dva puna radna vremena, jedno na poslu, a drugo kod kuće i zaslužuju pravo da se ranije penzionišu ako to žele”, dodaje se u saopštenju.
U HRA i Centru za ženska prava su zaključili da je većina sudija u Ustavnom sudu ovu odluku i poslije tri godine čekanja donijela nedovoljno promišljeno, bez uvida u sve moguće njene masovne negativne posljedice, jer su tek poslije prvih negativnih reakcija javnosti nakon prve objave o odluci, odlučili da joj dodaju stav 2 i obavežu Vladu da u roku od mjesec od objavljivanja odluke u Službenom listu predloži Skupštini, očigledno bez javne rasprave, predlog nove odredbe ili odredbi koje bi popunile pravnu prazninu.
“Međutim, poput sudija Ustavnog suda Snežane Armenko i Momirke Tešić, koje su to objavile u svom zajedničkom izdvojenom mišljenju, upozoravamo da će negativne posljedice uslijed pravne praznine, ipak, nastupiti odmah po objavljivanju odluke u Službenom listu, jer ih Ustavni sud nije spriječio tako što bi u odluci odredio da se ona objavi tek pošto pravna praznina bude sanirana, u skladu sa članom 65 Zakona o Ustavnom sudu”, dodaje se u saopštenju.
Imajući u vidu da se otpravljena odluka Ustavnog suda više ne može popraviti i da je jedino što preostaje zakonodavna aktivnost pod uslovima koji su njome nametnuti, iz HRA i Centra za ženska prava su apelovali da zakonodavac, svima koji tako izaberu, omogući odlazak u penziju sa 64 godine života i 15 godina staža, s tim što bi se preciziralo da i za sudije/sutkinje i tužioce/tužiteljke ovo važi kao mogućnost, a ne kao obavezan uslov za prekid funkcije.
Kompletno saopštenje dostupno je na linku https://mina.news/mina-servisi/ustavni-sud-crne-gore-neopravdano-ukinuo-pravo-zena-na-povoljnije-uslove-za-odlazak-u-starosnu-penziju/
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
