fbpx
NaslovnicaMINA BusinessTrgovci traže da se dozvoli rad nedjeljom i praznicima

Trgovci traže da se dozvoli rad nedjeljom i praznicima

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) uputio je apel Ministarstvu ekonomije da razmotri mogućnost izmjene člana Zakona o unutrašnjoj trgovini, kako bi se trgovcima omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone i državnih praznika.

Članovi Odbora su apelovali na Ustavni sud da u najkraćem roku ocijeni ustavnost navedenog Zakona.

Predsjednik Odbora Jovan Lekić objasnio je da trgovci traže da im se omogući rad nedjeljom tokom sezone, kao i državnih drugih praznika, kako bi ublažili negativne posljedice pandemije koronavirusa na poslovanje.

„Naveli smo primjer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana. Sada bi u julu imali sličnu situaciju, jer se državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, obilježava u ponedeljak, tako da bi opet imali tri neradna dana uzastopno“, rekao je Lekić.

Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije, Biljana Jakić, kazala je da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama kao posljedicu neradne nedjelje.

Trgovci, međutim, tvrde da statistički podaci iz septembra i oktobra nijesu mjerodavni, već će to biti oni znatno manje povoljni koji se budu odnosili na sezonu. Oni smatraju da zakoni treba da budu podsticajni za privrednike kako bi oni ostvarivali povoljnije rezultate i još značajnije doprinosili razvoju države.

U fokusu Odbora bio je i novi Zakon o radu, koji je predstavila koordinatorka radne grupe za izradu tog zakonskog dokumenta i autorka nedavno objavljenih komentara na njega, Vesna Simović Zvicer.

Ona je objasnila da je Zakonom, kao novina, definisano da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, da se isplata zarade obavlja isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave. Sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, dok poslodavac koji ima više od deset zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Zakonom je trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo na tri godine umjesto dosadašnje dvije.

Privrednici smatraju da je Zakon propustio priliku da ojača povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, ali i ispuni interese obje strane.

„Riječ je o rigidnom socijalnom, a ne tržišnom zakonu. Pravljen je iz ugla države i sav je od zaštite i nepovjerenja između poslodavaca i radnika. Zakon je trebalo da uredi da se radnici odmah zapošljavaju na neodređeno vrijeme, ali i da liberalizuje otkaz ukoliko ne zadovoljavaju zahtjeve poslodavaca“, smatra Lekić.

On je dodao da bi, da je to učinjeno, 70 odsto teksta Zakona bilo suvišno.

Privrednici su kao posebno problematično naveli regulisanje bolovanja, naročito tokom trudnoće, za koje mnogi poslodavci smatraju da su predmet zloupotreba i da predstavljaju ograničenje u poslovanju.

Predstavnike Fonda za zdravstveno osiguranje, Predrag Vučinić, tvrdi da nijedan doktor neće otvoriti bolovanje bez dokaza o potrebi za tim, te da poslodavci mogu da se obrate komisiji koja će provjeriti eventualne zloupotrebe privremene spriječenosti za rad.

Predstavnik kompanije Donator, Dragan Janjević, podsjetio je da ovo nije vrijeme u koje je Zakon o radu stupio na snagu, već doba korone i duboke krize.

„Može li se išta učiniti kako bi se Zakon prilagodio ovom vremenu“, pitao je Janjević.

Generalni direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zoran Ratković, saopštio je da je Zakon o radu rezultat podjele odgovornosti socijalnih partnera, NVO sektora, akademske zajednice, Međunarodne organizacije rada i Evropske komisije i da je najtransparentniji akt u okruženju i EU koji uređuje ovu oblast.

„Nijedna država okruženja nije fleksibilna u otkazivanju ugovora o radu, ali zato vam je ostavljena mogućnost otkazivanja ugovora o radu bez vođenja disciplinskog postupka u 50 slučajeva predviđenih Zakonom, kolektivnim ugovorima, kao i ugovorom o radu“, objasnio je Ratković.

Najčitanije