Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sa bolje razvijenim ženskim preduzetništvom društvo dobija bolju iskorišćenost svih resursa, ocijenila je vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore (PKCG), Nina Drakić i dodala da treba učiniti što je više moguće kako bi se unaprijedila vidljivost preduzetnica.
Ona je posebno apostrofirala važnost socijalnog preduzetništva koje kao proces koristi efikasna, inovativna i održiva rješenja kako bi se ispunili socijalni i ekološki izazovi.
“Imajući u vidu da su žene vlasnice skoro svakog trećeg preduzeća, okretanje ka ideji socijalnog preduzetništva može pozitivno uticati u prevazilaženju nedostataka pri pružanju određenih usluga, uz istovremeno ostvarivanje dobiti”, rekla je Drakić na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo, čime je dat doprinos obilježavanju Svjetskog dana ženskog preduzetništva – 19. novembra.
Drakić je, kako je saopšteno iz PKCG, navela da je do sada više istraživanja pokazalo da je žensko preduzetništvo prilagodljivo promjenama i kao takvo, može biti veoma koristan izvor preduzetničkih ideja u ekonomijama koje prolaze kroz tranziciju i imaju visoke stope nezaposlenosti.
“Socijalni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema drušvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”, kazala je Drakić.
Ona je informisala Koordinacioni odbor da je PKCG pokrenula podcast, zajedno sa PROACT HUB-om, čiji je cilj osnaživanje žena i mladih da se usmjere ka preduzetništva.
Sekretarka Koordinacionog odbora, Ana Filipović, kazala je da je žensko preduzetništvo svakim danom snažnije, ali i da je to proces u kojem svi segmenti društva moraju dati doprinos kako bi se ostvarili svi potencijali društveno-ekonomskog napretka.
“Jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, preduzetništvu, trgovinskim mogućnostima i većem broju menadžerskih pozicija direktno utiče na povećanje kvalitetne radne snage i talenta koji su dostupni privredi a i doprinose produktivnosti i stvaranju novih inovacija”, rekla je Filipović.
Mjesečni izvještaj Zavoda za zapošljavanje pokazuje da se od 30. septembra na evidenciji Zavoda nalazilo ukupno 53,96 hiljada nezaposlenih od čega je 32,35 hiljada žena ili 59,95 odsto. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih žena se povećao 29,14 odsto.
“Kriza izazvana pandemijom koronavirusa dodatno je istakla ranjivost u sistemu što je rezultiralo nesrazmjernim posljedicama na žensko preduzetništvo”, ocijenila je Filipović, navodeći da je tokom prošle godine zabilježen pad broja registrovanih preduzetnica od 8,5 odsto na godinu prije.
Predstavnica NVO Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Budimka Golubović, prezentovala je projekat Balkanska ženska koalicija o socijalnom preduzetništvu, koji je ova asocijacija realizovala.
Projekat se sprovodi od novembra prošle godine do oktobra naredne godine preko ERASMUS + Programa, a realizuju ga ženska poslovna udruženja iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Turske, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, predvođena Udruženjem preduzetnica Grčke.
U okviru projekta je u Crnoj Gori sprovedeno istraživanje koje je obuhvatilo 40 žena.
Neki od zaključaka istraživanja odnose se na to da je za razvoj ženskog i socijalnog preduzetništva potrebna bolja institucionalna podrška kao i da zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sprovode u dovoljnoj mjeri.
“Socijalno preduzetništvo nije legislativno prepoznato, što onemogućava direktnu ili indirektnu podršku. Jedini modeli registracije su NVO sa obavljanjem privredne djelatnosti ili neprofitni DOO”, navela je Golubović.
Kada je u pitanju žensko i socijalno preduzetništvo u praksi, ona ističe da je neznatan broj žena koje posjeduju imovinu kojom mogu raspolagati, a time se po tom osnovu i zadužiti za potrebe biznisa.
“Prema statističkim podacima iz 2011. godine u Crnoj Gori je bilo samo 9,6 odsto preduzeća u vlasništvu žena. Posljednjih godina vidljiv je veliki napredak u broju vlasnica biznisa, kojih je sada skoro četvrtina, nešto manje od 25 odsto”, precizirala je Golubović.
Predstavnica Savjeta za konkurentnost, Marija Risteska, predstavila je Standard MEST IWA 34 za žensko preduzetništvo i Rodno odgovornu investicionu klimu u Crnoj Gori.
“Standard MEST IWA 34 pruža jasne i dosljedne definicije za opis poslovanja u vlasništvu žena ili sa njima, te pomaže u olakšavanju sadašnjih i budućih inicijativa čiji je cilj povećanje ekonomskog osnaživanja žena”, kazala je Risteska.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
