Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pandemija i kriza uzrokovana ratom u Ukrajini značajno će uticati na poslovanje preduzeća iz oblasti poljoprivrede, zbog čega je bitno da proizvođači, kroz sinergetsko djelovanje i evropske projekte, unaprijede sopstvene vještine.
To je poručeno na skupu koji je, u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i uz podršku Evropske trening fondacije (ETF), organizovan u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG).
Kako je saopšteno iz Ministarstva, u fokusu skupa bilo je unapređenje vještina poljoprivredno-prehrambenog sektora Zapadnog Balkana.
“Događaj je bio fokusiran na aktivnosti su usmjerene na pružanje prilagođene podrške u povezivanju stručnog obrazovanja i obuke malih i srednjih preduzeća u oblasti inovacija, razvoja vještina za povećanje produktivnosti i kvaliteta rada u poljoprivredno-prehrambenom sektoru”, kazali su iz Ministarstva.
Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš je navela da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja Crne Gore.
Rmuš je naglasila da će pandemijska i kriza uzrokovana ratom u Ukrajini značajno uticati na poslovanje preduzeća iz ove oblasti.
Prema ocjeni Rmuš, bitno je da proizvođači, kroz evropske projekte, dobiju odgovarajuću pomoć u identikovanju rješenja za zajedničke izazove u poljoprivredno prehrambenoj industriji.
“Veoma je važno što je cilj ovog projekta da pomogne u povezivanju malih i srednjih preduzeća, poslovnih udruženja i industrijskih klastera sa Zapadnog Balkana sa partnerima u Evropskoj uniji (EU) po pitanjima izgrađivanja vještina za digitalnu i održivu tranziciju u poljoprivredno-prehrambenoj industriji”, kazala je Rmuš.
Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović smatra da se povećanje proizvodnje hrane i stvaranje boljih uslova za bavljenje tim poslom, u cilju sigurnijeg snabdijevanja, nameću kao imperativi.
Đuranović je dodao da bi to trebalo da budu osnovni ciljevi buduće Strategije razvoja poljoprivrede.
“Glavnu ulogu u ovom procesu trebalo bi da ima država, koja bi prvo morala da obezbijedi znatno veća izdvajanja za razvoj poljoprivrede i prehrambene proizvodnje od dosadašnjih”, ocijenio je Đuranović.
On je kazao da bi takođe trebalo, raznim instrumentima poreske politike kao i osnivanjem posebnog garantnog fonda za kreditiranje proizvodnje hrane, da se stvori ambijent za povećanje domaće proizvodnje.
Prema riječima Đuranovića, jedan od ciljeva buduće strategije treba da bude i obnova sela i unapređenje uslova života u ruralnim područjima sa naglaskom na jačanje ruralnog turizma, kao i obezbjeđivanje posebnih pogodnosti za inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u skladu sa ciljevima zelene ekonomije.
On je naglasio neophodnost usvajanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se doprinijelo razvoju agrara.
Vršiteljka dužnosti /v.d/ generalne direktorice za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja Marijeta Barjaktarović Lanzardi, podsjetila je da je Crna Gora 2019. godine usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3).
Kako je dodala, u sklopu strategije, kao jedna od prioritetnih oblasti, identifikovana je „Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane”.
“Za realizaciju te strategije najznačajnija je komunikacija između državne uprave, privrednog sektora, u konkretnom slučaju poljoprivrednika, naučnoistraživačke zajednice i civilnog sektora”, rekla je Barjaktarović Lanzardi.
Ona je kazala da je cilj ostvariti kontinuitet u sprovođenju strategije kroz uspostavljanje efikasnog implementacionog i programskog okvira za S3.
“To smo realizovali uspješno krajem prošle godine. Radimo na tome da umrežimo S3 programe, da budu centralizovani, dok je dugoročna ambicija da kreiramo model jedinstvenog budžetiranja za pametnu specijalizaciju” kazala je Barjaktarović Lanzardi.
Prema njenim riječima, jačanje vještina u poljoprivredno-prehrambenoj industriji je prepoznato kao zajednički prioritet za sve zemlje regiona, uz ICT.
Ekspertkinja za razvoj ljudskih resursa, Evropske trening fondacije (ETF), Ulrike Damyanovic je istakla da poljoprivreda u Crnoj Gori predstavlja izuzetan potencijal, ali da su potrebni ljudi sa vještinama i kapacitetima kako bi sprovodili strategiju pametne specijalizacije, ali i sve druge strategije od značaja za budući razvoj.
Ona je ukazala da vještine treba razvijati u kontinuitetu, ali i biti spreman na prilagođavanje uslovima trenutne situacije, kako bi se adekvatno reagovalo na nepredviđene krize.
Kako je istakla, posebno je značajno sinergetsko djelovanje svih privrednih grana, naročito poljoprivrede sa turizmom i energetikom.
Damyanovic je kazala da je transfer znanja od izuzetne važnosti u poljoprivrednom sektoru, jer omogućava zajedničko razmišljanje, kao i razumijevanje budućih potreba za sticanje vještina i identifikovanje različitih načina rješavanja uobičajenih izazova u ovoj industriji.
“Umrežavanje i podrška implementaciji pametne specijalizacije olakšaće prevazilaženje barijera koje imaju mala i srednja preduzeća, a razvoj vještina u poljoprivredno-prehrambenoj industriji biće ključni činilac inkluzivnog ekonomskog rasta“, zaključila je Damyanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
